![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/x1633.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Le\u017eim u hladovini na pje\u0161\u010danom \u017ealu Makalombo. Sun\u010dano poslijepodne je izmamilo ljubitelje popularnog glazbenika Markosa. Uski pje\u0161\u010dani sprud izme\u0111u rijeke i Indijskog oceana se za takve prigode pregradi platnom, postave se stra\u017eari i napla\u0107uju ulaznice. Ovakvi koncerti na otvorenom (ovdje ih zovu spektakl) traju pet-\u0161est sati, posjetioci slobodno dolaze i odlaze po volji.<\/p>\n
Grad Soanierana Ivongo je na isto\u010dnoj obali Madagaskara. Proputovao sam cijeli Madagaskar i mnoge druge zemlje svijeta. \u017divio sam i radio na \u010detiri kontinenta; Evropi, Australiji, Africi i Aziji. Hrvatski sam i australski dr\u017eavljanin. Oduvijek \u017eelim zanimljiv \u017eivot i \u017eelja za novim avanturama me dovela ovdje.<\/p>\n
Ovo je jedna od najsiroma\u0161nijih zemalja na svijetu, tri \u010detvrtine stanovnika \u017eivi u siroma\u0161tvu. Jedina je zemlja na svijetu u kojoj se prihod po glavi stanovnika prepolovio u zadnjih \u0161ezdeset godina, a da nikad nije bilo rata. I dalje ekonomski nazaduje iz godine u godinu, a me\u0111unarodna javnost je ravnodu\u0161na. Izbjeglice ne predstavljaju problem u regiji, jer je te\u0161ko emigrirati sa otoka.<\/p>\n
Prvi stanovnici su doplovili sa otoka Borneo prije dvije tisu\u0107e godina. To je bio jedan od najve\u0107ih pomorskih pothvata onog vremena, preploviti osam tisu\u0107a kilometara otvorenog mora, bez komadi\u0107a kopna na vidiku. Detalji su izgubljeni u vremenu, koliko brodova, koliko ljudi i u kojem vremenskom razdoblju?<\/p>\n
Geni, jezik, kultura i hrana su dokaz veze sa prapostojbinom. Mo\u017eda ih je ciklon ili cunami bacio u ovom smjeru? Ili su planirali dugo putovanje i ukrcali \u017eene, djecu, \u017eivotinje i hranu? Dokazano je DNK analizom da svih dvadeset pet miliona stanovnika potje\u010de od trideset plodnih \u017eena sa otoka Borneo.<\/p>\n
Jezik im je srodan jeziku Ma\u2019anyan koji se danas govori uzdu\u017e rijeke Barito na jugoistoku otoka Borneo. Navodno su indonezijski trgova\u010dki brodovi tog vremena mogli ukrcati \u010dak do petsto ljudi. Prvi doseljenici su ubrzo istrijebili velike \u017eivotinje. Unato\u010d tome, Madagaskar je poznat po jedinstvenom biljnom i \u017eivotinjskom svijetu kakva nema nigdje drugdje. Najpoznatiji su baobabi, lemuri i kameleoni.<\/p>\n
Afri\u010dko kopno je udaljeno svega \u010detiri stotine kilometara, ali tek prije tisu\u0107u godina su po\u010deli pristizati prvi Afrikanci i arapski trgovci i to samo mu\u0161karci. DNK analiza je pokazala da dana\u0161nji stanovnici imaju pola afri\u010dkih i pola indonezijskih gena. \u010cesto sre\u0107em djevojke duge ravne crne kose, sli\u010dne kao na Filipinima. Jo\u0161 je jedna sli\u010dnost sa Filipinima. Obo\u017eavaju borbe pijetlova, \u0161ta je rijetkost u Africi.<\/p>\n
\u010cesto sre\u0107em mladi\u0107e nje\u017eno nose\u0107i svog borbenog ljubimca. Nailazim na improvizirane borbe pijetlova na ulici. Organizirane borbe pijetlova privla\u010de brojnu publiku. Puno se novca tro\u0161i na kla\u0111enje, \u010dak i dr\u017eava prikuplja porez na kla\u0111enje. Borbe pijetlova su popularnije od nogometa.<\/p>\n
Madagaskar geografski pripada Africi. Genetski im je rodbina u Indoneziji, Filipinima i Polineziji sve do Havaja. Jedina je zemlja Afrike u kojoj je prehrana bazirana na ri\u017ei i to im je glavna poljoprivredna kultura. Imaju prekrasne pla\u017ee, uz obalu je uvijek oko tridesetak stupnjeva Celzija. Dovoljne su kratke hla\u010de, majica kratkih rukava i japanke za ovakvu klimu.<\/p>\n
U ovom gradu sam imao djevojku Matildu. Nije bila ljepotica, ali mi je bila vrlo draga. Bila je ne\u0161to \u0161ira u bokovima i vidljivog trbu\u0161\u010di\u0107a, kojeg sam smatrao seksi. Dok sam putovao oko Madagaskara, nekoliko puta sam dolazio zbog nje. Ma\u0161tala je o ljubavi, vjen\u010danju i djeci, samo o tome je razmi\u0161ljala. I naravno, da se izbavi od siroma\u0161tva, to se podrazumijeva.<\/p>\n
Rastavljen sam s biv\u0161om \u017eenom u Australiji ve\u0107 pet godina i u potrazi za \u017eivotnom partnericom. Me\u0111utim, stjecajem kompliciranih okolnosti, nisam formalno i zakonski rastavljen. Ne znam samo tko je smislio takve glupave zakone. Zato mi najvi\u0161e odgovara vanbra\u010dna zajednica. Da sam se mogao o\u017eeniti, sve bi bilo jednostavnije. Internacionalni zakoni nisu blagonakloni nevjen\u010danoj ljubavi.<\/p>\n
Vrlo mirna i poslu\u0161na djevojka, bila mi je sve dra\u017ea iz dana u dan. Radila je kao Pepeljuga, kuhala je jednoj \u017eeni u zamjenu za smje\u0161taj i hranu. Prakti\u010dki nije zara\u0111ivala, nau\u010dila je \u017eivjeti bez novca. Uvijek se skromno obla\u010dila i bila skromna u svim zahtjevima. Nekad mi je bilo \u017eao, njene blage o\u010di su \u010desto izra\u017eavale tugu. Uvijek je bila u dru\u0161tvu svojih rodica, s kojima bi se opustila i radovala.<\/p>\n
Nikad je nisam uspio odvesti u disko ili na pivo, alkohol nije podnosila. Voljela je jesti u restoranu, a ja sam je u\u017eivao gledati sretnu. Poveo sam je jedanput na foto safari na kitove. Veselila se kao dijete, mislim da joj je bio i ostao najzna\u010dajniji do\u017eivljaj u \u017eivotu. Snimili smo zajedni\u010dke fotografije, koje sam dao razviti da ima uspomenu u albumu. \u00a0Zadnji put s njom sam joj obe\u0107ao vratiti se za mjesec dana.<\/p>\n
Put me odvede drugdje, vratim se tek za \u0161est mjeseci. Cijelo vrijeme sam razmi\u0161ljao o njoj, kona\u010dno se odlu\u010dim na ozbiljnu vezu. Komunikacija nam je bila slaba i nikakva. Slao sam joj telefonske poruke koje ona najvjerojatnije nije ni primala. Kad sam se vratio, nestala je, nitko mi nije znao re\u0107i gdje je.<\/p>\n
Po nekim informacijama doznam da je zatrudnjela sa doma\u0107im momkom i preselila se u glavni grad. Mislim jednostavno da nije imala dovoljno samopouzdanja. Govorili su joj da nije dovoljno lijepa za me, da je ne\u0107u nikad o\u017eeniti. Kad je nai\u0161ao drugi, ostvarila je priliku. Nije me nikad zaboravila, a ni ja ne\u0107u nju dok sam \u017eiv. Razmi\u0161ljam o danima provedenim zajedno, sve me podsje\u0107a na nju.<\/p>\n
I ovaj spektakl, bili smo zajedno na ovom istom mjestu s njenim rodicama. Nije nam bilo su\u0111eno, opet sam na raskri\u017eju putova. Kojim putem krenuti? Napustiti ovaj grad i krenuti dalje? Ili ostati jo\u0161 koji dan, dok mi se glava malo razbistri? Podignem se s pijeska i pro\u0161etam do morske obale.<\/p>\n
Upravo tri lijepe profesionalne plesa\u010dice sa koncerta poziraju za fotografije. Plavi beskraj, pje\u0161\u010dana pla\u017ea i lijepe djevojke! Priklju\u010dim se toj foto sesiji, snimim nekoliko njihovih fotografija i vratim se ponovo u hladovinu. Priklju\u010di mi se mladi momak Bruno, koji \u017eeli pri\u010dati sa mnom.<\/p>\n
Ni\u0161ta neobi\u010dno, jedini sam Evropljanin koji \u017eivi u ovom prljavom, neturisti\u010dkom gradu od petnaestak tisu\u0107a stanovnika. \u010cesto mi se prika\u010de znati\u017eeljnici i dosadnjakovi\u0107i vje\u017ebaju\u0107i engleski. Momak govori prili\u010dno dobro, iako forsira ameri\u010dki izgovor. Napusti me desetak minuta, kasnije do\u0111e opet:<\/p>\n
-\u017delim s tobom razgovarati o ljubavi.<\/p>\n
-O ljubavi? Kakvoj ljubavi?<\/p>\n
-Svi\u0111a\u0161 se jednoj djevojci.<\/p>\n
-Nije mogu\u0107e, ne vjerujem! Ako je ba\u0161 tako, dovedi je da se upoznamo.<\/p>\n
Vrati se s mladom djevojkom kojoj nikad ne bih pri\u0161ao, jer mi izgleda maloljetna i premlada za me. Nosi \u0161arenu kapu na kojoj prevladava ru\u017ei\u010dasta boja, kao kakva djevoj\u010dica. Ima umjetnu plavu kovr\u010davu kosu, odnosno produ\u017eetke. Dva prednja gornja sjekuti\u0107a su joj \u0161iroko razmaknuta. Put joj je dosta svijetlija u odnosu na druge stanovnike Madagaskara.<\/p>\n
Nije visoka, svega oko metar i \u0161ezdeset, ali je krasno gra\u0111ena. Svaki detalj je dobro isklesan i zaobljen na pravim mjestima. Nikako ne izgleda kao Afrikanka, nego kao egzoti\u010dna Poline\u017eanka. Osmijeh joj je vrlo simpati\u010dan, mo\u017ee se re\u0107i na prvi pogled da je ljepu\u0161kasta. Da je visoka, a istih proporcija, bila bi prava ljepotica. Uglavnom, zanimljiva mi je. Vidjet \u0107u \u0161ta \u0107e od ovoga ispasti, nikad se ne zna.<\/p>\n
Kakve su namjere ovog momka da mi je uvali, kakav je njen interes za me? Ne \u017eelim da mi Bruno bude posrednik u trgovini. Izgleda kao nevina\u0161ce, ne kao profesionalka. Za\u0161to ne, vrijedi poku\u0161ati!<\/p>\n
-Kako se zove\u0161?<\/p>\n
-Fabiola.<\/p>\n
-Drago mi je, jako lijepo ime. Ja sam Antonio. Koliko godina ima\u0161?<\/p>\n
-Dvadeset.<\/p>\n
-Izgleda\u0161 mla\u0111a, kao sedamnaest. Ili \u0161esnaest.<\/p>\n
-Imam osobnu kartu, pokazat \u0107u ti.<\/p>\n
Ne \u017eelim sukob sa zakonom, niti s mojom savje\u0161\u0107u. Zakon u Australiji ima duga\u010dku ruku po cijelome svijetu i ne priznaje nikakva opravdanja, iako je nekad ovim djevojkama te\u0161ko pogoditi dob. Pogledam osobnu kartu i zaista nije daleko do dvadeset. Znatno sam stariji, ali odli\u010dne kondicije, snage i zdravlja i dobro izgledam. Zadnjih pet godina nakon rastave braka nisam puno radio.<\/p>\n
Imam dovoljno ulo\u017eenog novca, putujem i tro\u0161im, a novac na banci i u dionicama ne opada. Ne \u017eelim zvu\u010dati arogantno, ali na\u0161ao sam svoju paradoksalnu formulu \u017eivota. Moto mi je izreka Pabla Picassa:<\/p>\n
\u201cVolio bih \u017eivjeti kao siroma\u0161an \u010dovjek – samo s puno novca.\u201c<\/p>\n
Bio je genijalac i izrazio je cjelokupnu \u017eivotnu mudrost. Ne treba \u017eivjeti rasko\u0161no \u010dak i kad ima\u0161 novac, siroma\u0161an \u010dovjek ima sve. Novac ne mo\u017ee kupiti ni sre\u0107u ni ljubav, ali mo\u017ee avionsku kartu, slobodu kretanja i na\u010din \u017eivota. Skroman \u010dovjek se veseli malim stvarima, bogat nikad nije zadovoljan.<\/p>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/010.jpg\")
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/011.jpg\")
<\/p>\n
\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2013<\/p>\n
Edgar Skra\u010di\u0107<\/strong><\/p>\n Rodio se u \u0160ibeniku 1958.-e. Dok je poha\u0111ao gimnaziju u \u0160ibeniku, intenzivno se bavio astronomijom i osvojio prvo mjesto na dr\u017eavnom prvenstvu Jugoslavije iz astronomije 1976.-e.<\/p>\n Studirao je na Zagreba\u010dkom Sveu\u010dili\u0161tu gdje je diplomirao kao in\u017eenjer fizike, smjer geofizike 1984.-e.<\/p>\n Radio je u Tvornici Aluminija Ra\u017eine do odlaska u Australiju 1989.-e. Specijalizirao se za elektrolizu aluminija i radio kao proces in\u017eenjer u Australiji, Mozambiku i Indiji, gdje je sudjelovao u otvaranju novih kapaciteta i obu\u010davanju novih kadrova.<\/p>\n Neko vrijeme je radio i na eksperimentalnoj proizvodnji bakra putem ispiranja solnom kiselinom pomo\u0107u bakterija u Melbourne-u.<\/p>\n Zadnjih godina puno putuje po svijetu i dugo se zadr\u017eava na Madagaskaru. Kad je u Hrvatskoj, boravi u Betini na otoku Murteru.<\/p>\n Kontakt:<\/em><\/strong><\/p>\n Edgar_Skracic@hotmail.com<\/p>\n <\/p>\n \u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2013<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/004c.jpg\")
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/004a-1.jpg\")
<\/p>\n