![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/001aal.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Nakon objavljivanja sporova oko Konstantinovi\u0107eve \u201eFilozofije palanke\u201c i mog uglavnom pozitivnog odnosa prema Nikolaju Velimirovi\u0107u, mene su neki hrvatski faktori pitali da li bih ja mogao tako\u0111er re\u0107i par rije\u010di o hrvatskom piscu Mili Budaku? Pa istina je, da on nosi izvjesnu te\u017einu u svakom osvrtu na njegovo djelo, jer svaka kritika koja ima u vidu snagu esteti\u010dkog izraza ovog pisca ne gubi iz vida njegovo mjesto i ulogu u usta\u0161kom re\u017eimu tijekom Drugog svjetskog rata i to je jedan balast kojeg se Budak jako te\u0161ko mo\u017ee osloboditi. On je bio ambasador Hrvatske u Hitlerovoj Njema\u010dkoj pa je bio ministar vanjskih poslova NDH, pa onda ministar obrazovanja. Po struci je bio pravnik, ali je bio i pisac koji je iza sebe ostavio znatno literarno djelo. Obje\u0161en je 1945. nakon \u0161to su ga Britanci predali jugoslavenskim partizanima.<\/p>\n
Postoji jedana ironija u ovoj pri\u010di o Budaku, jer je 1945. obje\u0161en zbog svoje uloge u djelu NDH, da bi 40 godina kasnije, zna\u010di 1985., bio oslobo\u0111en uz glasne ovacije odobravanja, jer su hrvatski komunisti i jugoslavenski partizani, povedeni logikom i doktrinom \u201eratnog lukavstva\u201c, prograsili u Hrvatskoj Musolinija i \u010ditav usta\u0161ki pokret \u201edobrodo\u0161lim\u201c, jer da tobo\u017ee Musolini nije bio toliko zao koliko se \u010dinilo, nego da je bio lider izuzetnih emotivnih i ljudskih osobina.<\/p>\n
Kao dokaz ove tvrdnje neka poslu\u017ei rasprava u CK Hrvatske tih godina povodom snimanja filma u ameri\u010dko-jugoslavenskoj produkciji o Musoliniju pod imenom \u201eMussolini, The untold story\u201c sa George C. Scottom u glavnoj ulozi. Ne treba smetnuti s uma, da se cijeli taj filmski projekt snimao u Hrvatskoj i da je cijela Hrvatska bila oblijepljena fa\u0161isti\u010dkom ikonografijom. Mnogi su smatrali ono \u0161to je i SUBNOR Hrvatske dr\u017eao \u201emudrim\u201c: \u201e…a za\u0161to mi ne bismo ne\u0161to i zaradili ?\u201c<\/p>\n
Veliki hrvatski pisac koji ima i svoje mjesto u \u201ePet stolje\u0107a hrvatske knji\u017eevnosti\u201c Marjan Matkovi\u0107 je dr\u017eao da je to bezrezervno antifa\u0161isti\u010dki film, jer on nikada nije \u010ditao takav ameri\u010dki scenarij sa toliko antifa\u0161isti\u010dkih poruka kao \u0161to je bio spomenuti, dok smo troje od nas dvadesetak dr\u017eali kako je rije\u010d o ratnom zlo\u010dincu prvog reda i kako je on i \u201edefiniran\u201c u aktima UN-a.<\/p>\n
Onda je isto tako na\u0161 veliki \u010dovjek Kosta Spai\u0107 rekao da je \u201e…u\u010dinjena golema nepravda na\u0161im mrtvim herojima\u201c, jer se ovdje dramski obra\u0111uje jedan sumoran tip, dok se ja danas pitam kako je mogu\u0107e, da je kod nas dobrodo\u0161ao Musolini, dok je na primjer Vladimir Nazor \u201eSrbofil\u201c? To je jedno veliko pitanje i zato danas smatram da djelo Mile Budaka zahtijeva jednu reviziju mo\u017eda na isti na\u010din kao \u0161to reviziju zahtijeva i djelo Marjana Matkovi\u0107a kojem su drame bile prikazivane u\u017eivo u re\u017eiji Radivoja Lole \u0110uki\u0107a i na moskovskoj televiziji (kao \u0161to je to slu\u010daj sa njegovom dramom \u201eNa kraju puta\u201c koja je 1957. postala prva hrvatska drama adaptirana za televiziju).<\/p>\n
Mislim, da Mile Budak nije ni\u0161ta bolji niti gori od Matkovi\u0107a pa niti od Branka Lustiga koji je po\u010deo sa filmom \u201eNe okre\u0107i se, sine\u201c 1956., da bi kasnije zavr\u0161io svoju karijeru \u201eGladijatorom\u201c iz 2000. sa Russelom Crowom u glavnoj ulozi. Da \u010dovjek pukne od smijeha! Kako im je socijalizam bio prirastao za du\u0161u i tijelo!<\/p>\n
Uglavnom, Budak je poznat po glorifikaciji hrvatskog selja\u0161tva i istina je ono \u0161to E. Noth pi\u0161e, da se kod njega nalazi duhovna i realisti\u010dna koncepcija \u010dovjeka u njegovoj relaciji prema tlu na kojem \u017eivi i koje Budak simbolizira kao \u201eOgnji\u0161te\u201c. Po tom svom karakteru Budak se zna\u010dajno ne razlikuje od mnogih drugih hrvatskih pisaca kojima je zavi\u010daj bio tema njihove literature kao \u0161to je na primjer tako\u0111er slu\u010daj sa Mirkom Bo\u017ei\u0107em iz njegovih \u201eKurlana\u201c.<\/p>\n
Za mene je ta \u201ezavi\u010dajnost\u201c ograni\u010davaju\u0107a, ukoliko ne prinosi narodnom duhu koji opet daje svoje prinose svjetskom narodu na onaj na\u010din na koji je to do\u017eivljavao kod Hrvata na primjer pokojni Vanja Sutli\u0107. Budakova \u201eSabrana djela\u201c objavljena su 1993. i tim je povodom Kravar napisao: \u201eUsta\u0161tvo u njegovoj povijesti bilo je nesumnjivo tako\u0111er pozitivan politi\u010dki pokret za dr\u017eavotvornu afirmaciju hrvatstva i izraz stolje\u0107ima dugih aspiracija hrvatskoga naroda.\u201c<\/p>\n
Ja osobno mislim, da je to jedno pretjerivanje kao \u0161to mislim da je nipoda\u0161tavanje ovog pisca stajali\u0161te kako je rije\u010d o \u201emediokritetskom piscu\u201c ili \u201eautoru osrednje originalnosti i fantazije\u201c bez \u201edugotrajne vrijednosti\u201c. Ja ina\u010de imam problema sa dijalektima pa mi je bilo malo te\u017ee \u010ditati Budaka, ali sam to u\u010dinio za razliku od onih koji \u201epljuckaju\u201c, a da pojma nemaju o predmetu o kojem govore.<\/p>\n
Mislim da je sa Budakom po\u0161lo zlo, ali i nije moglo druga\u010dije u op\u0107em poretku zla u NDH i na \u010ditavom Balkanu za vrijeme trajanja Drugog svetskog rata. Stvar je samo u tome, da se to zlo kod nas pojavljuje kao povijesna fatalnost, a odatle i jedan neutralizam kod na\u0161ih ljudi koji rat isklju\u010duju iz moralnog vrednovanja budu\u0107i ga smatraju neizbje\u017enom pojavom koja se u socijalnom \u017eivotu ljudi na Balkanu ispoljava kao funkcija prirodnog prava ili povijesne redovnosti. Odatle se i ovo zlo i ovaj poredak zla uzima kao na\u0161a povijesna fatalnost, kao bezobziran element u op\u0107oj bezobzirnosti kozmi\u010dkih procesa.<\/p>\n
Zna\u010di, odgovornost se ne bi sadr\u017eavala u odgovornosti pojedinaca niti naroda, nego bi zavisila od op\u0107eg kosmi\u010dkog procesa u kojem se poredak zla pojavljuje kao povijesna fatalnost, ne\u0161to \u0161to nas karakterizira, ne\u0161to \u0161to je na\u0161a sudbina, ne\u0161to \u0161to je na\u0161 usud pa onda nije \u010dudno, da ljudi postaju dio tog op\u0107eg zla kao na\u0161eg iskonskog grijeha za kojeg se meni \u010dini, da je samo drugo ime za hibris Balkana.<\/p>\n
Rije\u010d je, dakle, o jednom amoralnom Bogu koji isku\u0161ava ljude, stvaraju\u0107i ili razaraju\u0107i, u dobru i u zlu vlastito svoje zadovoljstvo i slavu koji, dakle, stvaraju\u0107i svjetove osloba\u0111a sebe od nevolja i boli praznine i nesre\u0107a kontradikcije koju karakterizira ljudski rod. Zbog toga i mislim, gledaju\u0107i cjelokupno Budakovao djelo i ono javno politi\u010dko kao i ono njegovo literarno, da se Budak ne mo\u017ee danas braniti kao moralna nacionalna veli\u010dina, ve\u0107 se mo\u017ee uzeti samo kao nacionalna sramota koja ima malo veze sa suvremenom generacijom \u0161kolovanih mladih ljudi Hrvatske.<\/p>\n
\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2013<\/p>\n
Zlatan Gavrilovi\u0107 Kova\u010d<\/strong><\/p>\n Zlatan Gavrilovi\u0107 Kova\u010d porijeklom iz Hercegovine, ro\u0111enjem Dubrov\u010danin, a\u00a0 odgojem Zagrep\u010danin ro\u0111en je u Dubrovniku 25 sije\u010dnja 1959 godine.<\/p>\n \u010cetiri razreda Preparandije poha\u0111a u Dubrovniku\u00a0 a kasnije \u0161kolu nastavlja u Splitu. Diplomira pomorsku \u0161kolu u Splitu u svojstvu poru\u010dnika trgova\u010dke mornarice 1977. godine. Studij filozofije i sociologije otpo\u010dinje u Zadru 1978. godine a iste godine nastavlja u Zagrebu. Diplomirao je na ovim odsjecima 1986 godine.<\/p>\n Filozofsku disertaciju obranio na Sveu\u010dili\u0161tu u Sarajevu 1989 godine sa tezom Filozofske pretpostavke suvremene znanosti.<\/p>\n Glavni je i odgovorni urednik novine zagreba\u010dkog\u00a0 Sveu\u010dili\u0161ta \u201cStudentski list\u201d 1982-83, \u010dasopisa za teoretska pitanja \u201cPitanja\u201d 1984-85, klini\u010dki je sociolog psihijatrijske bolnice Vrap\u010de u Zagrebu od 1990-94.<\/p>\n Koncem iste godine sa porodicom emigrira u Australiju. Suradnik je brojnih australskih radio postaja na\u00a0 hrvatskom jeziku i bosanskom jeziku. Objavljivao je\u00a0 svoje radove u nekih tridesetak\u00a0 novina i \u010dasopisa u sedam gradova i \u010detiri zemlje.<\/p>\n Tako\u0111er je suradnikom hrvatskih dnevnih portala koji objavljuju radove iz podru\u010dja knji\u017eevnosti i politike.<\/p>\n \u017divi i radi u Adelaideu u Australiji.<\/p>\n Kontakt:\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/017.jpg\")
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/002.jpg\")
<\/p>\n