![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/001aaab.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Raznolikost oblika postojanja na Zemlji, njihova brojnost i me\u0111usobna povezanost, stvara osje\u0107aj divljenja i ostavlja svakog promatra\u010da bez daha. Prekrasne slike planinskih lanaca, \u0161uma, zelenih dolina, pustinjskih pejza\u017ea, rije\u010dnih slivova, mora i oceana te vje\u010dnog leda na polovima Zemlje upotpunjuje mno\u0161tvo \u017eivotinjskih vrsta od oku nevidljivih vrsta pa do najve\u0107ih poput slonova. Biljne i \u017eivotinjske vrste nalaze se ispod i na povr\u0161ini zemlje, u vodi i u zraku. Svaki dio Planete odi\u0161e specifi\u010dnom ljepotom. U cjelokupnosti tog \u017eivota, sredi\u0161nje mjesto zauzima \u010dovjek kao oblik postojanja koji se izdvojio posebno velikom sposobno\u0161\u0107u djelovanja na okolinu u kojoj \u017eivi. \u010covjek je svojim intelektom uspio iskoristiti prirodna bogatstva Zemlje daleko vi\u0161e od bilo kojeg drugog oblika postojanja. Razvio je alate i strojeve te osmislio procese koji mu poma\u017eu u svakodnevnim aktivnostima usmjerenim prema zadovoljavanju \u017eivotnih potreba, prije svega osiguranju hrane i vode za odr\u017eanje \u017eivotnih funkcija tijela, a zatim i za niz drugih aktivnosti i potreba vezanih uz svakodnevni \u017eivot.<\/p>\n
\u010covjek je kroz cijelo vrijeme svog postojanja nastojao doku\u010diti bit prirode. Zanimalo ga kako je sve nastalo. Tko je osmislio i zatim napravio sve \u0161to vidi, uklju\u010duju\u0107i i njega samoga? Promatrao je prirodu i povezivao skupljena znanja. Isprva je to bilo sporo jer se iskustvo i ste\u010deno znanje prenosilo usmenom predajom te je te\u0161ko bilo prenositi veliku koli\u010dinu znanja. Bio je to \u010desto preveliki izazov za pojedinca pa je privilegij poznavanja znanja imao mali broj ljudi. Pojavom pisma, znanje se moglo akumulirati u zapisima i tako stvoriti bazu znanja. Ipak, i ti zapisi su bili dostupni samo malom broju ljudi. Tek razvojem prometnih sredstava i sredstava za me\u0111usobnu komunikaciju \u2013 posebno telekomunikacija, \u010dovjek je do\u0161ao u mogu\u0107nost puno br\u017ee razmjene ste\u010denih znanja. To je doprinijelo brzom utvr\u0111ivanju novih spoznaja o svijetu u kojem \u017eivi i omogu\u0107ilo mu je oblikovanje novih metoda, procesa i alata koji mu slu\u017ee u svakodnevnom \u017eivotu bilo za rad, razonodu, daljnja istra\u017eivanja, u procesu lije\u010denja ili za neku drugu svrhu.<\/p>\n
Razvoj industrije, elektronike, robotike, telekomunikacija te pojava Interneta i globalnih mre\u017ea omogu\u0107ili su pristup svekolikim podacima bez obzira na kojem se dijelu Zemlje oni generirali. To je otvorilo put jo\u0161 br\u017eim i efikasnijim istra\u017eivanjima svega \u0161to postoji. Gotovo svakodnevno se dolazi do novih spoznaja o funkcioniranju \u017eivota na Zemlji. Pa ipak, temeljno pitanje koje se postavlja o po\u010detku sveg postojanja jo\u0161 nije do kraja razja\u0161njeno. Pitanje o tome za\u0161to je, kako i tko sve stvorio, ostaje i dalje dvojbeno. \u010covjek se tijekom \u017eivota susre\u0107e s nekoliko tuma\u010denja, ali naj\u010de\u0161\u0107e prihvati ono koje mu je \u201cusadila\u201d sredina u kojoj se rodio. U doba kada se nije moglo do\u0107i do drugih informacija to je bilo ujedno i jedino obja\u0161njenje. Ljudi su ga mogli prihvatiti ili odbaciti bez prave alternative. Ve\u0107ina se zadovoljila time i nije promi\u0161ljala dalje. Pojedinci koji su svojim razmi\u0161ljanjima i istra\u017eivanjima do\u0161li do spoznaja koje su se kosile s op\u0107e uvrije\u017eenim mi\u0161ljenjem, dolazili su u sukob s ve\u0107inom pa su njihove ideje \u010desto progla\u0161avane bogohulnima i nastojale su se zatrijeti. Danas je razvijeno \u0161kolstvo, a podaci su dostupni na vi\u0161e razli\u010ditih na\u010dina i iz vi\u0161e izvora pa \u010dovjek ima mogu\u0107nost preispitati sva tuma\u010denja. Neki se zadovolje onime kako su ih nau\u010dile starije generacije kada su bili malo dijete, a neki istra\u017euju dalje.<\/p>\n
Predmet promi\u0161ljanja krene od pitanja: Tko sam ja? Kako je nastao \u017eivot na Zemlji? Koji je njegov smisao?, a zatim se pro\u0161iri na razmi\u0161ljanje o nastanku nama vidljive kreacije svemira sa zvijezdama i planetima. Otvaraju se pitanja o povezanosti svega \u0161to postoji u svemiru, o tome postoji li negdje me\u0111u svim tim beskrajnim zvijezdama jo\u0161 neki planet na kojem buja \u017eivot ovakav ili sli\u010dan ovome na planetu Zemlja.<\/p>\n
Suvremena znanost opisuje nastanak svemira teorijom velikog praska koja polazi od toga da se svemir prije 13,8 milijardi godina po\u010deo \u0161iriti iz to\u010dke neizmjerne gusto\u0107e, a \u0161iri se i danas. S druge strane, velike svjetske religije vjeruju da je cjelokupni svemir stvorio svemogu\u0107i Bog kao nadnaravna osoba. Za razliku od teorije velikog praska koja govori o nastanku nama vidljivog materijalnog svijeta, religijske zajednice promi\u010du vjerovanje u postojanje i duhovnog svijeta koji s materijalnim \u010dini jedinstvenu cjelinu Bo\u017eje kreacije. Ne ulaze\u0107i u prirodu nastanka svemira ili cjelokupne kreacije, razvile su se teorije paralelnih svjetova koje nastoje dokazati da istovremeno postoji bezbroj svjetova sa svojim specifi\u010dnim zna\u010dajkama te da je mogu\u0107e putovanje izme\u0111u njih, ali je \u010dovjeku na sada\u0161njem stupnju razvoja nepoznat na\u010din kojim bi se to putovanje moglo ostvariti.<\/p>\n
Religijsko tuma\u010denje nastanka svijeta usa\u0111uje se \u010dovjeku odmah po ro\u0111enju. Roditelji i sredina u kojoj \u010dovjek kao dijete odrasta, usade mu vjerovanje one religijske zajednice kojoj pripadaju. Na taj se na\u010din vjerovanje u Boga, stvoritelja neba i zemlje, duboko usadi u svijest svakog djeteta te ga ono nosi kroz cijeli \u017eivot. Religije tra\u017ee bezuvjetno vjerovanje bez preispitivanja. To je u pro\u0161losti bilo gotovo pa u potpunosti po\u0161tivano. Dana\u0161nje dru\u0161tvo preispituje sve pa i postojanje samoga Boga. Najve\u0107i problem kod poimanja Boga jest kako Ga sebi do\u010darati \u2013 prispodobiti. Je li to neka osoba, sila ili ne\u0161to tre\u0107e? Problem je u tome \u0161to se za Njega ka\u017ee da je svugdje prisutan, sve mo\u017ee, sve \u010duje i sve zna, a nitko ga ne mo\u017ee vidjeti. On se nikada direktno ne pokazuje ve\u0107 djeluje posredno, putem an\u0111ela. Te su \u010dinjenice zbunjuju\u0107e pa Ga ljudi predo\u010duju u obliku nadnaravnog \u010dovjeka, a neki ga poistovje\u0107uju s nekom svemogu\u0107om silom ili Ga opisuju kao sveop\u0107u ljubav koja postoji svuda oko nas i u nama samima.<\/p>\n
Imaju\u0107i na umu ograni\u010denost spoznaje i op\u0107enito obrazovanja tijekom povijesti sve do dana\u0161njih dana, logi\u010dno je da se spoznaja Boga nije mogla i jo\u0161 se ne mo\u017ee objasniti tako da bi svi razumjeli o \u010demu je rije\u010d. Stoga se koriste opisi koji ukazuju na bit bez to\u010dno definiranih pojmova. Primjera radi: zamislimo situaciju da dijete od \u010detiri ili pet godina pita: \u201cTko stvara svjetlost u \u017earulji na lusteru?\u201d \u0160to bismo odgovorili? Mo\u017eemo li djetetu opisati tehnologiju proizvodnje struje po\u010dev\u0161i od hidroelektrane koriste\u0107i se \u201cnormalnim\u201d tehni\u010dkim rje\u010dnikom? Ho\u0107e li to razumjeti? O\u010dito \u0107emo se morati poslu\u017eiti nekim dovoljno jasnim opisom koji \u0107e djetetu biti prihvatljiv. Mo\u017eda bi sljede\u0107i opis bio dovoljan za razumijevanje:<\/p>\n
Zna\u0161, postoji jedan jaki \u010dovjek koji svjetlost <\/em>gura u <\/em>\u017e<\/em>ice, a kada mi stisnemo prekida\u010d na zidu ta svjetlost iz <\/em>\u017e<\/em>ice do\u0111e u <\/em>\u017e<\/em>arulju i ona svijetli.<\/em><\/p>\n \u00a0<\/em>Tako je prema Biblijskim tekstovima, Bog na Mojsijevo pitanje kako da Ga zove, odnosno koje Mu je ime, odgovorio: Ja sam koji Jesam<\/em>. (Izlazak 3,14)8<\/sup>.<\/p>\n Ovo ime navodi na neposrednost i sveprisutnost. Jahve je prisutan, dostupan, blizu onima koji ga zazivaju za izbavljenje, oprost i vodstvo, on je u svemu, svuda oko nas.<\/p>\n \u00a0<\/em>Psalam 107,13<\/em>: Tada <\/em>zavapi\u0161e Jahvi u svojoj tjeskobi, i on ih istr<\/em>\u017e<\/em>e iz svih nevolja.8<\/sup><\/em><\/p>\n Psalam 25: Molitva u pogibelji 25,11: Jahve, radi svojeg imena grijeh moj mi oprosti, jer je velik.8<\/sup><\/em><\/p>\n Psalam 31: Molitva u nevolji i zahvala za usli\u0161anje: 31,3-4: Prikloni k meni uho svoje, pohiti da me oslobodi\u0161! Budi mi hrid za\u0161tite, tvr\u0111ava spasenja. Jer ti si hrid moja, tvr\u0111ava moja, radi svoga imena vodi me i ravnaj.8<\/sup><\/em><\/p>\n \u00a0<\/sup><\/em>Iz navedenog odgovora Mojsiju mo\u017ee se zaklju\u010diti da ni jedno konkretno ime koje bi tada koristili ne bi odgovaraju\u0107e opisalo Boga. Ime kakvo imaju i ljudi upu\u0107ivalo bi na to da je On osoba sli\u010dna \u010dovjeku, ali s nadnaravnim mo\u0107ima. No, o\u010dito nije tako. Ime koje bi upu\u0107ivalo na neku jaku silu kao na primjer vjetar, bilo bi \u201cpreusko\u201d za Njegov opis. Ako bismo i uvjetno prihvatili da je vjetar sveprisutan, problem je kako shvatiti da je svemogu\u0107, sve vidi, \u010duje i sve zna. Mogli bismo to prihvatiti u prenesenom smislu, ali Bog se mora podrazumijevati u stvarnom smislu. Stoga je takav odgovor Mojsiju o\u010dito najprimjereniji iako djeluje pomalo zbunjuju\u0107e jer ima djeli\u0107 misti\u010dnosti. No taj odgovor, upu\u0107uje na sveprisutnost Boga i \u010dovjeku se prenosi poruka da je On svugdje iako Ga \u010dovjek osobno ne vidi. Bog je u svemu \u0161to postoji pa samim time sve vidi, \u010duje i zna.<\/p>\n Pitanjima vezanim uz spoznaju Boga bave se sve religije svijeta pa tako i \u201cMe\u0111unarodno dru\u0161tvo za svjesnost Kri\u0161ne\u201d. U brojnim knjigama koje je izdalo to Dru\u0161tvo neizostavno se govori o Kri\u0161ni kao Bogu. Tako se i u knjizi Nauka o samospoznaji<\/em>4<\/sup> na stranici broj 16 govori o definiciji Boga te vezano uz njegovo ime ka\u017ee:<\/p>\n U stvari, Bog nema odre\u0111eno ime. Kad ka<\/em>\u017eemo da nema ime, mislimo da nitko ne zna koliko imena ima. Bog je neograni\u010den i stoga Njegova imena tako\u0111er moraju biti neograni\u010dena. Zato se ne mo<\/em>\u017eemo odlu\u010diti za jedno ime.<\/em><\/p>\n U tekstu se potom navodi: Ne mo<\/em>\u017eemo izdvojiti ni jedno ime. Ali ime Kri\u0161na zna\u010di sveprivla\u010dan. Bog privla\u010di svakoga. To je definicija Boga.<\/em><\/p>\n Andr\u00e9 Chouraqui u svojoj knjizi Deset zapovijedi danas16 <\/sup><\/em>tako\u0111er govori o misteriju Bo\u017ejeg imena. Navodi kako se Bog predstavio Mojsiju kao: Ja sam, Adonaj\/JHVH, tvoj Elohim (stranica 57).<\/em> Autor navodi da ovakvo ime zna\u010di da je Bog Vi\u0161nje bi\u0107e<\/em>, Onaj koji bija\u0161e, jest, bit \u0107e i \u010dini da jest.<\/em> Ime JHVH je dodavanjem samoglasnika e, o, a iz imena Eloha, pretvoreno u Jehova (h)<\/em> te potom u Jahve (stranica 110).<\/em><\/p>\n Muslimani \u0161tuju 99 imena Allaha (jednog jedinog Boga) koja opisuju njegove osobine shvatljive za ljude. Tvrdi se da postoji i stoto ime (nepoznato ime) koje podsje\u0107a \u010dovjeka da Allah nikad ne mo\u017ee biti shva\u0107en ljudskim razumom. Broj sto je simbol bezgrani\u010dnosti.<\/p>\n Posebno je zanimljivo spomenuti citat XIV. poglavlja Tao-te-kinga <\/em>koji se spominje u knjizi16 <\/sup>(stranica 115)<\/em>:<\/p>\n Gledaju\u0107i ga, nije ga vidjeti, imenuje se nevidljivi,<\/em><\/p>\n Slu\u0161aju\u0107i ga, nije ga \u010duti, imenuje se ne\u010dujni,<\/em><\/p>\n Dodiruju\u0107i ga, nije ga osjetiti, imenuje se neopipljivi<\/em><\/p>\n Ova tri stanja, \u010dija bit je neodgonetljiva, na koncu se stapaju u jedno.<\/em><\/p>\n Tao-te-king <\/em>je knjiga koja je nastala prije 2.500 godina te se pripisuje kineskom mudracu i osniva\u010du taoisti\u010dke \u0161kole Lao Tzuu.<\/p>\n <\/p>\n \u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2013<\/p>\n Stjepan Crni\u0107<\/strong><\/p>\n Stjepan Crni\u0107 ro\u0111en je 1959. godine u Rijeci. Osnovnu \u0161kolu poha\u0111ao je u \u017darovnici, pokraj Lepoglave i \u0160pi\u0161i\u0107-Bukovici, pokraj Virovitice, a srednju \u0161kolu, studij elektrotehnike i poslijediplomski studij zavr\u0161io je u Zagrebu, gdje \u017eivi i radi. Po zavr\u0161etku poslijediplomskog studija jedno se vrijeme bavio znanstvenim radom.<\/p>\n Vi\u0161e od trideset godina tragao je za logi\u010dnim i smislenim odgovorima o smislu postojanja \u017eivota na Zemlji prou\u010davaju\u0107i brojnu literaturu, kako religijsku tako i znanstvenu te znanstveno-fantasti\u010dnu.<\/p>\n Pisanjem pripovijedaka i poezije po\u010deo se baviti jo\u0161 tijekom osnovne \u0161kole. Radovi su mu objavljivani u razli\u010ditim \u010dasopisima, na radijskim postajama te u vi\u0161e od sedamdeset zbornika poezije i kratkih pri\u010da.<\/p>\n Objavio je roman \u201cAlfa svijet \u2013 rodili\u0161te\u201d (Parvus d.o.o., Zagreb, 2014. godine), novelu \u201cTajna divljeg kestena\u201d (Redak d.o.o., Split, 2016. godine) i roman \u201cUskrsni krijes\u201d (CeKaPe \u2013 Centar za kreativno pisanje d.o.o., Zagreb, 2018. godine).<\/p>\n Za roman Uskrsni krijes dobio je knji\u017eevnu nagradu \u201cRikard Jorgovani\u0107\u201d (2019. godine) koju dodjeljuje Hrvatsko-zagorsko knji\u017eevno dru\u0161tvo i Op\u0107ina Hum na Sutli.<\/p>\n Kontakt:<\/em><\/strong><\/p>\n e-mail:<\/strong> stjepan.crnic2@optinet.hr<\/a><\/p>\n \u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2013<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/Image4.jpg\")
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/Image5.jpg\")
<\/p>\n