![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/000a.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Digitalnu knjigu “Osobitost realnog”, Zlatana Gavrilovi\u0107a Kova\u010da, predstaviti \u0107emo uz pomo\u0107 predgovora knjige:<\/p>\n
PREDGOVOR KNJIGE OSOBITOST REALNOG<\/strong><\/p>\n Pred srpske i hrvatske \u010ditatelje prila\u017eem rad pod imenom “Osobitost realnog”. Taj rad je nastao na bazi predavanja koja sam imao na srpskom radiju u Adelaideu, na radio stanici ENA koja pripada gr\u010dkoj etni\u010dkoj zajednici u Ju\u017enoj Australiji i to od vremena po\u010detka velja\u010de 2021. godine do danas.<\/p>\n Meni je bila \u010dast, da sam imao prilike i srpskoj zajednici u Adelaideu i Australiji dati svoj mali doprinos i na taj na\u010din obogatiti srpski etni\u010dki radio sa temama iz australske filozofije. Tema je po svemu bila interesantna i srpskim slu\u0161tateljima i slu\u0161tateljima drugih etni\u010dkih skupina tim vi\u0161e \u0161to je nas ovdje u novoj domovini prili\u010dan broj pa se moglo osvjedo\u010diti o temama vezanim za australsko duhovno podneblje, ali postoji i jedan moj unutra\u0161nji interes prema pitanjima realizma i kako se tim pitanjima pristupalo sa vremena na vrijeme od vremena Hegela i Marxa do danas.<\/p>\n Kod nas je, a u i Srbiji i u Hrvatskoj postojalo jako puno diskusija o realizmu u umjetnosti. Govorilo se o realizmu Marxa i tendenciji u umjetni\u010dkom dijelu po\u010dev\u0161i od Engelsa, govorilo se i pisalo o realizmu Lukacsa, o socijalisti\u010dkom realizmu i mi kao da smo nastojali prevladati svaki od ovih vidova realizma smatraju\u0107i to vulgarnom teorijom odraza. Kao \u0161to je poznato \u010ditava je pri\u010da po\u010dela socijalisti\u010dkim sloganom, da u umjetnosti treba vladati pravilo “subjektivnog odraza objektivne stvarnosti”.<\/p>\n Mnogi su kod nas nakon Drugog svjetskoga rata prihva\u0107ali ovo pravilo kao vlastito, a onda su iz novih prilika ponukani novim odnosima i novom realno\u0161\u0107u jugoslavenskog socijalizma od tog principa odustali, a neki su se njemu i suprotstavili smatraju\u0107i to vulgarnim ruskim dijamatom. Onda se govorilo o takvim ministrima u umjetnosti kao \u0161to su bili Berija ili \u017ddanov. Kod nas je ta diskusija po\u010dela relativno rano sa Krle\u017einim referatom o socijalisti\u010dkoj kulturi i socijalisti\u010dkom realizmu na Ljubljanskom kongresu knj\u017eevnika 1952., dakle, neposredno nakon na\u0161eg sukoba sa Informbiroom 1948. i u tom referatu Krle\u017ea je iznosio neke manjkavosti socijalisti\u010dkog realizma i \u0161to je to na\u0161 genuini put prema slobodnoj socijalisti\u010dkoj kulturi pretpostavljaju\u0107i zna\u010dajne razlike izme\u0111u na\u0161eg i ruskog puta u socijalizam.<\/p>\n Ta diskusija danas, a tako se meni \u010dini, nema vi\u0161e neko realno zna\u010denje, osim mo\u017eda \u0161to pobu\u0111uje interes povjesni\u010dara umjetnosti i filozofa, ali je ona uglavnom danas napu\u0161tena i zaboravljena. Veliko je pitanje koliko je Krle\u017ea u tom referatu uspio osporiti neke navode realisti\u010dne literature i esteti\u010dkog realizma. Pri tom se smetnulo s uma, da u filozofiji 20. stolje\u0107a postoje neke alternative teoriji realizma koja je bila njegovana u filozofiji dijalekti\u010dkog materijalizma.<\/p>\n Jedna alternativa svakako je bila filozofija Nicolaia Hartmanna koji je afirmirao na\u010delo izlaganja \u017eivotne istine u umjetni\u010dkom djelu posebno literarnom kao \u0161to je izlagao u svojoj “Estetici”, a druga alternativa ne manje zna\u010dajna je i ova alternativa tzv. australskog realizma koji po\u010dinje negdje krajem ’20.-tih godina pro\u0161log stolje\u0107a.<\/p>\n U Australiji je postojala jedna diskusija oko realizma koja je trajala desetlje\u0107ima pa je malo \u010dudno, da mi nemamo nikakvog pojma o njoj kao \u0161to nam nisu poznati njeni glavni protagonisti, najzna\u010dajniji australski filozofi i filozofkinje.<\/p>\n Da bi se maknuo ovaj nedostatak, ja sam se prihvatio du\u017enosti da pred srpske i hrvatske \u010ditatelje donesem listu najzna\u010dajnijih protagonista tzv. australskog realizma koji je jo\u0161 uvek nazo\u010dan u velikom dijelu australske akademske filozofije kao i u australskoj politici i politi\u010dkoj praksi. Tako se jednim dijelom otklanja nepravda koja je kod nas napravljena teoriji esteti\u010dkog realizma, ali i nepravda prema ukupnoj australskoj filozofiji koja nam je ostala totalna nepoznanica.<\/p>\n Dr. Zlatan Gavrilovic Kova\u010d, Adelaide, 15.2.2021.<\/em><\/p>\n Onako usput \u0107emo spomenuti da je i ta knjiga dostupna i u Epub i PDF formatu (formati namijenjeni \u010ditanju knjiga na tabletima i mobitelima).<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/000d.jpg\")
<\/p>\n