![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/002a.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
<\/p>\n
Raymond Queneau (1903. – 1976.). bio je francuski pisac, pjesnik, kriti\u010dar, urednik i suosniva\u010d i predsjednik Oulipa (Ouvroir de litt\u00e9rature potentielle), istaknut zbog svoje duhovitosti i cinizma.<\/p>\n
Jedno od najutjecajnijih Queneauovih djela su “Vje\u017ebe u stilu”, koje pri\u010daju jednostavnu pri\u010du o tome kako \u010dovjek dvaput u jednom danu vi\u0111a istog stranca. Queneau pri\u010da tu kratku pri\u010du na 99 razli\u010ditih na\u010dina, pokazuju\u0107i veliku raznolikost stilova u kojima se pripovijedanje mo\u017ee odvijati. Grafi\u010dku adaptaciju koncepta knjige, 99 na\u010dina za ispri\u010dati pri\u010du: vje\u017ebe u stilu , objavio je Matt Madden 2005. godine.<\/p>\n
Napisao je vi\u0161e znanstvenih nego knji\u017eevnih kritika. Tako\u0111er je pomogao u pisanju odlomaka o Engelsu i matemati\u010dkoj dijalektici za Batailleov \u010dlanak “Kritika temelja hegelske dijalektike”.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Kako se pi\u0161e pjesma<\/strong><\/p>\n Uzmite dvije-tri rije\u010di bez sjaja Raymond Queneau<\/em><\/p>\n Preveo: Nenad Grbac<\/em><\/p>\n <\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n <\/p>\n Tko je\u00a0bio Raymond Queneau?<\/b><\/strong><\/p>\n Queneau je ro\u0111en u 47, ulici Thiers (danas Avenue Ren\u00e9-Coty), Le Havre , Seine-Inf\u00e9rieure. Nakon studija u Le Havreu, Queneau se 1920. godine preselio u Pariz i na Univerzitetu u Parizu 1925. godine poha\u0111ao filozofiju.\u00a0Tijekom 20-ih i 20-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a Queneau je radio neobi\u010dne poslove zbog prihoda, i bio blagajnik, tutor, prevoditelj i sli\u010dno.<\/p>\n 1924. Queneau se upoznao i nakratko pridru\u017eio nadrealistima, ali nikada nije u potpunosti prihvatio njihove sklonosti automatskom pisanju i politici. Poput mnogih nadrealista, i on je u\u0161ao u psihoanalizu – no, ne kako bi potaknuo svoje kreativne sposobnosti, ve\u0107 iz osobnih razloga.<\/p>\n O\u017eenio se Janine Kahn 1928. nakon povratka u Pariz s slu\u017eanja vojnog roka. Kahn je bila \u0161ogorica Andr\u00e9a Bretona, vo\u0111e nadrealisti\u010dkog pokreta. 1934. dobili su sina Jean-Mariea, koji je postao slikar. Ostali su u braku sve do Janine smrti 1972. godine.<\/p>\n Kao autor, Queneau je u postao poznat u Francuskoj nakon objavljive 1959. romana “Zazie dans le m\u00e9tro”. \u00a0Filmska adaptacija u re\u017eiji Louisa Malla objavljena je 1960. godine tijekom pokreta Nouvelle Vague. Zazie istra\u017euje kolokvijalni jezik za razliku od “standardnog” pisanog francuskog. Prva rije\u010d knjige, alarmantno duga\u010dak “Doukipudonktan” fonetska je transkripcija “D’o\u00f9 qu’ils puent donc tant?” – “Za\u0161to toliko smrde?”.<\/p>\n Juliette Gr\u00e9co popularizirala je pjesmu “Si tu t’imagines”, Josepha Kosme, s tekstom Queneaua.<\/p>\n Prije nego \u0161to je 1960. osnovao Ouvroir de litt\u00e9rature potentielle (Oulipo), Queneau je matematika privla\u010dila kao izvor nadahnu\u0107a. Postao je \u010dlanom la Soci\u00e9t\u00e9 Math\u00e9matique de France 1948. U Queneauovom umu elementi teksta, uklju\u010duju\u0107i naizgled bezna\u010dajne detalje, poput broja poglavlja, bile su stvari koje je trebalo unaprijed odrediti, ili mo\u017eda izra\u010dunati. To je bio problem u pisanju “Sto tisu\u0107a milijardi pjesama”, tako\u0111er poznat kao, 100,000,000,000,000 pjesama. Queneau je napisao 140 redaka u 10 pojedina\u010dnih soneta koji su se mogli rastaviti i preurediti bilo kojim redoslijedom. Queneau je izra\u010dunao da bi svima koji \u010ditaju knjigu 24 sata dnevno trebalo 190.258.751 godinu da bi je dovr\u0161io.<\/p>\n Napisao je vi\u0161e znanstvenih nego knji\u017eevnih kritika. Tako\u0111er je pomogao u pisanju odlomaka o Engelsu i matemati\u010dkoj dijalektici za Batailleov \u010dlanak “Kritika temelja hegelske dijalektike”.<\/p>\n Nakon uspje\u0161ne knji\u017eevne karijere, Queneau umire 25. listopada 1976. Pokopan je s roditeljima na starom groblju Juvisy-sur-Orge, u Essonneu izvan Pariza.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Napisao, uredio i obradio: Nenad Grbac<\/p>\n ———————————-<\/p>\n Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present<\/p>\n Sadr\u017eaj ove stranice nije dopu\u0161teno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Raymond Queneau (1903. – 1976.). bio je francuski pisac, pjesnik, kriti\u010dar, urednik i suosniva\u010d i predsjednik Oulipa (Ouvroir de litt\u00e9rature potentielle), istaknut zbog svoje duhovitosti i cinizma. Jedno od najutjecajnijih Queneauovih djela su “Vje\u017ebe u stilu”, koje pri\u010daju jednostavnu pri\u010du o tome kako \u010dovjek dvaput u jednom danu vi\u0111a istog stranca. Queneau pri\u010da tu […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":48585,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[2273],"class_list":["post-16234","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-raymond-queneau-kako-se-pise-pjesma"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16234","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16234"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16234\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/48585"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16234"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16234"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16234"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\ni osmudite ih kao jaja
\nDodajte komadi\u0107 smisla bez kosti
\ni manji dio nevinosti
\nUgrijte to na tihoj vatri, na rubu
\n(ili neka naraste u ekspres-loncu)
\nPrilo\u017eite zatim za\u010dine i prezle
\ni na sve to pospite – zvijezde
\nzapaprite ih kao gnijezdo od laste
\nI \u0161to \u0107e na kraju ispasti od toga?
\nRe\u010denica: Zar se tako lako pi\u0161e?
\nMa, zaboga! Ne budite smije\u0161ni!<\/p>\n
\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/073.jpg\")
<\/p>\n