{"id":13530,"date":"2024-03-26T08:40:13","date_gmt":"2024-03-26T07:40:13","guid":{"rendered":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/?p=13530"},"modified":"2024-03-23T10:41:51","modified_gmt":"2024-03-23T09:41:51","slug":"amenovanje-uz-hrvatska-zanovijetanja-iz-knjige-mozdani-udari-i-m-andica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/?p=13530","title":{"rendered":"Amenovanje uz hrvatska zanovijetanja (iz knjige &#8220;Mo\u017edani udar\u00a9i&#8221;, I. M. Andri\u0107a)"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-full wp-image-13526\" src=\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/00.jpg\" alt=\"\" width=\"800\" height=\"533\" srcset=\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/00.jpg 800w, https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/00-300x200.jpg 300w, https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/00-768x512.jpg 768w, https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/00-165x110.jpg 165w, https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/00-370x247.jpg 370w, https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/00-780x520.jpg 780w\" sizes=\"auto, (max-width: 800px) 100vw, 800px\" \/><\/p>\n<p><strong>AMENOVANJE UZ HRVATSKA ZANOVIJETANJA<\/strong><\/p>\n<p><em>Tomislav Supek\/Mladen Vukovi\u0107: HRVATSKA ZANOVIJETANJA\/AMENOVANJE, Zagreb, 2017.<\/em><\/p>\n<p>Kada objavljuju knjige na\u0161i pisci obi\u010dno izbjegavaju koautorstva. Osim, naravno, ako im se uka\u017ee \u010dast uvr\u0161tavanja u antologije i zbornike, koji takvu vrstu kolektivnog predstavljanja knji\u017eevnog djela podrazumijevaju.<\/p>\n<p>Ipak, u posljednje vrijeme pojavilo se nekoliko naslova \u010diji su koautori hrvatski aforisti Andri\u0107, Ili\u0107, Supek i Vukovi\u0107. Rije\u010d je o knjigama: <em>Prosijane misli\/Hrvatska zanovijetanja<\/em> (Andri\u0107\/Supek) <em>Aforizmi i druge bodlje<\/em> (Ili\u0107\/Andri\u0107) i <em>Hrvatska zanovijetanja 6\/Amenovanje<\/em> (Supek\/Vukovi\u0107).<\/p>\n<p>Suautori posljednjeg dvoknji\u017eja u tom aforisti\u010dkom nizu; Tomislav Supek i Mladen Vukovi\u0107 ponudili su \u010ditateljstvu svoje najnovije aforizme oboga\u0107ene karikaturama Ice Voljevice i \u017darka Lueti\u0107a. Knjiga je tako dobila i likovnu prepoznatljivost humoristi\u010dkih umjetnika koji desetlje\u0107ima uljep\u0161avaju stranice listova i uveseljavaju \u010dita\u010de diljem Hrvatske i drugih zemalja. Supek i Vukovi\u0107, uz Lueti\u0107a i Voljevicu u samom su vrhu duhovitih promotora na\u0161e smije\u0161ne zbilje i njihova humoristi\u010dka djela postala su trajnom sastavnicom hrvatske kulture i umjetni\u010dkog stvarala\u0161tva.<\/p>\n<p>Aforist Tomislav Supek u posljednjih je desetak godina objavio \u0161est knjiga pod zajedni\u010dkim naslovom: <em>Hrvatska zanovijetanja<\/em>. Na njihove stranice uvrstio je vi\u0161e tisu\u0107a aforizama koji su plod njegovog polustoljetnog stvarala\u0161tva i seciranja na\u0161e i bjelosvjetske dru\u0161tveno-ekonomske i politi\u010dke zbilje. Kada jedan autor Supekovog bogatog znanja i \u017eivotnog iskustva, zasije literarno polje sjemenom osobnog duha i dru\u0161tvene raznolikosti, dobije se leksi\u010dki urod koji \u0107e hraniti i uveseljavati generacije sada\u0161njih i budu\u0107ih ljubitelja humorne pisane rije\u010di i misaone prepoznatljivosti. Gotovo svaki Supekov aforizam predstavlja minijaturni roman ili pri\u010du o na\u0161oj lijepoj zemlji i sumornoj stvarnosti koja je prati, kako bi se kolokvijalno reklo, od stolje\u0107a sedmog. A \u0161to zna\u010di to stolje\u0107e sedmo znaju, mo\u017eda, samo oni koji tu sintagmu koriste da bi naglasili vlastitu veli\u010dinu koju malo tko, osim njih, vidi i prepoznaje. Na\u0161i \u017eivoti zapo\u010dinju od godine ro\u0111enja, a zavr\u0161avaju se godinom smrti. Sve drugo je pohranjeno u sferi povijesti i atmosferi spekulacija koje neupu\u0107eni slave kao osobne \u017eivotne poluistine i nerealizirane sanje svojih prethodnika i krvnih srodnika.<\/p>\n<p>Tomislav Supek je preozbiljan \u010dovjek i odve\u0107 realan pisac da bi preuveli\u010davao ono \u0161to je malo, ili prenapuhao ono \u0161to je tanko, jer mu je odavno znano da sve \u0161to se napu\u0161e vrlo lako puca i ispu\u0161e. Zato je svaki njegov aforizam primjeren prostoru i vremenu u kojem \u017eivimo. I svaki ima glavu, trup, ruke i noge kojima se kre\u0107e iz povr\u0161ne zbilje u dubinu misli i odatle nazad u \u0161iroki svijet do daleke budu\u0107nosti, koju nitko od nas ne\u0107e do\u010dekati. Njegovi aforizmi zapravo su uzeti iz sada\u0161njosti, oplemenjeni stilskim figurama i sadr\u017eajnom leksikom i ponu\u0111eni kao duhovni lijek za smijeh onima koji do toga dr\u017ee i koji to cijene. Svima drugima preostaje te\u0161ka i gr\u010devita borba do duha i kruha, ako ve\u0107 nemaju pametnijeg posla i ne cijene rad.<\/p>\n<p>Nije kod nas sve tako crno da bi nam bijeli mi\u0161evi igrali pred o\u010dima, niti je sve bez veze kao \u0161to tvrde neki bezveznjakovi\u0107i. \u201eAko tvrdite da je kod nas sve bez veze, poku\u0161ajte se zaposliti\u201c re\u0107i \u0107e Supek tim nevjernim Tomama. To \u0161to na\u0161i mladi ljudi emigriraju na zapad za politi\u010dare i nije neki problem, jer nam sti\u017eu nove snage s istoka. Problem je jedino u tome \u0161to te novo pristigle \u201emigrante koji tra\u017ee azil u Hrvatskoj, prvo \u0161alju na psiho-testove\u201c. Ne \u010dinimo mi to slu\u010dajno ve\u0107 planski, \u0161to bi se reklo; po starom neprevazi\u0111enom socijalisti\u010dkom sistemu &#8216;ni\u0161ta nas ne smije iznenaditi&#8217;. Dok nam se mlada populacija sve vi\u0161e osipa, aforist primje\u0107uje da&#8230; \u201e\u017denska udruga \u201eRoda\u201c poklanja mladencima bocu rakije od afri\u010dke \u0161ljive\u201c. Tako \u0107emo, po pisanom aforisti\u010dkom receptu, poja\u010dati na\u0161u mu\u0161kost i vi\u0161e ne \u0107emo imati no\u0107ne more \u201eDablin ili Minhen\u201c.<\/p>\n<p>Humoristi nisu zlopamtila, pa jako dobro i dugo pamte stara dobra vremena kad se gradilo i radilo ono \u0161to se od ranih devedesetih rasprodalo ili se rasprodaje po bagatelnim cijenama. S tim u korelaciji je aforizam \u201eSve nam je te\u017ee u kapitalizmu: rasprodali smo svu imovinu iz socijalizma\u201c. A zna se i kome. Uglavnom nesposobnim tajkunima koji su postali alfe i omege u na\u0161emu dru\u0161tvu. Oni i danas vedre i obla\u010de, bez obzira \u0161to firme propadaju, a mnogi novope\u010deni mo\u0107nici &#8216;ubijaju&#8217; vrijeme u centralnom i lokalnim zatvorima. \u201eI svezani tajkun dr\u017ei sve konce u svojim rukama\u201c, zaklju\u010dit \u0107e aforist, nakon sagledavanja stvari u njihovom prav(n)om obliku. A za\u0161to i ne bi kad su kod nas \u201eSuci Ustavnog suda veliki vjernici. Oni osloba\u0111aju krivce vjeruju\u0107i da \u0107e im kazna sti\u0107i s Neba\u201c. Sudska pravovjernost se u nekim slu\u010dajevima pokazala opravdanom i smislenom, i bila bi prava \u0161teta ako bi nas i Bog u tome iznevjerio. A to nije mogu\u0107e jer, Bog je Svevi\u0161nja sila i njemu se takvi propusti ne mogu dogoditi.<\/p>\n<p>No, nije aforist zakleti pesimist pa da bijelu zastavu stavlja na pola koplja, kako to neki \u010dine. On i u neradne dane o\u010dekuje nove radne pobjede. I u vrijeme ekstremnih su\u0161a i jo\u0161 ekstremnijih poplava vidi izlaz iz tunela, najavljuju\u0107i vedrije vrijeme i svjetlije no\u0107i. Zato optimisti\u010dno, s figom na papiru, poru\u010duje: \u201eO\u010dekuju nas veselije godine. Gro\u017e\u0111e je odli\u010dno rodilo\u201c. A gdje ima roda, bit \u0107e i poroda. Ako nas ne iznevjeri na\u0161a dobro\u010diniteljica \u2013 roda.<\/p>\n<p>Aforist svjetskih pogleda ne zapa\u017ea i ne secira samo lokalne ili doma\u0107e probleme i njihove uspje\u0161ne proizvo\u0111a\u010de. Njegov bistar i britak pogled prelazi dr\u017eavne granice, uo\u010davaju\u0107i brojne inovacije koje primjenjuju napredne strane vlade u neograni\u010denoj borbi za slobodu i demokraciju svoga roda i naroda. Njihova plemenita nastojanja i\u0161\u010ditavamo u aforizmu \u201eNeke dr\u017eave \u010duvaju svoju demokraciju. Ograde je \u017eicom\u201c. Za na\u0161u dr\u017eavu takva \u017eeljezna pravila ne va\u017ee jer, mi demokraciju ionako izvozimo. Skupa s mladim ljudima koje \u0161kolujemo i osposobljavamo za strana tr\u017ei\u0161ta. A i za\u0161to ne bi, kad je kod nas \u201ePojeftinilo studiranje. Diplomu fakulteta mo\u017ee\u0161 kupiti ve\u0107 za tri tisu\u0107e eura\u201c.<\/p>\n<p>Parlamentarnim zaklju\u010dcima dokazano je da na\u0161e gospodarstvo nije u krizi. To nikako ne zna\u010di da kriza nije u na\u0161em gospodarstvu. S tom konstatacijom sla\u017ee se i Tomo Supek, ocjenjuju\u0107i kako \u201eImamo gospodarstvo s posebnim potrebama\u201c. A posebne potrebe kod nas se, u pravilu, rje\u0161avaju uvozom. Na taj na\u010din prevladavamo sve proizvodne probleme i hrabro ulazimo u nove dugove. Bez pokri\u0107a, zna se.<\/p>\n<p>Zato je na\u0161 narod nepovjerljiv prema svakoj vlasti koju izabere demokratskim putem, vrludaju\u0107i kad-tad&#8230; lijevo-desno. A nekad bogme i gore-dolje. Po sistemu: tko bi gori, sad je doli. I obrnuto. Stoga je narod vazda u dilemi ili trilemi. Ako bi se to prevelo na aforisti\u010dki jezik: \u201eNarod misli da bi &#8216;rezovi&#8217; trebali po\u010deti od glave\u201c. No, na sre\u0107u, ima i onih koji uop\u0107e ne misle, pa se tako problem rje\u0161ava \u0161utnjom, iliti apstinencijom druge polovice stanovni\u0161tva.<\/p>\n<p>Glede i unato\u010d svega toga, \u0161to bi rekli eks feralovci, aforist Supek svoj mladala\u010dki optimizam s godinama je uobli\u010dio u stara\u010dki pesimizam, navode\u0107i svoj ateizam kao razlog nevjerovanju u vladino obe\u0107anje kako nam dolazi bolje sutra. A i kako ne bi kad je nama, koji smo za\u0161li u duboke godine, bolja budu\u0107nost ostala u pro\u0161losti. Ne ka\u017ee Zmaj badava \u201eOd kolijevke pa do groba, najljep\u0161e je \u0111a\u010dko doba\u201c.<\/p>\n<p>Za razliku od aforisti\u010dkog veterana Tomislava Supeka, njegov srednjovje\u010dni duhoviti pajda\u0161, Mladen Vukovi\u0107 u drugom dijelu knjige bavi se pitanjima i problemima sekularnog i aktualnog dru\u0161tveno-politi\u010dkog \u201eAmenovanja\u201c. U svom pristupnom aforizmu, koji otkriva i zorno svjedo\u010di &#8216;di smo i kako smo&#8217;, on konstatira kako \u201eUmjesto New Deala dobismo nove dilere\u201c. I to je zapravo prava istina o na\u0161oj tranziciji i prevo\u0111enju toploga na hladno. Na\u0161i dobri i predobri transformatori su to u\u010dinili \u201eU ime naroda! A za svoje prezime!\u201c Tako ti je to rode tj. ro\u0111o moj. Pa kom&#8217; opanci, a kome obojci. A &#8216;zna se&#8217; dobro tko je danas &#8216;boss&#8217; i \u010dije su ga\u0107e, nakon sve te ujdurme, ostale na \u0161tapu. Narodne, brale, a \u010dije bi druge?<\/p>\n<p>Mladen Vukovi\u0107 poznati je splitski radijski urednik i aforisti\u010dki antologi\u010dar, \u010dija je antologija hrvatskog aforizma objavljena u Rumunjskoj, jer nije prona\u0161la doma\u0107eg banana nakladnika. Kako i prili\u010di hrvatskoj (h)umoristi\u010dkoj sceni. Hrvati su ina\u010de poznati po tome \u0161to izvoze kvalitetni doma\u0107i humor u susjedne i druge strane zemlje, a uvoze polovne bosanske viceve o Sulji, Muju, Hasi, Husi i njihovoj jaranici Fati. Ako ne vjerujte, bacite pogled na stranice smije\u0161nih dnevnih novina \u201e24 sata\u201c i njima sli\u010dnih, pa \u0107e te se i sami uvjeriti u tu tu\u017enu i nakaradnu istinu. Doma\u0107a \u0161tampa uglavnom je protjerala humor i humoriste sa svojih stranica, osim karikature kao iznimke, i zato su hrvatski gra\u0111ani me\u0111u najtu\u017enijima u Europi i svijetu. Pogledajte samo njihova lica u tramvajima, busevima i na ulici i sve \u0107e vam biti jasno. U nas se za kavanskim stolom rijetko pri\u010daju vicevi, ali se zato masovno prepri\u010davaju nebulozne saborske raspre i replike te brojne druge trivijalne izjave politi\u010dara i lokalnih zgubidana.<\/p>\n<p>Ono malo zdravog humora koji bi trebao uveseliti narod i skinuti mu izgled zabrinutosti s lica, doma\u0107i aforisti, satiri\u010dari, kozeri i drugi humoristi objavljuju u stranim listovima i elektronskim medijima ili u nisko tira\u017enim doma\u0107im, uglavnom, lokalnim glasilima. Bilo bi mi drago da nisam u pravu, ali koliko me pam\u0107enje slu\u017ei, ne sje\u0107am se da je bilo koje ministarstvo ili ured za kulturu, u novije vrijeme, izdvojio ma i jednu kunu za potporu objavljivanja neke humoristi\u010dke knjige ili lista. Ako u tome grije\u0161im, unaprijed se ispri\u010davam onima na \u010diju je \u0161tetu taj grijeh adresiran. A u svoju obranu prepisujem Vukovi\u0107ev aforizam \u201eGrije\u0161io je samo zato da bi drugi u\u010dili na njegovim gre\u0161kama\u201c. Valjda \u0107e moj grijeh i Mladenov aforizam pomo\u0107i nadle\u017enima u kurikularnoj reformi hrvatskog obrazovnog sustava. Da se sli\u010dne gre\u0161ke vi\u0161e ne ponavljaju. I da nam djecu, kako bi aforist rekao, \u201eNe odgaja i slijepa ulica\u201c.<\/p>\n<p>U vrijeme kad su neki u nas i danas \u201eza dom spremni\u201c, a vlast danono\u0107no razmi\u0161lja kako da primiri narod pomirbom usta\u0161a i partizana, aforist Vukovi\u0107 ima kolosalan kolokvijalni prijedlog koji glasi \u201eZa vic spremni\u201c. Jedino tako se mo\u017ee izbje\u0107i posljedica opisana u aforizmu \u201eTko god sadi tikve s vragom, dobit \u0107e GMO sjeme\u201c. Ako vlast i dr\u017eavu takvo sjeme zanima, tada se tabla s natpisom \u201eza dom spremni\u201c mo\u017ee premjestiti koji kilometar dalje i naknadno zakloniti onom s natpisom \u201eza vic spremni\u201c. Tako \u0107e pomirba izme\u0111u usta\u0161a i aforista biti izvr\u0161ena na jednostrano zadovoljstvo. Jedna strana \u0107e time biti zadovoljna, a druga \u0107e ostati nezadovoljena. Ba\u0161 kao u dvorije\u010dnom aforizmu dalekose\u017enoga dometa koji glasi: \u201eZadovoljen \u2013 zadovoljan\u201c. A tko ili \u0161to, to je ve\u0107 drugo pitanje.<\/p>\n<p>Osim gore spomenutih tema i dilema, Mladen Vukovi\u0107 u svome misaonom <em>Amenovanju<\/em> bilje\u017ei i brojne druge aforisti\u010dke aktualnosti koje umre\u017eavaju na\u0161u dru\u0161tvenu i politi\u010dku zbilju, daju\u0107i joj sliku koju svijet prati sa zanimanjem te manjim ili ve\u0107im zgra\u017eavanjem. Tako konstatira kako je \u201ePranje novca na\u0161a najuspje\u0161nija sapunica\u201c, kako su \u201e Svi \u010duli da je pre\u0161utio istinu\u201c, kako je \u201ePoznat po tome \u0161to ima hladnu glavu. Svako malo oblije ga hladan znoj\u201c, kako \u201ePoliti\u010dar u narodu vidi tijelo bez du\u0161e\u201c te, na koncu slavodobitno zaklju\u010duje: \u201eOstvarili su mi se svi snovi. I najcrnji!\u201c.<\/p>\n<p>Mladen Vukovi\u0107 je umjereni optimist u vremenu koje je obojeno pesimizmom, a zvu\u010di optimisti\u010dno iz glasa doma\u0107ih politi\u010dara. On aforizmom ne sije paniku me\u0111u pri\u010duvnim neprijateljima, niti pru\u017ea la\u017enu nadu standardnim prijateljima. Njegova je rije\u010d odmjerena, a ton umjeren i dovoljno kriti\u010dan da i neupu\u0107ene uputi na razmi\u0161ljanje, a upu\u0107ene na promi\u0161ljanje svega \u0161to je re\u010deno i zapisano. Mudra misao je prijeki lijek uspavanom mozgu. Knjige koje \u017eivot zna\u010de kod nas se sve manje \u010ditaju. Umjesto njih, na dru\u0161tveno-politi\u010dku scenu su u prvi plan izbile knji\u017eice. Pitate se, koje? Partijske, zna se. A kako i ne bi kad \u201eKnji\u017eice vi\u0161e pridonose karijeri nego knjige.\u201c<\/p>\n<p>Na kraju svoje aforisti\u010dne besjede Vukovi\u0107 se, uz svjetonazorske teme, bavi i religijskim dilemama, napominju\u0107i kako \u201eIzgleda da nam na kraju tunela svijetli samo me\u0111ugorski kip\u201c. A to nam do\u0111e nekako i normalno. Jer, \u201eI onaj kome ni\u0161ta nije sveto, vidjet \u0107e na kraju svoga Boga\u201c.<\/p>\n<p>Kako bilo da bilo, dvojica pisaca s kormilarom \u2013 aforizmom, uspje\u0161no brode na\u0161im mutnim dru\u0161tveno-politi\u010dkim morem, poku\u0161avaju\u0107i narodu vratiti uga\u0161eni osmijeh na lice, a vlastima ukazati da od njihovog grijeha itekako znadu, duhovitim mislima i rije\u010dima, sagraditi \u00a0 ratom i tranzicijom uga\u0161enu hrvatsku tvornicu smijeha. Neka im je bistar um na pomo\u0107i, a onima koji ba\u0161tine neku drugu vjeru, ionako \u0107e na drugom svijetu prvu pomo\u0107 pru\u017eiti dobri Svevi\u0161nji Gospodin Bog. Amen!<\/p>\n<div>\n<p><span style=\"line-height: 1.5;\">\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014<\/span><\/p>\n<\/div>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-full wp-image-1987\" src=\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/005-5.jpg\" sizes=\"auto, (max-width: 190px) 100vw, 190px\" srcset=\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/005-5.jpg 190w, https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/005-5-79x110.jpg 79w, https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/005-5-181x250.jpg 181w\" alt=\"\" width=\"190\" height=\"263\" \/><\/p>\n<p><strong>Ivo Mijo Andri\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Ro\u0111en je 17.11.1948. godine u \u010cani\u0107ima kod Tuzle. Osnovnu \u0161kolu poha\u0111ao je u Dobrnji, Mramoru i Lipnici, a srednju tehni\u010dku u Tuzli.<\/p>\n<p>Zavr\u0161io je Fakultet politi\u010dkih nauka i postdiplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, gdje je proveo ve\u0107i dio \u017eivota.<\/p>\n<p>Radio je u privredi, obrazovnim ustanovama, sindikatima i dr\u017eavnim institucijama Bosne i Hercegovine te kra\u0107e vrijeme u hrvatskom obrazovanju.<\/p>\n<p>Od sredine 2004. g. \u017eivi i stvara u Zagrebu.<\/p>\n<p><strong>Kontakt:<\/strong><\/p>\n<p>Vi\u0161e podataka o gospodinu Ivi Miji Andri\u0107u mo\u0107i \u0107ete saznati i tako da ga izravno kontaktirate.<\/p>\n<p>Kontakt: E-mail:\u00a0<a href=\"mailto:ivomijoandric@yahoo.com\">ivomijoandric@yahoo.com<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2013<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Preuzmite knjigu &#8220;Mo\u017edani udar\u00a9i&#8221;, Ive Mije Andri\u0107a<\/strong><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-full wp-image-13524\" src=\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/Image10.jpg\" alt=\"\" width=\"450\" height=\"575\" srcset=\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/Image10.jpg 450w, https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/Image10-235x300.jpg 235w, https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/Image10-86x110.jpg 86w, https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/Image10-196x250.jpg 196w, https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/Image10-426x544.jpg 426w\" sizes=\"auto, (max-width: 450px) 100vw, 450px\" \/><\/p>\n<p>Ovaj \u010dlanak preuzet je iz knjige <strong>&#8220;Mo\u017edani udar\u00a9i&#8221;<\/strong>,<\/p>\n<p>Ive Mije Andri\u0107a, koju mo\u017eete preuzeti na sljede\u0107oj adresi:<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.digitalne-knjige.com\/andric21.php\">http:\/\/www.digitalne-knjige.com\/andric21.php<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;&#8212;-<br \/>\nOdabrao, uredio i obradio: Nenad Grbac<\/p>\n<p>\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014<\/p>\n<p>Sva prava i Copyright : Nenad Grbac &amp; Impero present<\/p>\n<p>Sadr\u017eaj ove stranice nije dopu\u0161teno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>AMENOVANJE UZ HRVATSKA ZANOVIJETANJA Tomislav Supek\/Mladen Vukovi\u0107: HRVATSKA ZANOVIJETANJA\/AMENOVANJE, Zagreb, 2017. Kada objavljuju knjige na\u0161i pisci obi\u010dno izbjegavaju koautorstva. Osim, naravno, ako im se uka\u017ee \u010dast uvr\u0161tavanja u antologije i zbornike, koji takvu vrstu kolektivnog predstavljanja knji\u017eevnog djela podrazumijevaju. Ipak, u posljednje vrijeme pojavilo se nekoliko naslova \u010diji su koautori hrvatski aforisti Andri\u0107, Ili\u0107, Supek [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":13526,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[793,6],"tags":[1902,2098],"class_list":["post-13530","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-iz-knjige","category-novosti","tag-amenovanje-uz-hrvatska-zanovijetanja-iz-knjige-mozdani-udari","tag-i-m-andrica"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13530","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13530"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13530\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13526"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13530"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13530"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13530"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}