UVOD U KABALU<\/strong><\/p>\nSvaki \u010dovjek tra\u017ei u svijetu smisao pojava, doga\u0111aja, stvari. Nala\u017eenje tog smisla ovisi o samom \u010dovjeku i o na\u010dinu na koji tra\u017ei taj smisao. Kabala je samo jedan od na\u010dina pronala\u017eenja smisla. Koji i kakav na\u010din?<\/p>\n
Put Kabale sastoji se u tra\u017eenju smisla neke pojave, ali da se pritom ne zastane na razini pojave, nego da se tra\u017eitelj uzdigne iznad pojave te da na vi\u0161im razinama postojanja (u Kabali se govori o \u010detiri svijeta) prona\u0111e bit pojave, kako je ona proizvedena od Boga, te da se ta ista bit razumije kao ono do \u010dega nam je u pojavi najvi\u0161e stalo. Postupak, ili metoda, Kabale nije pak stvar slu\u010dajnog nadahnu\u0107a jedne individue, nego je rezultat dugog razvoja u radu mnogih tra\u017eitelja koji su svoja razmi\u0161ljanja predavali svojim sljedbenicima; otuda i ime Kabala: predaja i primanje te predaje, od hebrejske rije\u010di kabbal = primati[1]. Kabala nije nikakvo tajno u\u010denje, ali je u\u010denje o tajni i to najve\u0107oj, niti je zatvoreno u elitni krug samo nekih ljudi; ono nije niti nekakvo maglovito u\u010denje; ono je uistinu misti\u010dko u\u010denje \u0161to zna\u010di takvo koje je na putu dostizanja iskustvenog susreta s Bogom. To da je ne\u0161to misti\u010dko zna\u010di da nije lako izrecivo (u racionalnom diskursu), ali ono \u0161to bi trebalo iskazati, dakle iskustvo koje je zadobio neki kabalist, nije puki besmisao (bez smisla) nego je naprotiv najvi\u0161i smisao \u0161to ga \u010dovjek u \u017eivotu tra\u017ei. Jo\u0161 jedno: u tra\u017eenju tog (najvi\u0161eg) smisla kabalist ne bje\u017ei od \u017eivota, nego naprotiv jo\u0161 sna\u017enije prianja uza nj, jo\u0161 vi\u0161e se anga\u017eira u njemu, i to mu omogu\u0107uje pronalazak smisla pojava i doga\u0111aja vezanih uz ovozemaljski \u017eivot. Napominjem da je op\u0107enito bit \u017eidovstva u tome da \u010dovjek prianja uz Boga \u2013 transcendenciju, tako i ovozemaljski \u017eivot \u2013 imanenciju.<\/p>\n
Ako se stalno zadr\u017eavamo i upiljimo pogled samo na fizi\u010dku razinu postojanja (Asija svijet), tada suvi\u0161e lako \u2013 zbog nezadovoljenja na\u0161eg cjelovitog bi\u0107a \u2013 zadovoljavamo surogatima (nadomjescima) za tu razinu postojanja te u slu\u010daju o\u010dajavanja bje\u017eimo u:\u00a0narkomaniju, alkoholizam, a u moderno doba \u2013 u virtualni svijet.<\/p>\n
U stvari, mi ne mudro bje\u017eimo iz ovog svijeta, jer ga olako reduciramo na vidljivu, pojavnu razinu, na to kako stvari izgledaju na povr\u0161ini. Ovaj se svijet ne smije svoditi na fizi\u010dku razinu \u2013 Asija svijet, i o tome nam govori Kabala. Ona pro\u0161iruje na\u0161 pogled na sve razine postojanja od ovog fizi\u010dkog svijeta do najvi\u0161eg svijeta Boga: u Kabali govorimo o svjetovima Asija, Jecira, Beria, Acilut i En Sof.<\/p>\n
Kabala nas u\u010di da pa\u017eljivo zastanemo pri fenomenima ovog svijeta pa da razmatramo one vi\u0161e i suptilnije razine postojanja; da od fizi\u010dkih bi\u0107a u svijetu Asija prelazimo na \u010diste likove u svijetu Jecira, pa na energijski vid bi\u0107a u svijetu Beria, dalje na to kako Bog izgovara bi\u0107e u svijetu Acilut, do svjetlosnog bi\u0107a Adam Kadmon.<\/p>\n
Te vi\u0161e razine bi\u0107a, u finijim i bogatijim slojevima, u njihovoj blizini Bogu, ne mo\u017eemo na\u0107i pri povr\u0161nom gledanju u ovom svijetu; isto tako ni u surogatu za ovaj svijet kao \u0161to je virtualni svijet; iza slika na Internetu ne stoji ni\u0161ta vi\u0161e od te slike, ne stoji ideja (\u010disti lik) bi\u0107a, ni njegova snaga (snagotnina), ni njegova izgovorenost u Bogu, ni njegovo \u010disto svjetlosno bi\u0107e u En Sofu. Za to je potrebna Kabala i njena praksa u realnom svijetu.<\/p>\n
[1] Ime Kabale dolazi od Kabala: primitak, dobitak; prihvat, prihva\u0107anje, prijem; usmena tradicija, kabala. Prema Amerl (1997), str. 245<\/em><\/p>\n———————–<\/p>\n
\n
PREDGOVOR<\/strong><\/p>\nSvakom je \u010dovjeku stalo do zbiljskog doga\u0111anja, jer je \u010dovjek \u017eivo, zbiljsko bi\u0107e koje se ne da reducirati na virtualni prikaz samog sebe. \u010cime god da se bavio \u010dovjek je uvijek u svezi s vanjskom zbiljom te o njoj razmi\u0161lja i u njoj djeluje i stvara. Podsjetimo na Aristotelovo odre\u0111enje \u010dovjeka kao bi\u0107a teorije (\u010disto mi\u0161ljenje), prakse (djelovanje me\u0111u ljudima) i pojezisa (proizvodnje). Ovo na\u010delno trostruko<\/em> odno\u0161enje spram zbilje o\u010dituje se u vi\u0161estrukim<\/em> konkretnim o\u010ditovanjima.<\/p>\nKada ka\u017eemo da \u010dovjek misli<\/em> to zna\u010di da se bavi filozofijom, znano\u0161\u0107u, razmi\u0161lja o aktualnim doga\u0111ajima u svijetu, i sl. Kada ka\u017eemo da \u010dovjek djeluje<\/em> mislimo pritom na njegove mnogostruke odnose s ljudima u dru\u0161tvu. Kada ka\u017eemo da \u010dovjek proizvodi<\/em> mislimo pritom da \u010dovjek proizvodi kako materijalne stvari<\/em> tako i umjetni\u010dka djela, tako\u0111er odgoj predstavlja jedno proizvo\u0111enje \u010dovjeka<\/em>.<\/p>\nU filozofiji \u010dovjek poku\u0161ava odgonetnuti narav stvari tako \u0161to ih odre\u0111uje u njihovoj biti<\/em>, podre\u0111uje pod pojmove<\/em> i dalje u sustav pojmova. Koliko god filozofija otkriva svijet toliko ga i prikriva; njen je nedostatak u tome \u0161to u odno\u0161enju spram zbilje, nju prevodi<\/em> i reducira<\/em>, na pojmovni sustav u kojemu se sama zbilja tek odslikava u svojim bitnim odre\u0111enjima, te se predstavlja kao pojam[1] i sustav pojmova.<\/p>\nJedan od oblika proizvodnje je stvaranje govorom, tzv.. pojeti\u010dki<\/em> govor. Primjer toga je knji\u017eevnost, poezija i mitologija. Mitologija se sastoji u pri\u010dama (gr mythos<\/em>: pripovijest) u kojima se nekim zbiljskim procesima (doga\u0111ajima, pojavama) pridaju svojstva osobe<\/em>, na pr. ljubav koja je neko emocionalno stanje u \u010dovjeku ili izme\u0111u dviju osoba, postaje personificirana, kao da je ona netko<\/em>, na pr. Afrodita (u gr\u010dkoj mitologiji) ili Amor (u rimskoj). Time mitologija ljudima pribli\u017eava<\/em> slo\u017eene procese svijeta, ali ima i jedan temeljni nedostatak, \u0161to samoj zbilji dodaje svojstva, odre\u0111enja koja ona uistinu ne posjeduje: ljubav nije<\/em> netko, neka osoba; rat nije<\/em> netko (na pr.. Ares u gr\u010dkoj mitologiji); mudrost nije<\/em> neka osoba (na pr. boginja Atena).<\/p>\nRazmotrimo to na primjeru duhovnih bi\u0107a, arhan\u0111ela<\/em> u Kabali. U emaniranju Bo\u017ejeg atributa mudrosti postoji jedna faza, na razini svijeta Beria<\/em>, gdje se Bo\u017eji atribut o\u010dituje u svom vidu snage<\/em>, kao mudrost u svojoj dinamici<\/em>. Ako se to mitologizira<\/em> tada to stanje postaje nekim duhovnim bi\u0107em, u ovom slu\u010daju arhan\u0111el Raziel, dakle netko<\/em> \u2013 osoba s imenom Raziel. Svatko smije vjerovati u postojanje arhan\u0111ela Raziela, ali Kabala nije religija, njoj ne pripada vjerski pristup, nego istra\u017eiva\u010dki<\/em>: ne postoji jedno sakrosanktno<\/em>[2] u\u010denje u vidu obvezuju\u0107e dogme, nego se u\u010denje Kabale konstituira u slijedu stalno novih doprinosa smionih istra\u017eiva\u010da, \u00a0 ali u naslije\u0111enom (tradiranom[3]) okviru Kabale.<\/p>\nJedino mistika ostavlja bi\u0107a (stvari, procese, doga\u0111aje) u njihovoj zbiljnosti i ne pretvara ih u sustav pojmova \u2013 u filozofiji<\/em>, niti u osobe \u2013 u mitologiji<\/em>. Ona zahtjeva jedan druga\u010diji pristup: da se zbilji pristupi u njenoj neposrednoj danosti, takvoj kakva ona uistinu jest, te da \u010dovjek\/mistik ne stoji odijeljeno naspram nje, nego da se na neki na\u010din poistovjeti<\/em> s njom \u2013 da postane jedno s njom u stanju unio mystica<\/em> (misti\u010dko sjedinjenje). Kako to sprovesti u djelo, ozbiljiti?<\/p>\nKada je rije\u010d o tradiciji \u017eidovske duhovnosti \u2013 misti\u010dkog<\/em> \u017eidovstva, tada tome slu\u017ee postupci Kabala prakse<\/em> koje \u0107emo izlo\u017eiti u tekstu koji slijedi. Prije svega treba praviti razliku izme\u0111u izraza praksa<\/em> Kabale i izraza primjena<\/em> Kabale. Praksa Kabale sastavni je dio teorijske i kontemplativne kabale (Kabala ijunit<\/em>), a primjena Kabale ozna\u010duje se hebrejski kao kabala ma’asit<\/em> \u0161to bi u prijevodu glasilo: \u010dinidbena Kabala, takva kojom se ne\u0161to \u010dini u svijetu, izazivaju nekakvi vidljivi (po\u017eeljni) u\u010dinci.<\/p>\nPraksa Kabale (kabala ijunit<\/em>) podrazumijeva to da se teorijsko u\u010denje Kabale \u2013 teozofijska Kabala, interiorizira (pounutra\u0161nji), i time za\u017eivi u sljedbeniku Kabale, tada on vi\u0161e nije tek prou\u010davatelj<\/em> Kabale, nego je onaj koji slijedi Kabalu i \u017eivi<\/em> po njoj. Praksa Kabale, svaki njen postupak je u funkciji razine svijeta (olamot<\/em>) na kojoj se prakticira. Nabrojimo razine svjetova, tek kao podsjetnik:<\/p>\nBlizina Bogu \u010dini svijet zvan Acilut<\/em>;<\/p>\nBog iz sebe izvodi snagu stvaranja\u2013 to \u010dini svijet Beria<\/em>;<\/p>\nBog iz sebe izvodi sve likove stvorenja\u2013 to \u010dini svijet Jecira<\/em>;<\/p>\nBog tako stvara konkretna individualna bi\u0107a i izvodi ih u ovaj svijet \u2013 to \u010dini svijet Asija<\/em>.<\/p>\nBudu\u0107i da razinama svjetova odgovaraju razine du\u0161e (ne\u0161amot<\/em>), a du\u0161a je subjekt neke izvedene prakse, to je onda praksa Kabale u funkciji razine du\u0161e. Nabrojimo razine du\u0161a, tek kao podsjetnik:<\/p>\nHaja<\/em> u svijetu Acilut; Ne\u0161ama<\/em> u svijetu Beria; Ruah<\/em> u svijetu Jecira; Nefe\u0161<\/em> u svijetu Asija<\/p>\nMiljenko Brki\u0107<\/em><\/p>\n<\/div>\n————————-<\/p>\n
\n
[1] Podsjetimo da je pojam misao o bitnim odlikama predmeta.<\/p>\n
[2] Svojstvo onoga \u0161to je sakrosanktno; nepovredivost, svetost, neoskvrnjivost<\/p>\n
[3] Otuda Kabali ime: ono \u0161to se primilo<\/em>, znanje koje se naslijedilo<\/em><\/p>\n<\/div>\n———————–<\/p>\n
Miljenko Brki\u0107 EROS I KABALA<\/strong><\/p>\nNova knjiga dr. sc. Miljenka Brki\u0107a Eros i Kabala <\/em>dragocjeni je i vjerodostojni korak na putu predstavljanja duhovne, misti\u010dne i filozofske tradicije Kabale<\/em>. Autor je ovoga puta u sredi\u0161te razmatranja postavio bogato razumijevanje ljudske spolnosti i erotike u kabalisti\u010dkom u\u010denju. Kabala<\/em> je dio duhovne tradicije judaizma i sastoji se, isti\u010de Brki\u0107, od tuma\u010denja dubljeg smisla biblijskih tekstova i krajnjoj tajni postojanja svijeta i \u010dovjeka. Pri tome se pod misti\u010dnim podrazumijeva na\u010din dubokog pro\u017eivljavanja temeljnih postavki kabalisti\u010dkog u\u010denja.<\/p>\nDrugi sredi\u0161nji pojam knjige Eros<\/em> \u2013 nasuprot suvremenim redukcionisti\u010dkim, banalnim i instrumentalnim pristupima \u2013 autor predstavlja kao temeljni princip koji cjelinu bi\u0107a dr\u017ei zajedno i obdr\u017eava svijet. Utoliko je i erotika, u dubljoj i promi\u0161ljenijom slici svijeta iz o\u010di\u0161ta kabalisti\u010dkog u\u010denja, dimenzija objedinjavanja i sljubljivanja te najsna\u017eniji simbol jedinstva i te\u017enje za cjelinom svijeta.<\/p>\nKompozicijski i argumentacijski knjiga \u010dini svojevrsnu usporednicu s Platonovim dijalogom Gozba ili o ljubavi<\/em>. Ba\u0161 kao \u0161to Platon razotkriva skrivene dimenzije ljubavi koje nadilaze tjelesnost, tako i Kabala<\/em>, uvjerljivo pokazuje Brki\u0107, upu\u0107uje na stupnjevite putove uzdizanja erosa sve do krajnjeg cilja sjedinjenja s Bogom.<\/p>\nSmisleni odgovor na erotsku \u017eudnju utoliko nije zatomljivanje ili poricanje rije\u010dima, nego je prije svega umije\u0107e njezina sadr\u017eajnog oblikovanja. Preciznije re\u010deno, autor nastoji pokazati na koji se na\u010din svijest o libidu kroz kabalisti\u010dko iskustvo uzdi\u017ee do libidinozne svijesti i uvida u vi\u0161e razine postojanja. Brki\u0107 strpljivo i prohodno vodi \u010ditatelje kroz zamr\u0161ene termine i zna\u010denja kabalisti\u010dkog u\u010denja. Nije na odmet istaknuti da je knjiga precizno podijeljena na poglavlja i potpoglavlja s pripadaju\u0107im naslovima i podnaslovima \u0161to onda \u010ditatelju u velikoj mjeri olak\u0161ava orijentaciju, prohodnost i preglednost.<\/p>\n
Nasuprot zapadnja\u010dkim dihotomijama tijela i du\u0161e, autor se oslanja na kabalisti\u010dki put sefirota <\/em>u kojima se o\u010dituje jedinstvo nasuprotnih Bo\u017ejih atributa. Smisao erotike u njezinu punom i duhovnom zna\u010denju jest upravo u nadila\u017eenju sebstva, u prekora\u010divanju granica izdvojenosti te u mo\u0107i sjedinjavanja. Tajnoviti put Erosa<\/em> zapo\u010dinje sa sjedinjavanjem mu\u0161karca i \u017eene u \u010dinu ljubavi te se kroz razine du\u0161e i svijeta uspinje do sjedinjavanja s Prirodom i Bogom. Autor utoliko smjelo izvodi \u2013 ono \u0161to je orgazam za tijelo, to je molitva za du\u0161u. U prvom slu\u010daju \u010dovjek se potpuno predaje prirodi, dok se u drugom slu\u010daju kroz sna\u017enu vjeru i transcendenciju \u010dovjek u potpunoj otvorenosti predaje Bogu. Te dvije nasuprotne i krajnje to\u010dke \u017eivotnog puta uzdizanja i misti\u010dnog do\u017eivljaja ne samo \u0161to su pra\u0107ene vrhovnim u\u017eitkom tijela i duha, nego dijele i do\u017eivljaj transcendiranja ili bla\u017eenog nestajanja u prirodi odnosno Bogu. Dva su puta transcendiranja u beskona\u010dni izvor postojanja. Prvi je put prirodni proces umiranja vo\u0111en silom smrti. Drugi put transcendiranja je praksa Kabale<\/em> kojom se ho\u0107e dosegnuti jedinstvo s Bogom. I \u017eivot i smrt jesu, ali je prednost \u017eivota pred smrti, navodi autor, u onome \u0161to Bog unosi u \u017eivot a to je bla\u017eenstvo.<\/p>\nU posebnom poglavlju, nakon konceptualnog dijela knjige, autor podastire svojevrsnu demonstraciju kabalisti\u010dkog \u010ditanja smisla. Rije\u010d je o tuma\u010denjima odabranih stihova Pjesme nad pjesmama <\/em>koja se\u017eu do najdubljih razina kabalisti\u010dkog razumijevanja svijeta.<\/p>\nZavr\u0161ni dio ove opsegom nevelike knjige donosi vrlo koristan i pou\u010dan Mali leksikon pojmova<\/em> rabljenih u knjizi. Tu je i vrlo instruktivan popis adekvatne literature.<\/p>\nPrimarna vrijednost Brki\u0107eve knjige jest u tome \u0161to u na\u0161im vremenima oskudnoga smisla ne dopu\u0161ta da jedna sna\u017ena duhovna, misti\u010dna, religijska i filozofska tradicija postane potpuna nepoznanica doma\u0107oj javnosti. Sve druge vrijednosti knjige, pa\u017eljivi \u0107e \u010ditatelj, vjerujem i sam prepoznati.<\/p>\n
Dr.sc. Raul Rauni\u0107<\/em><\/p>\n———————–<\/p>\n
PREDGOVOR KNJIGE TEOSOMATSKA KABALA<\/strong><\/p>\nTeosomatska Kabala je naziv za onu Kabalu koja direktno povezuje, kako u teoriji tako i u praksi, Boga i ljudsko tijelo.U ovoj knjizi razmatrat \u0107emo, iz o\u010di\u0161ta Kabale, odnos Boga i tijela, razine tijela, praksu na svim razinama tijela, mogu\u0107nosti iscjeljivanja u teosomatskoj Kabali i duhovnu praksu. U svijesti ljudi tijelo i du\u0161a ostaju i nadalje odvojeni kao dvije razli\u010dite stvari i u tome ih podr\u017eava naslije\u0111e europske intelektualne tradicije, ne samo znanstvene nego i duhovne. Po Descartesu duh (res cogitans) i tijelo (res extensa) su dvije odvojene supstancije u kojima se procesi odvijaju paralelno; po Spinozi duh (mens) i tijelo (corpus) su jedna te ista stvar vi\u0111ena \u010das pod vidom kogitacije , \u010das pod vidom ekstenzije; u znanstvenoj psihologiji doga\u0111aji u tijelu \u2013 fiziolo\u0161ki procesi, uzrok su psihi\u010dkim stanjima. U kr\u0161\u0107anskoj teoriji duh i tijelo su tako razdvojeni da duh mora potisnuti tijelo da bi \u010dovjek postao slobodan .<\/p>\n
U knjizi poku\u0161avamo pokazati da fizi\u010dko tijelo nije naprosto najni\u017ea razina \u010dovjekova bi\u0107a, nego da se i ono pojavljuje na sve finijim razinama egzistiraju\u0107i paralelno s razinama du\u0161e. \u0160tovi\u0161e, pokazat \u0107emo da je mogu\u0107a i praksa na tim finijim razinama tijela. Vjerujemo da \u0107emo na taj na\u010din nadi\u0107i dihotomiju du\u0161e i tijela i time sadr\u017eajima du\u0161e dati snagu zbiljskog postojanja, a tijelu dati sadr\u017eaje koji nadilaze puko fiziolo\u0161ko funkcioniranje, tako da ono ne bude tek ono \u017eivotinjsko u \u010dovjeku.<\/p>\n
Osim teorijskih razmatranja knjiga razmatra i mogu\u0107nosti primjene u svakodnevnom \u017eivljenju, u iscjeljivanju i u duhovom \u017eivotu. Za bilo koju primjenu nekog u\u010denja potrebno je dobro ovladati teorijskim postavkama tog u\u010denja, stoga \u010ditatelju preporu\u010dujemo da se najprije upozna s u\u010denjem Kabale i to one koja od \u010ditatelja tra\u017ei ozbiljnost i trud u \u010ditanju knjiga. Ne postoji kratki, mehani\u010dki i lagodan put u Kabalu; ona zahtjeva vjeru u Boga kao najvi\u0161i um i snagu koja stvara i odr\u017eava svijet. Zahtjeva aktivno za\u017eivljavanje teorijskih postavki duboko u sebi, na na\u010din autenti\u010dnog intimnog do\u017eivljaja.<\/p>\n
———<\/p>\n
[1] Per corpus intelligomodumqui Dei essentiamquatenusutres extensa consideratur, certo et
\ndeterminato modo exprimit; vide corollariumpropositionis 25 partis I.<\/p>\n
[2] Etika III. dio, propozicija 2, sholium: mens et corpus unaeademqueres sit quajam sub
\ncogitationisjam sub extensionisattributoconcipitur<\/p>\n
[3] \u201eDuh je onaj koji o\u017eivljuje, tijelo ne koristi ni\u0161ta.\u201c Iv 6,63<\/p>\n
———-<\/p>\n
Miljenko Brki\u0107<\/em><\/p>\n———————–<\/p>\n
RECENZIJA KNJIGE<\/strong><\/p>\nMiljenko Brki\u0107, Kabala u potrazi za smislom<\/em><\/strong><\/p>\nMiljenko Brki\u0107 ubraja se me\u0111u one mislioce koji vjeruju da se svijet ne mo\u017ee shva\u0107ati ni prihva\u0107ati bez transcendiranja materijalnog i prividnog. Iz takve perspektive svijet i \u010dovjek, \u010dovje\u010danstvo op\u0107enito, imaju eshatolo\u0161ki smisao. I sama smrt bila bi tek prijelaz na nove, vi\u0161e razine postojanja Svijet nije, vjeruje, popri\u0161te kaoti\u010dnih perturbacija ve\u0107 je ustrojen\u00a0 po Bo\u017ejoj promisli. Zapravo prihva\u0107a\u00a0 vjerovanja\u00a0 da je svijet Bo\u017eja emanacija. Od\u00a0 takvih stajali\u0161ta\u00a0 koja su mu svojstvena kao misaonom\u00a0 bi\u0107u, ali zbog njegove naravi s izrazitim nagnu\u0107em prema transcendentalnom, autora\u00a0 zaokupljaju promi\u0161ljanja i pisanja o mistici, posebno o onoj \u017eidovskoj.<\/p>\n
U kontekstu promi\u0161ljanja o mistici i smislu Brki\u0107 je sa\u010dinio ovu knjigu o Kabali. Poseban dio knjige posvetio je obja\u0161njavanju \u0161to je Kabala, o kojoj su mnogi\u00a0 tek na\u010duli. Kabala se zasniva na tekstovima o vizijama \u017eidovskih proroka od Mojsija\u00a0 do Malahije. Naravno temelji Kabale su u Bibliji i\u00a0 Talmudu, u\u00a0 ortodoksnom \u017eidovstvu. Iako su tekstovi, zasnovani na zapisima o misti\u010dnim vizijama Kabala je kao\u00a0 cjelina konzistentno razra\u0111ena s tuma\u010denjima skrivenih simboli\u010dkih zna\u010denja, posebno Bo\u017ejih atributa. Sve potje\u010de od Bo\u017ejih atributa, od svemira po do \u010dovjeka kojeg se promi\u0161lja od njegove psihologije pa do fiziologije.<\/p>\n
U preglednom i\u00a0 sustavnom tekstu Brki\u0107 definira osnovne pojmove\u00a0 Kabale kao \u0161to su to zna\u010denja slova, rije\u010di, govora op\u0107enito, brojeva..; sve ima simboli\u010dki smisao kojeg treba proniknuti i tuma\u010diti. No,ne samo da upoznaje \u010ditaoca s Kabalom, ve\u0107 izla\u017ee\u00a0 osobne refleksije i njemu bliska filozofska tuma\u010denja.<\/p>\n
Naravno, racionalnoj misli su strana takva vjerovanja prema kojima su oznake, znakovi, rije\u010di, osobito imena\u00a0 jednako zna\u010dajni kao i ono \u0161to\u00a0 ozna\u010duju, \u0161to je ina\u010de\u00a0 obilje\u017eje arhajsko-magijskog do\u017eivljavanja svijeta. No, Brki\u0107 uzima zaozbiljno Kabalu kao i druga ne\u017eidovska\u00a0 misti\u010dna iskustva i vjerovanja\u00a0 \u0161to su za ateista puka tlapnja i samozavaravanja. Glavni motiv Brki\u0107evih promi\u0161ljanja nije\u00a0 samo\u00a0 pitanje o smislu kao tra\u017eenju i otkrivanju skrivenih zna\u010denja\u00a0 ve\u0107 i o smislu ne samo \u017eivota\u00a0 ve\u0107 i samog svemira. Autor je od onih koji vjeruju da Bog nije digao ruke od svijeta, da skrbi o\u00a0 svemu i\u00a0 svakome. I svijet kao cjelina\u00a0 i svaki pojedinac mogu imaju smisao kojeg treba tra\u017eiti i tuma\u010diti. Ljude op\u0107enito, bili bezvjerci, agnosticiili vjernici, zaokuplja smisao, pogotovo svrsishodnost osobne egzistencije.<\/p>\n
Tra\u017eenje smisla za mnoge je egzistencijalno pitanje: kako i za\u0161to odr\u017eavati \u017eivot s toliko tjeskoba s osje\u0107anjem\u00a0 osobnog i kolektivnog, pa i kozmi\u010dkog besmisla. Ina\u010de, takve tjeskobne sumnje poku\u0161ava se zatomiti i logoterapijom.<\/p>\n
U na\u0161e doba sveop\u0107ih sumnji i tjeskoba \u0161to se o\u010dituje i u\u00a0 znati\u017eelji za mistikom, u\u00a0 zanimaju za\u201eegzoti\u010dne\u201creligije, za \u201eonostrano\u201c,Brki\u0107eva knjigave\u0107 \u0107e na\u0107i put do \u010dita\u010da, ponajvi\u0161e me\u0111u onima koji glavinjaju u bogotra\u017eenju.<\/p>\n
Ivo Babi\u0107, Professoremeritus<\/em><\/p>\n———————–<\/p>\n
RECENZIJA KNJIGE<\/strong><\/p>\nMiljenko Brki\u0107: Kabala u potrazi za smislom. <\/strong><\/p>\nProf. dr. sc. u miru Miljenko Brki\u0107 (1946) dugogodi\u0161nji je ne samo prou\u010davalac, nego i prakti\u010dar Kabale. Njegovo poznavanje Kabale je impozantno, produbljeno i ispitano iz mnogih kutova gledanja. Objavio je tiskanu knjigu Psihologija Kabale<\/em>, digitalne knjige Praksa Kabale \u2013 put uma, srca i \u010dina<\/em>, Kabala i ljudsko tijelo<\/em>, Adam Kadmon u praksi Kabale<\/em> i Eros i Kabala<\/em>neke su potom izdane u formi knjige. Kao pionir promoviranja Kabale na ju\u017enoeuropskim prostorima istakao se i sa 16 \u010dlanaka o Kabali u Wikipediji, 42 priloga na YouTube-u te 12 \u010dlanaka o Kabali na web stranici www.academia.edu<\/a>. Dakle, radi se o prvorazrednom ekspertu za Kabalu \u0161to ulijeva povjerenje u njegovu sposobnost da obradi tako delikatnu tematiku smisla, koju je priredio i rastuma\u010dio u 11 poglavlja na 129 stranica.<\/p>\nDakako, smisla Kabale i u Kabali, \u0161to je zahtijevalo savr\u0161eno poznavanje jezika i teorije Kabale, \u010dime on suvereno vlada. U svakom trenutku povezuje raznovrsne pojedina\u010dnosti s cjelinom Kabale, a to nevi\u010dnome na takav postupak i nepoznavanje osnova Kabale mo\u017ee predstavljati misaoni i \u010ditala\u010dki problem. Zbog toga inzistira na shva\u0107anju Kabale kao duhovnog napora i voljne upornosti: \u201eNajvi\u0161i smisao Kabale sastoji se u nadila\u017eenju pukih pojava te uzdizanju u duhu do njihova smisla.\u201c Jukstaponira smisao i misao pa je tako smisao \u201emisao\u00a0 koja pobu\u0111uje \u010dovjekove snage, oblikuje ih i usmjeruje k onom cilju koji je inherentan sadr\u017eaju smisla.\u201c Najvi\u0161i smisao je ona misao koja stvara svijet, a to je Bo\u017eja namjera. Takvim stavom odlazi iz sekularnog svijeta smisla i ulazi u sakralni, prije svega judaisti\u010dki svijet smisla iz kojega izvla\u010di primjere i interpretacije smisla.<\/p>\n
Otuda je smisao \u017eivota sam \u017eivot koji taj smisao ula\u017ee u konkretne\u00a0 vidove \u017eivljenja i pri \u010demu biva bolje ili lo\u0161ije realiziran. \u201eVrhovni smisao u Kabali je En Sof koji u sebi sadr\u017ei, na na\u010din potencije, sve atribute koji dalje emaniraju kroz svjetove pa na kraju postaju pojedina\u010dna konkretna bi\u0107a\/pojave.\u201cEn Sof ozna\u010duje najvi\u0161u bezgrani\u010dnu zbilju koja sadr\u017ei potencijale svih mogu\u0107ih svojstava. \u010citanje ove knjige zahtijeva stalno kori\u0161tenje i razumijevanje kabalisti\u010dke nomenklature, pri \u010demu poma\u017ee leksikon kabalisti\u010dkih pojmova na kraju knjige, premda na primjer, u obrazlo\u017eenju pojma \u201ekavana\u201c dolazi do odre\u0111enog proturje\u010dja jer se u sklopu hasidizma prikazuje kao emocionalna uklju\u010denost u molitvu a u natuknici \u201eKavana\u201c kao potpuna umna sabranost\u201epri vr\u0161enju neke radnje (pogotovo u molitvi).\u201c Zna\u010di li to da svaki pokret u judaizmu ima svoje vlastito zna\u010denje kavane? No ovdje se ne radi samo o skriptalnom tekstu, nego i o tabelarnom tekstu pa se \u010ditanje odvija kaoprola\u017eenje kroz kabalisti\u010dke \u201ealgoritamske tablice\u201c.<\/p>\n
Smisao u Kabali je interaktivan, on se interiorizira, ali i eksteriorizira, ovisno o strukturi fenomena s kojim se osoba suo\u010dava i kako se tangirani fenomeni atribuiraju. Na primjer: \u201eOno \u0161to je smisao Bo\u017ejih atributa o\u010dituje se kao funkcije na razli\u010ditim razinama svjetova (olamot): Acilut: u rije\u010dima izgovoreni ili u zvuku oblikovani smisao; Beria: snaguju\u0107i smisao je onaj koji se o\u010dituje kao kretanje Bo\u017eje snage;Jecira: oblikuju\u0107i smisao je onaj koji daje oblik nekom kretanju snage;Asija: djeluju\u0107i smisao je onaj koji se kao neko individualno bi\u0107e ili pojava o\u010dituje u akciji i interakciji s drugim bi\u0107ima.<\/p>\n
U na\u010delu se mo\u017ee govoriti o tri razine smisla: smislu koji pripada samoj zbilji ili zbiljskom smislu, zatim o smislu koji se do\u017eivljava u sebi, do\u017eivljajnom smislu i smislu zapisanog rije\u010dima jezika a odnosi se na tekst koji u sebi sadr\u017ei smisao, tekstualnom smislu. Ovakvo multidimenzionalno tuma\u010denje je konstantni narativ Brki\u0107evog izlaganja sadr\u017eaja o smislu u Kabali. Radi se o vrijednom poku\u0161aju da se \u0161to uvjerljivije i po mogu\u0107nosti jednostavnije objasni me\u0111uovisnost i kompleksnost smisla unutar Kabale, \u0161to govori i sam naslov drugog odjeljka \u201eEksplozija rije\u010di u smisao i implozija smisla u rije\u010d\u201c. Premda je njegovo filozofsko obrazovanje vezano za tzv. kontinentalnu filozofiju, on se pri obja\u0161njavanju smisla slu\u017ei i analiti\u010dkom filozofijom i njenom formalnom metodologijom kao u ovom slu\u010daju:<\/p>\n
\u201eSvaka pojava (P) ima svoj smisao (S); na primjer, ljudsko lice, zalaz Sunca, miris cvijeta imaju ili zra\u010de nekim smislom. Taj se smisao mo\u017ee nekako izraziti ili ozna\u010diti, na pr. pridati mu rije\u010d (R). Isto tako smisao (S) mo\u017ee navoditi, pobuditi, izazvati na neku akciju (A). P => S => R; S => A Ako je smisao pojave ozna\u010den rije\u010dima (R) onda i same rije\u010di \u2013 budu\u0107i da su one izraz smisla S \u2013 mogu potaknuti na akciju: R => A:a) Do\u017eivljaj smisla (S) poti\u010de na akciju (A);b) I sam govor poti\u010de na akciju jer govor to je smisao koji \u010duje du\u0161a pa ga artikulira u rije\u010di govora; reproduciranjem govora ponovo se javlja njime ozna\u010den smisao,\u00a0 a ovaj poti\u010de na akciju:S => G (= pohranjeni smisao ili SL latentni smisao); kada se govor manifestira tada njime ozna\u010deni smisao poti\u010de na akciju.\u201c<\/p>\n
Ipak, ne ostaje predugo savr\u0161eni racionalist jer bi onda pri\u010da o smislu ranije i nepotpunije zavr\u0161ila, ve\u0107 se prepu\u0161ta organskom misticizmu kojim pronalazi one dijelove smisla koji se ne mogu podvr\u0107i takvoj jednad\u017ebi smisla. Zbog toga smisao Kabale definiramomentom \u201ekada teorijsko u\u010denje Kabale postane misti\u010dkim do\u017eivljajem; to zna\u010di ne zadr\u017eava se na pukom znanju o objektu, nego se subjekt poistovje\u0107uje sa samim predmetom spoznaje.\u201cU svemu tome pose\u017ee i za teogramatikom pa rije\u010dju Kabale otkriva smisao Kabale, a onda smislom Kabale u\u010dvr\u0161\u0107uje rije\u010d Kabale koja vodi Bogu: \u201eKao \u0161to tijelom nastojimo posti\u0107i stanje \u010diste sublimnosti tako da postanemo prostorom Bo\u017eje prisutnosti (sveti prostor = prostor Svetoga), tako i svojom svije\u0161\u0107u nastojimo postati prostorom Bo\u017eje umnosti (sveta svijest = svijest Svetoga).\u201cStoga \u201esmisao \u017eivota je istovjetan onoj namisli koju ima Bog pri stvaranju \u017eivota.\u201c No postoji i potreba i odgovornost svakog \u010dovjeka da potra\u017ei svoj vlastiti smisao u razli\u010ditim sferama do\u017eivljavanja sebe, pojava i smisla. \u201eSmisao je uvijek u do\u017eivljaju smisla, a do\u017eivljaj ovisi od mnogo toga: psihofizi\u010dko stanje, prethodna iskustva, edukacija, utjecaj okoline, politi\u010dka manipulacija i demagogija\u00a0 (koja je uvijek neka psihagogija). Psihologija mase uvelike odre\u0111uje smisao politi\u010dkih doga\u0111aja.\u201c<\/p>\n
Tu se Brki\u0107 za kratkoprividno odvaja od kabalisti\u010dkog smisla i ukazuje na pretpostavke nastajanja op\u0107eljudskog smisla koji se principomstrukturiranja odnosi i na kabaliste. Postmoderni \u010dovjek sve rje\u0111e i\u0161ta do\u017eivljava autonomno jer se distancira od do\u017eivljaja koji ga okupira pa umjesto da ga posve apsorbira i subjektivizira, radije ga, recimo, snima mobitelom te u \u010dasu njegovog nastanka \u0161alje prijateljima na socijalne mre\u017ee. Brki\u0107 shva\u0107a tu razliku izme\u0111u izravnog i diseminiranog do\u017eivljaja, ispravno sugeriraju\u0107i da je tra\u017eenje smisla prije svega duhovna vokacija. Smisao sebe, \u017eivota, dru\u0161tva nije jednokratan \u010din. To ovisi o volji, sposobnosti i mudrosti samog pojedinca. Svjestan tog izazova, uo\u010dava: \u201ePo\u010detno stanje smisla mo\u017ee se predo\u010diti kao neko klupko energije \u2013 klupko smisla nabijeno snagom, sklup\u010dano i neprobojno \u2013 izvor beskona\u010dnih mogu\u0107nosti. Ako to smisao-klupko koristimo kao izvor beskona\u010dne snage, izvor iz kojeg se odmotavaju beskrajni tijekovi mogu\u0107ih doga\u0111aja, ne samo u psihi nego i u vanjskom svijetu, ne na na\u010din preslike onog psihi\u010dkog, nego prela\u017eenje, istjecanje iz kugle-smisla u svijet kao neko realiziranje mogu\u0107nosti sklup\u010danih u kugli. Iz kugle u svijet: klupko je pritom izvor, a doga\u0111aji u svijetu slijede kao u\u010dinak izvora koji je\u00a0 uzrok-potencija. Beskrajno mnogo snage je u klupku smisla i ona ne treba uzaludno \u010dekati da postane djelo-tvorna, ona se ne smije zaustaviti na tome da bude tek mogu\u0107nost \u010duda. Sklup\u010dano klupko snage je tu i ono \u010deka da prije\u0111e u silna djela u svijetu izvan \u010dovjeka.\u201c<\/p>\n
U takvoj dinamici tra\u017eenja smisla popratna pojava je i gubljenje smisla, \u010dega je potpuno svjestan: \u201eTreba vjerovati u tijek stvari u koji je uklju\u010den i sam \u010dovjek. Taj tijek nije neki predmet ispred \u010dovjeka i nije puki objekt \u0161to ga \u010dovjek promatra sa strane, nego naprotiv taj tijek je u stalnom odnosu s \u010dovjekom (i \u010dovjeka s tim tijekom). Svaki infinitezimalni dio tog tijeka\u00a0 u neprekidnoj je interakciji s tijekom bivanja samog \u010dovjeka. \u010covjek nije tek puki promatra\u010d nekog vanjskog, objektivnog tijeka stvari, nego je zbiljski tijek sinteza svih mogu\u0107ih interakcija tijeka stvari i tijeka do\u017eivljavanja u psihi.<\/p>\n
Stoga \u010dovjek ne smije \u017eivjeti kao sudac vanjskom tijeku stvari, nego kao onaj koji u sebi pripu\u0161ta vanjski svijet da \u017eivi s njim, te da dobrohotno ulazi u vanjski svijet i da ga suodre\u0111uje. Pritom se ne smije dopustiti da se vanjski doga\u0111aji na neki na\u010din okamene (petrificiraju) u du\u0161i, ili da se psihificiraju i tako postanu teret i rana u du\u0161i. Isto tako ne treba dopustiti da se smisao psihi\u010dkih do\u017eivljaja, kao na pr. smisao mudrosnih uvida, otvari, materijalizira u svijetu izvan mene, jer na taj na\u010din oni gube snagu i gotovo postaju iluzijama. Ono \u0161to je po\u017eeljno to je somatiziranje duhovnih uvida, a to zna\u010di prevesti psihi\u010dku narav uvida u somatsku dimenziju tako da se oni do\u017eive, tj. da se \u017eive tijelom. To je mogu\u0107e tako da se \u017eive kao unutarnji pokret u du\u0161i Ne\u0161ama \u2013 u grudima gdje se u religijskoj ikonografiji smje\u0161ta \u201esrce\u201c kao sredi\u0161te duhovnog \u017eivota. Zaklju\u010dno: potrebno je \u017eivjeti u tijeku stvari ili u rijeci \u017eivota, ali ne kao objekt i \u017ertva vanjskih zbivanja niti kao njihov hladni sudac.\u201c<\/p>\n
U Kabali je Bog najvi\u0161i smisao i pa se ne smije reducirati na psihi\u010dki do\u017eivljaj \u0161to bi vodilo u psihologizam. Brki\u0107 razlikuje Boga i do\u017eivljaj Boga u du\u0161i, ali zaklju\u010duje da je Bog prisutan u du\u0161i kao do\u017eivljaj Boga:\u201eIz toga \u0161to imamo do\u017eivljaj Boga u du\u0161i, zaklju\u010dujemo da Bog egzistira u du\u0161i, a to je mogu\u0107e jedino ako egzistira Bog neovisno o du\u0161i.\u201cU ovoj svojoj \u0161estoj knjizi\u00a0 Brki\u0107 se referira i na dva biblijska teksta koja se bave smislom \u010dovjekova \u017eivota, a to su \u201ePropovjednik\u201c i \u201eJob\u201c. U tuma\u010denju spomenutih knjiga primijenio je hermeneuti\u010dki sustav zvan Pardes koji podrazumijeva i najdublju razinu tuma\u010denja tajnovitog smisla (sod).<\/p>\n
Podsje\u0107a da je Kabala misti\u010dki put u judaizmu koji zagovara i ostajanje u svijetu, ali i uzdizanje k Bogu, \u0161to zna\u010di da se u pojavama tra\u017ei vi\u0161i smisao \u201ea to je namisao kojom Bog stvara bi\u0107a. U tome je bit svjetonazorskog u\u010denja \u017eidovstva, a misti\u010dki put je Kabala koji se sastoji u tra\u017eenju onog najvi\u0161eg smisla u bi\u0107ima i pojavama koji nije dostupan fizi\u010dkim osjetilima, nego se dosi\u017ee uzdizanjem du\u0161e do one razine bitka (svijet Acilut) na kojoj se mo\u017ee proniknuti (osje\u0107ajima, intuicijom, \u010ditanjem svetog teksta, molitvom) Bo\u017eja namisao koja \u010dini smisao bi\u0107a.\u201cNajvi\u0161i smisao se mo\u017ee dosti\u0107i i \u010ditanjem svetih knjiga u kojima je taj smisao oblikovan u rije\u010di pa se, primjerice, \u010ditanjem \u0160ir Ha\u0161irim (Pjesma nad pjesmama) otkriva taj smisao kao ljubav (ahava) izme\u0111u Boga i ljudske du\u0161e; \u010ditanjem Kohelet (Propovjednik) najvi\u0161i smisao \u201ekao ono bez \u010dega ni\u0161ta drugo nema smisla, nego je puka ispraznost (hevel); \u010ditanjem Ijova (Job) otkrivamo najvi\u0161i smisao kao onoga (Ha\u0160em) koji podaruje smisao svemu \u0161to se \u010dovjeku doga\u0111a bila to sre\u0107a ili nesre\u0107a.\u201c<\/p>\n
Pored \u010ditanja Tanak (Tora, Proroci, Ketuvim) do najvi\u0161eg smisla mogu\u0107e je do\u0107i meditacijom, istinskom molitvom (t’fila)i misti\u010dkim do\u017eivljajem. Pored najvi\u0161eg smisla postoji i izvorni smisao koji pretpostavlja uspinjanje unatrag, \u201eprotiv struje, kroz sve razine du\u0161e do najvi\u0161e razine du\u0161e u Bogu i Boga u du\u0161i.\u201cTo je put prakse Kabale da se kroz svjetove dospijedo samog izvora – En Sofa. \u017divljenje duha Kabale podrazumijeva i u\u017eivanje u djelima umjetnosti s razli\u010ditih aspekata du\u0161a:likovnih umjetnosti za uzdizanje do du\u0161e Ruah, plesnih umjetnost za uzdizanje do du\u0161e Ne\u0161ama i knji\u017eevnosti i glazbe za uzdizanje do du\u0161e Haja.<\/p>\n
Brki\u0107evo razumijevanje smisla i Kabale popra\u0107eno je stalnim poticanjem u\u010denja Kabale i neodvojivo je od njene doktrinarne povijesti i njene misti\u010dke aktualnosti. Smisao njegovog shva\u0107anja smisla Kabale artikulira se kao dinami\u010dki proces i poziv na teoretiziranje i prakticiranje Kabale u \u010demu je ovom iscrpnom studijom u potpunosti uspio.<\/p>\n
Danko Plevnik<\/em><\/p>\n <\/p>\n
\u2014\u2013<\/p>\n
Uredio i obradio: Nenad Grbac<\/p>\n
\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014<\/p>\n
Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present<\/p>\n
Sadr\u017eaj ove stranice nije dopu\u0161teno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Predstavljamo vam pisce i knji\u017eevnike te njihova djela, koja\u00a0mo\u017eete\u00a0besplatno preuzeti s portala www.digitalne-knjige.com: \u2014\u2014\u2014\u2013 Miljenko Brki\u0107 Bilje\u0161ka o piscu: Ro\u0111en 22. travnja 1946. u Zadru. Dio djetinjstva proveo u Gorskom Kotaru (Lokve) a osnovnu \u0161kolu poha\u0111ao na Velom I\u017eu. Gimnaziju zavr\u0161io u Zadru. U Zagrebu studirao najprije fiziku da bi na drugoj godini studija pre\u0161ao […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12166,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[1716],"class_list":["post-12138","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-predstavljamo-vam-pisce-i-knjizevnike","tag-predstavljamo-vam-pisce-i-knjizevnike-miljenko-brkic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12138","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12138"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12138\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12166"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12138"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12138"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12138"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Image2.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/Image6.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Image2.jpg\")
<\/p>\n