![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/4648017.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Mi bismo mogli u ovim na\u0161im razmi\u0161ljanjima o kozmosu, prostoru, vremenu i materiji krenuti od jednog poimanja koje nam djelotvorno pokazuje granice prirodo znatnsvenih rje\u0161enja kao \u0161to na na primjer najnovija kozmolo\u0161ka \u0161pekulacija Stephena Hawkinga \u010diji rad mla\u0111e kolege znanstvenici i filozofi smatraju najnovijom prekretnicom u na\u0161em poimanju prirode univerzuma i da su rezultati toga rada ravni Eisteinovoj \u201cOp\u0107oj teoriji relativnosti\u201d.<\/p>\n
Da je tu rije\u010d o jednom pretjerivanju, dovoljno potkrepljuje Hawkingovo razlikovanje tzv. triju strijela vremena koje razlikuju pro\u0161lost od budu\u0107nosti: termodinami\u010dka strijela koja ozna\u010dava smjer vremena u kojem dolazi do pove\u0107anja nereda, psiholo\u0161ka strijela koja ozna\u010dava smjer vremena u okviru kojeg se mi sje\u0107amo pro\u0161losti, ali ne i budu\u0107nosti i kozmolo\u0161ka strijela vremena koja ozna\u010dava smjer vremena u kojem se univerzum \u0161iri, a ne ste\u017ee.<\/p>\n
Sve se ove tri strijele vremena sla\u017eu tako da je onda psiholo\u0161ka strijela u na\u010delu ista kao i termodinami\u010dka. Uvjet bezgrani\u010dnosti kozmosa predvi\u0111a postojanje posve odre\u0111ene termodinami\u010dke strijele vremena zato \u0161to univerzum mora po\u010deti ravnomjernim i sre\u0111enim stanjem, a razlog slaganja termodinami\u010dke sa kozmolo\u0161kom strijelom vremena je taj, da inteligentna bi\u0107a mogu postojati samo u fazi \u0161irenja. Faza stezanja bila bi “nepogodna” zato \u0161to nema sna\u017enu termodinami\u010dku strijelu vremena, jer naime termodinami\u010dku strijelu vremena nije mogu\u0107e okrenuti unatrag \u0161to bi onda zna\u010dilo skupljanje kozmosa pa bi sada vrijeme stalo te\u0107i unatrag, odnosno, ljudi u fazi stezanja \u017eivjeli bi svoje \u017eivote unazad, oni bi umrli prije, nego \u0161to se rode postaju\u0107i sve mla\u0111i kako se kozmos ste\u017ee, a polomljena \u0161alica kave skuplja se sa poda i ska\u010de natrag na stol.<\/p>\n
Ovdje moramo re\u0107i, da se o ovim problemima svojevremeno o\u010ditovao i Bertrand Russell koji je u svoj knjizi \u201cThe ABC of Relativity\u201d raspravljao o tome kako je uloga Einsteina velika ukoliko Einsteinov zakon gravitacije, kombiniran sa pretpostavkom o ujedna\u010davanju i pod pretpostavkom potpune uniformnosti, dopu\u0161ta “konstruiranje varijeteta modela univerzuma u kojima op\u0107a zakrivljenost mo\u017ee imati vi\u0161e razli\u010ditih formi”. Tako Russel ovdje raspravalja o tri takva modela: univerzum se \u0161iri, univerzum se skuplja i o modelu nepromijenjenoga stanja .<\/p>\n
Ovdje se, dakle, susre\u0107emo sa metafizi\u010dkim pojmom vremena koji je skovan prema metafizi\u010dkom pojmu bitka tako, da se vrijeme odre\u0111uje kao “sada”, iz kontinuiteta, sukcesije ili kontinuuma “sada” i kao skup “sada-vremena” upravo se misli bitak kao jedan, vje\u010dan i nepromjenjiv. To metafizi\u010dko poimanje vremena ima neki za \u010dovjeka fundamentalni zna\u010daj stoga \u0161to ono svagda ima neki istaknuti odnos prema “du\u0161i” i “duhu”.<\/p>\n
Kod Hawkinga je to svedeno na problem inteligentnih bi\u0107a koja ne mogu postojati, ako se prihvati fizikalna teza “pulsiraju\u0107eg univerzuma” te prema tome treba prihvatiti tezu “inflatornoga” njegova \u0161irenja. U suprotnom, ljudi se ne bi mogli “sjetiti sutra\u0161njih cijena i obogatiti na burzi”. Ovaj je problem me\u0111utim daleko slo\u017eeniji ukoliko u na\u0161im razmi\u0161ljanjima krenemo od Aristotela koji u svojo Fizici zapisuje:<\/p>\n
\u00a0<\/em>“<\/em>Otud<\/em> se<\/em> doga<\/em>\u0111<\/em>a<\/em> i<\/em> ono<\/em> \u0161<\/em>to<\/em> se<\/em> uobi<\/em>\u010d<\/em>ajeno<\/em> govori<\/em>, <\/em>jer<\/em> ka<\/em>\u017e<\/em>u<\/em> kako<\/em> su<\/em> ljudske<\/em> stvari<\/em> krug<\/em>, <\/em>a<\/em> i<\/em> ostale<\/em> koje<\/em> imaju<\/em> naravno<\/em> gibanje<\/em> te<\/em> nastanak<\/em> i<\/em> nestanak<\/em>, <\/em>a<\/em> to<\/em> je<\/em> opet<\/em> zbog<\/em> toga<\/em> \u0161<\/em>to<\/em> se<\/em> sve<\/em> te<\/em> stvari<\/em> prosu<\/em>\u0111<\/em>uju<\/em> vremenom<\/em> i<\/em> stje<\/em>\u010d<\/em>u<\/em> svr<\/em>\u0161<\/em>etak<\/em> i<\/em> po<\/em>\u010d<\/em>etak<\/em> prema<\/em> kakvoj<\/em> ophodnji<\/em> pa<\/em> i<\/em> samo<\/em> se<\/em> vrijeme<\/em> \u010d<\/em>ini<\/em>, <\/em>da<\/em> je<\/em> nekakav<\/em> krug<\/em>, <\/em>a<\/em> kako<\/em> se<\/em> opet<\/em> \u010d<\/em>ini<\/em> stoga<\/em>, <\/em>jer<\/em> je<\/em> vrijeme<\/em> i<\/em> mjera<\/em> takvog<\/em> premje<\/em>\u0161<\/em>tanja<\/em> i<\/em> samo<\/em> se<\/em> njime<\/em> mjeri<\/em>, <\/em>tako<\/em> to<\/em> kazati<\/em> kako<\/em> su<\/em> nastaju<\/em>\u0107<\/em>e<\/em> stvari<\/em> krug<\/em>, <\/em>zna<\/em>\u010d<\/em>i<\/em> kazati<\/em> kako<\/em> postoji<\/em> neki<\/em> krug<\/em> vremena<\/em>, <\/em>a<\/em> to<\/em> pak<\/em> zbog<\/em> toga<\/em> \u0161<\/em>to<\/em> se<\/em> ono<\/em> mjeri<\/em> kru<\/em>\u017e<\/em>enjem<\/em>.” <\/em><\/p>\n (Fizika, 223b 25-224a)<\/p>\n A na drugom mjestu ka\u017ee da:<\/p>\n \u201c\u2026.du\u0161a ostaje u jednom i nedjeljivom stanju, a kako pak zamje\u0107ujemo i ustanovljujemo, tada ka\u017eemo da je proteklo vrijeme, bjelodano je da vremena nema bez kretanja i promjene.\u201d<\/em><\/p>\n (Fizika, 218 b 29-30)<\/p>\n Augustin je pak u svojim \u201cIspovjestima\u201d, oslanjaju\u0107i se na aleksandrijskog filozofa Plotina napisao:<\/p>\n \u201cOdatle zaklju\u010dujem, da vrijeme nije ni\u0161ta drugo, nego rastezanje, ali \u010dega ne znam i bilo bi \u010dudno kada ne bi bilo rastezanja same du\u0161e.\u201d<\/em><\/p>\n (Confessiones, cap 26, str. 225)<\/p>\n Zna\u010di ovdje se susre\u0107emo sa jednom takore\u0107i standardnom interpretacijom koje ostaje u horizontu apstraktnog mi\u0161ljenja gdje je sva procesualnost i aktualnost svijeta svedena na matemati\u010dki kontinuum koji otkriva jedan dublji njegov fundament i njegovo metafizi\u010dko ustrojstvo do\u010dim bi trebalo razmi\u0161ljati o onome \u0161to je vlastito u bitku, ono po \u010demu se bitak razlikuje od bi\u0107a i bivstvenosti bi\u0107a, ne\u0161to \u0161to pripada istinskoj dimenziji bitka i ono \u0161to je bitku samosvojstveno a to jest vrijeme. Samosvojstvenost nije isto \u0161to i svojstvo kako se ina\u010de razumijeva vrijeme.<\/p>\n Kada se malo bolje progleda ova problematika, onda se vidi da se na ovim problemima susre\u0107u podjednako interesi i pozitivnih znanosti i filozofije, jer je problematika kako je ona postavljena kod Hawkinga istovremeno problem jedne metafizike, ali i mi\u0161ljenja kojem je stalo do prebolijevanja metafizi\u010dke epohe, ali to je jedan slo\u017een predmet kojim \u0107emo se baviti kasnije<\/p>\n —————————————–<\/p>\n Zlatan Gavrilovi\u0107 Kova\u010d<\/strong><\/p>\n Zlatan Gavrilovi\u0107 Kova\u010d porijeklom iz Hercegovine, ro\u0111enjem Dubrov\u010danin, a\u00a0 odgojem Zagrep\u010danin ro\u0111en je u Dubrovniku 25 sije\u010dnja 1959 godine.<\/p>\n \u010cetiri razreda Preparandije poha\u0111a u Dubrovniku\u00a0 a kasnije \u0161kolu nastavlja u Splitu. Diplomira pomorsku \u0161kolu u Splitu u svojstvu poru\u010dnika trgova\u010dke mornarice 1977. godine. Studij filozofije i sociologije otpo\u010dinje u Zadru 1978. godine a iste godine nastavlja u Zagrebu. Diplomirao je na ovim odsjecima 1986 godine.<\/p>\n Filozofsku disertaciju obranio na Sveu\u010dili\u0161tu u Sarajevu 1989 godine sa tezom Filozofske pretpostavke suvremene znanosti.<\/p>\n Glavni je i odgovorni urednik novine zagreba\u010dkog\u00a0 Sveu\u010dili\u0161ta “Studentski list” 1982-83, \u010dasopisa za teoretska pitanja “Pitanja” 1984-85, klini\u010dki je sociolog psihijatrijske bolnice Vrap\u010de u Zagrebu od 1990-94.<\/p>\n Koncem iste godine sa porodicom emigrira u Australiju. Suradnik je brojnih australskih radio postaja na\u00a0 hrvatskom jeziku i bosanskom jeziku. Objavljivao je\u00a0 svoje radove u nekih tridesetak\u00a0 novina i \u010dasopisa u sedam gradova i \u010detiri zemlje.<\/p>\n Tako\u0111er je suradnikom hrvatskih dnevnih portala koji objavljuju radove iz podru\u010dja knji\u017eevnosti i politike.<\/p>\n \u017divi i radi u Adelaideu u Australiji.<\/p>\n Kontakt:<\/p>\n![](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/017.jpg\")
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/038.jpg\")
<\/p>\n