![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/000.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Zbirku poezije “No\u0107 du\u0161e”, Jadranke Varge, predstaviti \u0107emo vam uz pomo\u0107 manjeg dijela recenzije knjige:<\/p>\n
RECENZIJA ZBIRKE POEZIJE “4 MA\u0160TOVITE DU\u0160E”<\/strong><\/p>\n Poezija u knjizi “No\u0107 du\u0161e” hrvatske pjesnikinje Jadranke Varga je kratka zbirka pjesama koje se odnose na neke jako va\u017ene momente autori\u010dinog \u017eivota. Utoliko je ovdje rije\u010d o realisti\u010dnom prikazivanju \u017eivotne istine koja unekoliko sabire cjelokupnu umjetnost i filozofiju koje karakterizira jedna fundamentalna potraga za slobodom i nema nikakve sumnje kako je ovdje Istina dovedena u svezu sa Slobodom kao ishodi\u0161tima cjelokupne filozofije i literature, jer Sloboda po svom bivstvu postoji i kao mogu\u0107nost, ali i kao nu\u017enost po kojoj i Bog i \u010covjek u svojoj slobodnoj Istini mogu biti, a to je, dakako, stvar cjelokupne filozofije. Sloboda je po\u010detak i kraj svake filozofije uop\u0107e i svake literature uop\u0107e, jer mi pjevamo ili pri\u010damo o na\u0161im \u017eivotnim istinama kako bismo do\u0161li do Slobode i kako bismo se slobodno osje\u0107ali u svijetu koji je na krivo nasa\u0111en i koji se \u010desto suprotstavlja na\u0161im intencijama.<\/p>\n Ukoliko bismo krenuli Kantovim putom, onda bismo mogli re\u0107i kako “Kritika \u010distoga uma” lu\u010di u svemu Slobodu kao ideju ili ideju Slobode, “Kritika prakti\u010dnog uma” slobodu kao samoodre\u0111enje, a “Kritika snage suda” slobodu kao samosvrhu. Ova tri uzroka ili principa koja nalazimo kod Kanta konstituiraju pojam slobode u njegovoj cjelovitosti.<\/p>\n “Pojam derivirane apsolutnosti ili bo\u017eanskosti tako je malo proturje\u010dan, da je on naprotiv sredi\u0161nji pojam cijele filozofije. Takva bo\u017eanskost pripada prirodi. Tako si malo proturje\u010de imanencija u Bogu i Sloboda, da upravo samo ono \u0161to je slobodno i ukoliko je slobodno, je u Bogu, ono neslobodno i ukoliko je neslobodno, nu\u017eno je izvan Boga.” (Schelling, “Filozofska istra\u017eivanja”, str. 24)<\/p>\n Literatura je jedno, tako bismo mogli re\u0107i, inteligibilno bivstvo koje djeluje slobodno i mo\u017ee otuda djelovati primjereno svojoj vlastitoj unutra\u0161njoj prirodi, jer je upravo ono slobodno \u0161to djeluje samo primjereno zakonima svog vlastitog bivstva i nije odre\u0111eno ni\u010dim drugim niti u njemu niti izvan njega. Ova unutra\u0161nja nu\u017enost je sama Sloboda, bivstvo \u010dovjeka je bivstveno negov vlastiti \u010din, nu\u017enost i Sloboda stoje jedna u drugoj kao jedno bivstvo \u0161to se samo promatrano s raznih strana pokazuje kao jedno ili kao drugo, ali je po sebi Sloboda.<\/p>\n Literatura je prije svega takav \u010dovjekov vlastiti \u010din, to je upravo samopostavljanje literarne svijesti koja nije puko spoznavanje kao \u0161to je to kod Lukacsa, ve\u0107 pretpostavlja pravi bitak, a ovaj prije spoznavanja slu\u010deni bitak nije, dakle, nikakvo spoznavanje ili nije samo spoznavanje, nego je realno samopostavljanje literature, on je jedno pra i temeljno htijenje koje sebe sama \u010dini ne\u010dim i temelj je i baza sve bivstvenosti. Zato mo\u017eemo kao i Schelling re\u0107i:<\/p>\n “Samo \u010dovjek jest u Bogu i ba\u0161 kroz ovaj bitak u Bogu sposoban za slobodu.” (ibid 63)<\/p>\n Tako je i literatura u \u010covjeku i ba\u0161 kroz ovaj bitak u \u010covjeku, \u010covjek i Literatura sposobni su za slobodu.<\/p>\n Dr Zlatan Gavrilovi\u0107 Kova\u010d, Adelaide, 07.02.2020.<\/em><\/p>\n Onako usput \u0107emo spomenuti da je i ta knjiga dostupna i u Epub i PDF formatu (formati namijenjeni \u010ditanju knjiga na tabletima i mobitelima).<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/000c.jpg\")
<\/p>\n