Knjige koje su promijenile svijet – “Bogatstvo naroda”, Adam Smith

Adam Smith (1723. – 1790.), škotski je ekonomist i etičar. U svom djelu „Bogatstvo naroda“ objavljenom 1776. godine iznio je nove ideje u kojim je isticana prirodna sloboda pojedinaca. Taj liberalizam koji je zagovarao bio je potpuna suprotnost državnoj kontroli, koju su zagovarali merkantilisti.

Zašto je ta knjiga promijenila svijet?

Po njegovim zamislima stvarena je moderna ekonomija – slobodno tržište i konkurencija. Naime Smith je zagovarao nevidljivu ruku tržišta: potraga za vlastitim interesom može biti korisna za društvo u cjelini: na primjer, Mesar, stolar i običan radnik u tvornici jedni drugim pružaju i dobra i usluge iz osobnog interesa, a neplanirani rezultat ove podjele rada bolji je životni standard za svu trojicu odnosno društvo u cjelini.

Temeljna Smithova ideja je kritika monopola

Temeljna Smithova ideja je kritika merkantilizma, karakteriziranog trgovinskim monopolima osiguranim kroz restriktivne trgovinske privilegije (carine, zabrane trgovanja, posebne dozvole) pojedinaca, grupacija i cijelih država – protekcionizam. U svrhu zaštite tih trgovačkih interesa se, kroz cijeli merkantilistički period, otvoreno upotrebljavala (i manipulirala) moć države i vojske (mornarice).

Smith nije bio pristalica ideje (neo)liberalnog kapitalizma

Premda se njegova ideja slobodnog tržišta danas koristi kao podloga za (neo)liberalni kapitalizm, Smith nije bio pristalica ideje (neo)liberalnog kapitalizma u obliku u kojem isti danas obilježava globalnu ekonomiju. Iako se Smith se u svom djelu bavio isključivo promatranjem činjenica i iznosio zaključke bez emotivnih pristranosti, lako je uočiti humanu komponentu za koju prirodno podrazumijeva da pridonosi povećanju proizvodnosti, a time i učinkovitosti ekonomije u cjelini.

Zašto je ova knjiga toliko značajna?

Istraga o prirodi i uzrocima bogatstva naroda je najznačajnije djelo škotskog ekonomista Adama Smitha. To je jasno napisan prikaz ekonomije na početku industrijske revolucije, kao i retorički udžbenik  djelo napisan za svakog školovanog pojedinca 18. stoljeća – koji razumije i zagovara slobodnu tržišnu ekonomiju kao produktivniju i korisniju za društvo. Djelo je izazvalo prijelom u povijesti i ekonomiji zbog sveobuhvatne, uglavnom točne karakterizacije ekonomskih mehanizama, koji opstaju u modernoj ekonomiji.

Malo poznati detalji…

U svibnju 1773. Smith je izabran za člana Kraljevskog društva u Londonu. Pisac je desetak godina svog života posvetio pisanju te knjige. Knjiga “Bogatstvo naroda” je izdano 1776. i odmah je postigla veliki uspjeh. Prvo izdanje je rasprodano u šest mjeseci. Nakon smrti pisac je u  svojoj knjižnici ostavio brojne zapise i neobjavljene materijale. Dva Smithova prijatelja iz akademskog svijeta: fizičar i kemičar Joseph Black, te geolog James Hutton, su pregledali te materijale, te prema njegovim željama sve što nije bilo vrijedno objavljivanja uništili.

 


 

Prilog – Teorija apsolutnih prednosti ( iz knjige “Bogatstvo naroda”, Adama Smitha)

Najbolja politika države je laissez faire politika (nemiješanje države u privredne poslove). Ovu ideju također treba promatrati u kontekstu vremena kad je nastala, jer su države svojim djelovanjem (rastrošnost, parazitizam) uglavnom negativno utjecale na društvenu vrijednost. J.M. Keynes, 200 godina poslije, iznosi ideju drugačije uloge države u ekonomskim odnosima. Svrha ekonomske politike je povećanje bogatstva naroda, ali u obliku roba, ne zlata. Povećanje bogatstva će se najbolje ostvariti ako se poduzetniku ostavi autonomija u donošenju odluka što, koliko, kada, kako, i za koga proizvoditi. U nastojanju da maksimalizira svoj profit, poduzetnik ulaže svoj kapital tamo gdje će ostvariti najveću proizvodnju te na taj način biva vođen nevidljivom rukom.

Ako jedna zemlja može proizvesti neku robu efikasnije nego neka druga, kaže se da ona ima apsolutnu prednost u proizvodnju te robe. Efikasnost proizvodnje se mjeri utroškom rada u proizvodnji jedinice proizvoda.

Apsolutne prednosti neke zemlje mogu biti prirodne (klima, tlo, prirodna bogatstva i sl.) i stečene (znanje, vještina i dr.). Ako zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji jednog proizvoda, ona će se specijalizirati u proizvodnji tog proizvoda i dio te proizvodnje razmjenjivati za proizvod zemlje B u kojem zemlja B apsolutnu prednost. Na taj način će ukupna proizvodnja i potrošnja biti veća i u zemlji A i u zemlji B.

 

 

Napisao, uredio i obradio: Nenad Grbac

———————————-

Sva prava i Copyright :  Nenad Grbac i Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.