Priča o Sergeju Aleksandroviču Jesenjinu (treči dio)

U Jesenjinovom životu žene su igrale velik ulogu.

On je uvijek za sobom vukao bezbroj velikih ljubavi. No, najviše se pričalo o njegovoj vezi sa poznatom američkom plesačicom Isadorom Duncan. Po nekima upravo ova veza s neobičnom strankinjom bila je kobna za Jesenjina i odredila njegov kasniji živo, pa i kraj.

Prije susreta sa Isidorom, Jesenjin se u rastao sa svojom prvom ženom Zinaidom Nikolajevnom Rajh sa kojom je imao kćerku Tatjanu i sina Konstantina. Taj prvi boemski brak bio mu je kažu dosadan i on se pobrinuo da ga raskine.

Ljubav sa Isadorom Duncan!

Uskoro se pojavljuje Isadora Duncan. Jesenjinova veza sa njom je dovela do braka kojim se u početku puno bavila ruska, a zatim evropska i američka javnost. Za one koji su pratili život velike umjetnice i talentiranog pjesnika to je bio ne samo brak već cijeli niz interesantnih senzacija.

Odmah nakon upoznavanja balerine i pjesnika po Moskvi se počelo pričati o ljubavi Jesenjina, koji nije znao nijedan jezik osim ruskog i Isadore, koja na tom jeziku zna nekoliko riječi.

Odnosi žene, na zalasku ljepote i pjesnika u punom sjaju mladosti!

Javno se pričalo o njima i kada se Jesenjin sasvim preselio u palatu Balašova; kada u školi počinju orgije i tuče; i kada zaslijepljena Isadora juri Jesenjina po Moskvi. Običnim ljudima smiješni su odnosi žene, na zalasku ljepote i pjesnika u punom sjaju mladosti.

I dok malograđani povodom 26 naprema 46 godina prave šale, ljubavnicima je sve jasnije da jedno bez drugog ne mogu.

Jedinstva dvaju duša!

Tako je stvarno došlo i do jedinstva dvaju duša, te na kraju i do tragike umornih putnika. Sirovi seoski pjesnik, talentiran i željan slave, uspjeha i ljubavi našao se kraj žene koja je bila oličenje vjekovne kulture Zapada. Očaran on gleda kao u čudo, ne znajući što da radi “sa svojim rukama i nogama”, u ženu u čijem svakom pokretu se ogleda “ljepota antičke harmonije”.

I tek onda kad prvi put vidi njen ples on počinje osjećati strast, koja ubrzo zatim okuje i Isadoru. Da ga odvoji od noćnih lokala, drugih žena, pijanih drugova koji su ga nagovarali da bježi u Iran; da bi ga spasila za književnost i sebe, pristaje da se vjenčaju.

Za njima ostaje zemlja mladosti i revolucije, oskudice, gladi, epidemije

Sutradan Isadora i Jesenjin su na moskovskom aerodromu i njihova lica blistaju od dječje radosti. Oni se gledaju sa “puno nježnosti i ljubavi” očekujući u “budućnosti nešto novo nešto lijepo i neobično”. Ne znajući što će sa rukama, pjesnik za trenutak nekako nesvjesno ovija oko ruke Isadorin šal. Kao da vezuje suprotna svijeta i dva ista kraja. I tek kad polete poput Ikarovih snova, postaju svjesni da za njima ostaje zemlja mladosti i revolucije, puna nevolja i briga, sa problemima oskudice, gladi, epidemije.

Sve to se može pročitati u Jesenjinovom djelu, i knjizi stihova “Ispovijest mangupa”, sa tužnim motivima građanina i boema.

Počinju nesporazumi, onda sukobi i skandali

11.maja 1922. Jesenjin i Dunkan stižu u Berlin i izgleda im da nitko nije sretniji od njih.

Ali taj san u luksuznom hotelu Adlon ne traje dugo. Počinju nesporazumi, onda sukobi i skandali koje štampa pretvara u senzacije.

—————-

Isadora Duncan

Rođena je kao Angela Isadora Duncan u San Franciscu, Californiji. Isadoru Duncan smatraju majkom modernog plesa. Unatoč popularnosti diljem Europe, u SAD-u je bila poznata samo u New Yorku u kasnijoj fazi karijere.

Isadora je bila najmlađa od četvero djece bankara Josepha Charlesa Duncana i Mary Dore Gray, najmlađe kćerke kalifornijskog senatora Thomasa Greya. Druga djeca su se zvala: Elizabeth, Augustin i Raymond.

Više puta je boravila kao gošća, u ono vrijeme jednom od najmondenijih turističkih mjesta – Opatiji. Boravila je u Villi Amalia, danas depandansi najstarijeg opatijskog hotela Kvarner. U parku ispred Ville Amalia je postavljen i spomenik njoj u čast. U Opatiji je boravila sa drugim suprugom, poznatim ruskim pjesnikom Sergejem Jesenjinom.

Preminula je tragično, 1927. godine, tijekom vožnje automobilom kada joj se šal koji je nosila oko vrata zapleo u kotač automobila i ugušio je.

 

————————–

HALJINA MODRA I PLAVE OČI

Haljina modra i plave oči.
Lagao sam dragoj jedne noći.

Draga pitala:”Mećava vije?
Spremit ću postelju, peć se grije.”

Odgovorih dragoj:”Netko sa visine
cvjetovima bijelim pokriva daljine.

Postelju spremi peć se grije,
bez tebe u srcu mečeva vije.

Sergej Aleksandrovič Jesenjin

————————

ŠTO SAM?

Što sam? Tko sam? Ja sam samo sanjar,
čiji pogled gasne u magli i memli,
živio sam usput, ko da sanjam,
kao mnogi drugi ljudi na toj zemlji.

I tebe sad ljubim po navici, dijete,
zato što sam mnoge ljubio, bolećiv,
zato usput, ko što palim cigarete,
govorim i šapćem zaljubljene riječi.

“Uvijek” i “ljubljena” i “upamtit ću”,
a u duši vazda ista pustoš zrači;
ako dirneš strast u čovjekovu biću,
istine, bez sumnje, nikad nećeš naći.

Zato moja duša ne zna što je jeza
odbijenih želja, neshvaćene tuge.
Ti si, moja gipka, lakonoga brezo,
stvorena i za me i za mnoge druge.

Ali, ako tražeć neku srodnu dušu.
vezan protiv želje, utonem u sjeti,
nikad neću da te ljubomorom gušim,
nikad neću tebe grditi ni kleti.

Što sam? Tko sam? Ja sam samo sanjar,
čiji pogled gasne u magli i memli,
i volim te usput, ko da sanjam,
kao mnoge druge na toj zemlji

Sergej Aleksandrovič Jesenjin

————————

O GLUPO SRCE

O, glupo srce, ne tuci!
Sve nas je varala sreca,
tek prosjak se kobi sjeca…
O, glupo srce, ne tuci!

Mjeseca žute šare
krošnjama kestena teku.
Lali skrivam u šalvare
glavu pod koprenu meku.

O, glupo srce, ne tuci!
Nekad smo prava djeca,
i plac i smijeh odjednom:
dok neki vječito jeca,
radost je suđena jednom.
O glupo srce, ne tuci!

Života varka ne uspi.
Nove se napijmo snage.
Srce bar sada usni,
ovdje, u krilu drage.
Života varka ne uspi.

Možda će i nas otkriti
usuda lavinska struja,
na našu ljubav odvratiti
pjesmom k’o u slavuja.
O, glupo srce, ne tuci.

Sergej Aleksandrovič Jesenjin

 

 

 

——

Napisao, uredio i obradio: Nenad Grbac

————————

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.