Digitalne knjige i novi trendovi u izdavaštvu

Digitalne knjige temeljito mijenjaju nakladnički pejsaž. Štoviše, govorimo li o Engleskom govornom području, budućnost je već počela. Rastuća popularnost gadgeta koji vam omogućavaju da cijelu knjižnicu nosite u džepu jakne, proizvela je barem dva zanimljiva trenda.

Prvi izravno i razmjerno bolno pogađa pisce, osobito one koji stvaraju u koordinatama takozvanih trivijalnih žanrova. Sve donedavno autore krimića ili ljubića koji godišnje objave po jedan roman držalo se produktivnom čeljadi. No, upozoravaju znalci, “metabolizam izdavaštva” se ubrzao, dovodeći u pitanje nekadašnje standarde. Od pisaca se danas traži da, uz obligatni roman po sezoni, izbace još i poneku priču, ako ne i čitavu dodatnu knjigu.

Prebacivanje norme

Taj obrat ide na dušu izdavačima koji se očajnički trude održati korak s drugim sektorima zabavne industrije. Televizijske serije i show-programi dostupni su on-line već nekoliko sati nakon premijernog emitiranja, a mnogi filmovi nude se na pladnju kućne projekcije još dok su na redovitome kinorepertoaru. U takvom okružju, gdje je potrošač iz minute u minutu izložen zavodljivim ponudama za ubijanje vremena i opuštanje, proizvoditi “samo” jednu knjigu godišnje naprosto nije dovoljno, poručuju nakladnici.

Bolji poznavatelji prilika na tržištu upozoravaju kako kratka priča čije je objavljivanje tempirano šest do osam tjedana prije izlaska romana u tvrdome uvezu, može privući nezanemarivo brojnu kategoriju čitatelja koji nisu skloni platiti 14 dolara za e-knjigu ili čak 26 dolara za libar u tvrdome uvezu, ali će bez krzmanja izbrojiti 99 centi za priču.

Naravno, osim što donosi dodatni prihod, priča daje i ozbiljan doprinos reklamnoj kampanji za novi roman. Koliko se novi trend odrazio na svakodnevicu pisaca, uvjerljivo svjedoči slučaj Lise Scottoline, tiražne autorice trilera. Umjesto jedne knjige u godini, sada proizvodi dvije, što je brutaliziralo njezin radni ritam. “Dnevno moram izbaciti 2000 riječi, radim sedam dana u tjednu, od devet ujutro pa sve dok ne ispunim ‘normu’”, veli spisateljica.

Novoj modi nisu utekli čak ni teškaši kalibra Johna Grishama. Pisac koji je dugi niz godina izbacivao po jedan naslov godišnje, standardnoj produkciji odnedavna prilaže i po jedan roman iz novoga serijala o Theodoru Booneu.

Povećani apetiti nakladnika nisu, međutim, jedini problem koji guši pisce i tjera ih na prekovremeno trapljenje za tipkovnicom računala. Naime, razvoj interneta i društvenih mreža omogućio je stvaranje puno intimnijeg odnosa između čitatelja i njihovih omiljenih autora, od kojih se danas očekuje da budu raspoloženi za on-line komunikaciju sa znatiželjnim mušterijama preko blogova, Twittera ili Facebooka. To će reći da se od pisaca traži da nakon odrađene šihte još koji sat potrate na dopisivanje s fanovima.

Naravno, novi režim odnosi se samo na autore žanrovskoga štiva. Klasični beletristi mogu biti mirni i držati se vlastitoga produkcijskog ritma, čak i ako je on beznadno spor, pa im treba cijelo desetljeće da bi lansirali novi naslov. Prodor elektronike u nakladništvo nije, međutim, doveo u pitanje samo radnu rutinu brojnih autora.

Napisao: Ivica Ivanišević

 

 

———

Uredio i obradio: Nenad Grbac

————————

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.