Digitalna revolucija ili tek propast tradicionalnog izdavaštva?

Iako izvješća pokazuju da prodaja knjiga u papirnatom izdanju opada – za čak 54,3%, a prodaja e-knjiga pobjedonosno raste za 138%, veliko pitanje ostaje visjeti u zraku – postoji li nešto što bismo mogli nazvati digitalnom revolucijom ili čak propašću tradicionalnog izdavaštva?

Priča o Amandi Hocking!

Kada je mlada Amerikanka Amanda Hocking 2010. godine krenula tipkati na svom kućnom računalu, koristeći dokolicu u svrhu koju bi oni nostalgični za vremenima koja nikad zapravo nisu nestala opisali kao plemenitu, zasigurno se nije nadala da će tek jednu godinu kasnije s romantično-vampirskom trilogijom ‘Moja krv odobrava’ zaraditi prvi milijun dolara. Poletna bivša zaposlenica staračkog doma jedna je od začetnica ludila samostalnog objavljivanja u digitalnoj sferi.

Kako pisce osloboditi ovisnosti o velikim izdavačima?

Ta će ekskurzija ‘veća od života’ nekima predstavljati kraj puta koji su još krajem prošlog stoljeća zagovarali ljudi poput profesora Jeremyja Butlera sa Sveučilišta u Arizoni. Vidjevši prednost u digitalnim formatima Butleru je digitalno samoobjavljivanje predstavljalo čin dokidanja jaza između autora i čitatelja (za koji je najčešće okrivljavan distributer/izdavačka kuća). Napisati, opremiti i distribuirati knjigu brže, bolje, šire i jeftinije nego ikad prije mnoge nije ostavilo ravnodušnima.

No, nisu baš svi uspjeli!

Pojavljivanje i strmi uzlet elektroničkih čitača knjiga je u proteklih nekoliko godina revitalizirao ideju digitalne literature. No, dok su se jedni odlično snalazili, otkrivši da u toplini svog doma mogu otiskivati riječi na ekran da bi ih potom izravno ponudili čitaocu poput gore spomenute Hocking, drugi su se vrlo brzo prizemljili. Autoricu ‘ljubića’ Nyree Belleville može se svrstati u potonje, nakon početnog uspjeha, doživjela je sudbinu otkazivanja ugovora s izdavačkom kućom.

Kako pronaći dobru i zanimljivu knjigu među tisućama knjiga, koje se svaki tjedan objavljuju?

I tisuće drugih autora odjednom su se našli u toj priči, shvativši kako je obećavajući svijet Amande Hocking vrlo dalek i neizgledan, neovisno o platformi na kojoj se piše. Navala mladih i neafirmiranih pisaca koji su svoju sreću odlučili potražiti u digitalnim prostranstvima elektroničkog samoizdavaštva nije stvorila društvo pismenijih i literarno ‘gladnijih’ individua. Dapače, u ovom ekstatičnom naletu da se samoobjavljuje elektronički, izronile su stotine tisuća novih digitalnih knjiga za koje gotovo i nema čitaoca jer nisu vidljive.

Knjiga koja će ostati nevidljiva, izgubljena u bespuću interneta i nitko je neće, ni zapaziti, ni kupiti, ni preuzeti…

Naime možete vi napisati tko zna koliko kvalitetnu knjigu i postaviti je na Amazon ili slične stranice, no ona će u moru drugih knjiga ostati nevidljiva i nitko je neće ni kupiti ni preuzeti. Prva prepreka je jezik jer ukoliko ne pišete na engleskom jeziku ili vam knjiga nije prevedena na engleski, koji je materinji jezik 90% posjetioca Amazona, teško je da će vas itko zapaziti.  No, ukoliko i pišete na engleskom jeziku, a nemate podršku medijskih korporacija, koje se bave oglašavanjem, opet je mala vjerojatnost da će vas itko osim vlastite obitelji zapaziti. Riješenje cijele te zavrzlame su manje medijske kuće, koje će vas podržati i stati iza vaše knjige. Svaki pisac mora znati činjenicu da u današnjem svijetu nije važno samo imati ideju i dobro pisati već da je važno i izgraditi ime, postati upamćen i prepoznatljiv. A, to nikako nećete uspjeti ukoliko na knjiga, koju objavite na Amazonu  bude preuzeta (i plaćena) 2, 4 ili 5 puta. No, da ne dužimo više o tome kako izgraditi vlastito književno ime i prepoznatljivost napisali smo u članku koji će uskoro biti objavljen na portalu www.digitalne-knjige.com.

Fenomen digitalnog izdavaštva radikalno mijenja način čitanja knjiga!

Proteklih mjeseci nešto su uočljiviji članci, studije i knjige koje pokušavaju kontekstualizirati fenomen digitalnog izdavaštva onkraj tehnološke perspektive. Primjerice, članak škotskog autora i kolumnista Ewana Morrisona naslovljen ‘Mjehurić elektroničkog samoizdavaštva’ koji je krajem siječnja objavljen u britanskoj novini The Guardian problematizirat će tendencije koje nisu nove, a tiču se pismenosti u doba elektroničkih ‘strojeva’.

 

 

———

Napisao, uredio i obradio: Nenad Grbac

————————

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.