Virginija Woolf – Gospođa Dalloway

Roman Virginije Woolf “Gospođa Dalloway” čitatelju predstavlja jedan dan u životu Clarisse Dalloway. Ona priprema zabavu i ujutro kreće u kupovinu cvijeća, ni ne sluteći kako će u tom jednom danu biti sadržan cijeli njen život.

Knjiga slavi različitost, a osuđuje nazadnost i otuđenje ljudske duše. I upravo zbog toga, tijekom cijeloga romana, pa čak i ispod duhovitosti, sloj tuge uvijek je prisutan. Očuvati vlastiti duh – to je ono što Woolfova iznosi kao najvažniji zadatak u životu svakoga pojedinca.

Zamišljen kao studija o duševnoj bolesti i samoubojstvu, roman Gospođa Dalovej izlazi iz svog mračnog okvira i pretvara se u odu vremenu, radosti, životu. Brišući granice između društvenih normi i osobnog izraza, želja i mogućnosti, usamljenosti i nezavisnosti, vremena i prostora, dijaloga i monologa, stvarnog i nestvarnog, čitatelj u istom trenutku putuje kroz prošlost, sadašnjost i budućnost, neprekidno nošen strujama događaja i razmišljanja.

U listopadu 2005. godine, roman “Gospođa Dalloway” je uvršten u listu 100 najboljih na engleskom jeziku romana napisanih od 1923. godine. Često ga uspoređuju s Uliksom, Jamesa Joyce-a što vjerujemo samo po sebi dovoljno govori o veličini i značenju tog romana.

Zanimljivo je napomenuti da se Gospođa Dalloway kao lik također pojavljuje u Virginijinom prvom romanu “Putovanje”, kao i u pet njezinih kratkih priča.

A za vas čitatelje portala www.digitalne-knjige.com smo izdvojili i pripremili nekoliko značajnijih rečenica iz romana Gospođa Dalloway

      

Naslovnicu knjige Gospođa Dalloway objavljenu 14. svibnja. 1925 dizajnirala je Vanessa Bell (30. svibnja 1879.- 7. travnja. 1961.) engleska slikarica i dizajnerica interijera , članica Bloomsbury Group i sestra Virginia Woolf.  Uz sliku naslovnice knjige nalazi se i autoportret Vanesse Bell.

 


 

Virginija Woolf – Život i zašto ga čovjek toliko voli!

—————–

“Baš smo budale, mislila je dok je prelazila Viktorijinu ulicu. Život, zašto ga čovjek tako voli, zašto ga vidi takvog, stvara ga, gradi oko sebe, iznova ga stvarajući svakog trenutka; čak i oni najzaostaliji i najpotišteniji koji sjede na pragovima kuća (gledajući svoje propadanje) isto čine; osjećala je to kao očigledno, iz s tog razloga što oni ipak vole život.

—————–

U očima ljudi, u njihovom njihanju, tupkanju, teškom hodu; u buci i metežu, u automobilima, autobusima, kamionima, u “sendvič-ljudima” koji vuku noge i klate se; u duhačkim instrumentima, u verglu; u trijumfu i šumu i čudnoj visokoj pjesmi nekog aviona u visini, nalazi se to što ona voli, život, London, taj trenutak.”

—————–

“Ne treba donositi djecu na ovakav svijet. Ne treba beskonačno produžavati patnju ili umnožavati rod ovih požudnih životinja koje nemaju nikakvih trajnih osjećanja, već samo ćudi i taštine koje ih vuku sad na ovu, sad na onu stranu”.

—————–

Promatrao ju je kako kroji i uređuje se, kao što čovjek gleda pticu kako skakuće i leprša po travi, a da pri tom ni prstom ne makne. Jer istina je (bolje da ona to ne zna)m da ljudska bića nemaju ni dobrote, ni vjere, ni milosrđa izvan onog što služi da se uveća uživanje u trenutka.

—————–

Ljudi idu u lov u čoporima. Njihovi čopori pretražuju pustinju, zatim uz vrisak nestaju u divljini. Napuštaju one koji su pali. Lica su im prikrivena maskama.

 


 

Video zapis: Gospođa Dalloway (film)

Film Gospođa Dalloway je adaptiran prema istoimenoj knjizi Virginije Woolf u kom briljiraju britanske glumačke dive Vanessa Redgrave, Natascha McElhone i Lena Headey.

Clarissa Dalloway se jednog krasnog jutra uputi u kupnju cvijeća za zabavu koju će održati te večeri. U isto to vrijeme u Lodnonu jedan čovjek ima noćne more. Clarissina odrasla kćer je distancirana i zabrinuta. U tijeku jednog dana, Peter, Clarissin stari udvarač, vraća se i Indije a Clarissa otkriva zašto je u mladosti donijela jednu veoma bitnu odluku, onu o udaji za gospodina Dallowaya.

Gospođa Dalloway je britanski dramski film iz 1997., koprodukcija Velike Britanije, Sjedinjenih Država i Nizozemske, u režiji Marleen Gorris.

 

 

—–

Napisao, uredio i obradio: Nenad Grbac

————————

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.