„Jednom u turobnu ponoć“ započinje pjesma „Gavran“, stvarajući raspoloženje za jednu od najprepoznatljivijih pjesama napisanih na engleskom jeziku. Jezivi gavran Edgara Allana Poea ulazi u pripovjedačevu kuću, sjeda na bistu iznad vrata njegove sobe i ponavlja samo jednu riječ: „nikad više“.
Pripovjedač ubrzo saznaje da je gavran došao ostati i da se nikada neće osloboditi čežnje za svojom izgubljenom ljubavi, Lenore.
Dok je pisao pjesmu, njegova je žena bila smrtno bolesna
Kad je Poe pisao „Gavrana“, njegova supruga Virginia bolovala je od tuberkuloze. Bio je to čudan brak – Virginia je bila Poeova rođakinja u prvom koljenu i imala je samo 13 godina kada su se vjenčali – ali nema sumnje da ju je Poe volio. Izgubivši majku, brata i posvojiteljicu od tuberkuloze, znao je koliki će danak bolest uzeti. „Gavran“, je pjesma koju je napisao čovjek koji je izgubio mnogo voljenih i uskoro je očekivao da će izgubiti još jednu.
Tvrdio da je pjesmu napisao „unatrag“.
U svom eseju „Filozofija kompozicije“, Poe opisuje svoj postupak pisanja „Gavrana“. Svaka komponenta pjesme, rekao je, bila je logično odabrana radi efekta. Na primjer, odabrao je riječ “never more” jer je „dugi o najzvučniji samoglasnik u vezi s r kao najproduktivnijim suglasnikom“. Kad je počeo pisati, započeo je s vrhunskom strofom, koja počinje „’Proroče!’, rekao sam, ‘stvar zla! – prorok i dalje ptica ili vrag!’“, i oko nje je izgradio ostatak pjesme. Međutim, neki kažu da je Poe pretjerivao u vezi sa svojim pjesničkim procesom i najvjerojatnije napisao esej kako bi iskoristio nevjerojatan uspjeh pjesme.
Odabrao je gavrana jer je mogao govoriti
Kad je Poe pisao pjesmu, rekao je da je prvo razmišljao o drugoj ptici koja govori, papigi. Neki izvori kažu da je isprobao i sovu prije nego što se odlučio za gavrana. U djelu „Filozofija kompozicije“ Poe je napisao da je gavran, kao „ptica zloslutnog znaka“, „beskrajno više u skladu s namjeravanim tonom“.
Koncept govorećeg gavrana posudio je iz Dickensovog romana
Poea je inspirirao Grip, gavran iz Dickensovog djela Barnaby Rudge . U Poeovoj recenziji romana gotovo ga možete vidjeti kako razmišlja o mogućnostima govorećeg gavrana u fikciji: „I gavran, iako izuzetno zabavan, mogao je biti stvoren više nego što ga sada vidimo“, napisao je. „Njegovo graktanje moglo se proročanski čuti tijekom drame.“
Postoje i sličnosti između pjesme i romana. U djelu Barnaby Rudge , jedan lik kaže: „Što je to bilo? Kucao je na vrata?“, a drugi odgovara: „Netko tiho kuca na kapak. Tko bi to mogao biti!“ To je slično Poeovim stihovima: „Dok sam klimao glavom, gotovo drijemajući, odjednom se začulo kucanje, / Kao da netko nježno kuca, kuca na vrata moje sobe.“ Gavran ulazi u kuću nakon što pripovjedač otvori kapak.
Metar bi mogao potjecati iz pjesme Elizabeth Barrett Browning
Opće prihvaćeno je mišljenje da složeni poetski metar pjesme „Gavran“ dolazi iz pjesme Elizabeth Barrett Browning „Udvaranje Lady Geraldine“. Poe je čak posvetio svoju knjigu “Gavran i druge pjesme”, Browning, napisavši: „Gospođici Elizabeth Barrett Browning iz Engleske posvećujem ovaj svezak s najdubljim divljenjem i najiskrenijim poštovanjem.“
Pjesma “Gavran” je odmah postala veliki hit
Nakon što je Graham’s Magazine odbio pjesmu, Poe ju je objavio u The American Reviewu pod pseudonimom Quarles. U siječnju 1845. objavljena je u The New York Mirroru pod Poeovim pravim imenom. Diljem zemlje ponovno je tiskana, recenzirana i na druge načine ovjekovječena. Ubrzo je postala toliko sveprisutna da je korištena u oglašavanju.
A onda su tu bile parodije. U roku od mjesec dana nakon što je izašao „Gavran“, pojavila se parodijska pjesma „Sova“, koju je napisao „Sarles“. Ubrzo su uslijedile i druge, uključujući „The Whippoorwill“, „The Pure“, „The Gazelle“ i „The Parrot“. Mnoge od njih možete pročitati ovdje . Abraham Lincoln je smatrao jednu parodiju, „The Polecat“, toliko urnebesnom da je odlučio potražiti „Gavrana“. Na kraju je zapamtio pjesmu.
Pjesma “Gavran” je Poea učinila slavnim.
Poe je ubrzo postao toliko prepoznatljiv da su ga djeca pratila ulicom, mašući rukama i vičući. Zatim bi se okrenuo i rekao: “Nikad više!”, a djeca bi pobjegla vrišteći. Pokušavajući iskoristiti tu slavu, držao je predavanja koja su uključivala dramatična čitanja pjesme. Očito su bila nešto za vidjeti. Njegovo predavanje bilo je “rapsodija najintenzivnijeg sjaja… Držao nas je u očaravanju dva i pol sata”, rekao je jedan sudionik . Drugi je rekao da bi Poe prigušio svjetiljke i recitirao “te divne stihove najmelodičnijim glasom”. Drugi je rekao : “Čuti ga kako ponavlja ‘Gavran’, što radi vrlo tiho, događaj je u životu.”
Ali pjesnik je i dalje ostao siromašan
Zbog zakona o autorskim pravima, publikacije nisu morale plaćati Poeu za ponovno tiskanje njegove pjesme. Kao rezultat toga, „Gavran“ mu je donio vrlo malo novca. Bio je toliko siromašan da je nosio svoj jedini kaput zakopčan do brade kako bi sakrio svoju pohabanu košulju. Borio se jedva da prehrani obitelj, održi kuću toplom i brine se za bolesnu Virginiju. Godine 1846. prijatelj je napisao o njihovim jadnim okolnostima: „Virginia je ležala na slamnatom krevetu, umotana u muževljev kaput, s velikom mačkom boje kornjačevine na grudima. … Kaput i mačka bili su jedini izvor topline za oboljelu.“ Umrla je u siječnju 1847. Poe ju je slijedio dvije godine kasnije.
“Gavran” je i dalje vrlo omiljena pjesma
„Gavran“ je vjerojatno jedina pjesma po kojoj je nazvan NFL tim (Baltimore Ravens). Postoje bezbrojne verzije pjesme u crtićima, glazbi, filmovima i slikama. Na internetu možete čuti „Gavrana“ kako ga čitaju James Earl Jones, Christopher Walken i Christopher Lee, među ostalima.
—–
Napisao, uredio i obradio: Nenad Grbac
———————————-
Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present
Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.
