Priča o naslovu knjige: Ponos i predrasude

Mnoga velika književna djela, poznata su već po naslovu. Naslov knjige može biti izravan poput Drakule, zagonetan poput Gospodara muha ili razoran poput Puste zemlje.

No neka od velikih književnih djela koja danas poznajemo možda nikada ne bi postiglo uspjeh da su njihovi autori sami odabrali naslov knjige. Naime cijeli niz knjiga pjesama, drama i romana izvorno su imale potpuno drugačije naslove, onakve kakvim ih je autor zamislio.

Na svu sreću urednici, izdavači, vrijeme ili sudbina su ih uspjeli izmijeniti.

———

Priča o naslovu knjige: Ponos i predrasude

Jedan od najobožanijih romana ne samo 19. stoljeća već i cijele povijesti romanopisca “Ponos i predrasude” osvajao je srca i umove diljem svijeta generacijama. Danas ga i dalje adaptira, imitira, parodira i obožava nepokolebljiva baza obožavatelja.

Knjiga prati Elizabeth Bennett dok njeni roditelji pokušavaju pronaći idealnu srodnu dušu u Engleskoj iz doba regentstva. Dolazi u dodir s gospodinom Fitzwilliamom Darcyjem, mrzovoljnim članom veleposjedničkog društva. Usprkos Elizabethinoj početnoj odbojnosti prema njemu, ona se ne može suzdržati od ljubavi.

Iako je Jane Austen prvi put napisala roman kao niz pisama 1796., objavljen je tek 1813. – i to ne zbog nedostatka truda. Jane i njezin otac poslali su rukopis romana pod naslovom “Prvi dojmovi” raznim izdavačima ali bezuspješno. Tek nakon objavljivanja romana “Razum i osjećaji”, i promjene imena, izdavači su primijetili rukopis. I nitko ne može poreći da je naslov “Ponos i predrasude”, puno prikladniji, s obzirom na to da su Elizabeth i gospodin Darcy prisiljeni prevladati i ponos i predrasude kako bi pružili romantičnu priču knjige i živjeli sretno do kraja života.

 


 

Tko je bila Jane Austen?

Jane Austen (1775. – 1817.) bila je engleska književnica poznata po svojih šest velikih romana, koji tumače, kritiziraju i komentiraju britansko zemljoposjedničko plemstvo na kraj 18. stoljeća. Njeni zapleti često istražuju ovisnost žena o braku u potrazi za dobrim društvenim položajem i ekonomskom sigurnošću. Njena djela kritiziraju romane senzibiliteta druge polovice 18. stoljeća i dio su prijelaza na književni realizam 19. stoljeća. Njena upotreba ironije, zajedno s njezinim realizmom i društvenim komentarima, zaslužili su joj priznanje među kritičarima i znanstvenicima.

S objavljivanjem “Sense and Sensibility” (1811.), “Ponosa i predrasuda” (1813.), “Mansfield Parka” (1814.) i “Emme” (1816.), postigla je skroman uspjeh, ali tek malu slavu za života budući da su knjige objavljene anonimno. Napisala je još dva romana — “Northanger Abbey” i “Persuasion”, oba objavljena posthumno 1818. — i započela još jedan, na kraju naslovljen “Sanditon”, ali je umrla prije nego što su dovršena. Iza sebe je ostavila i tri knjižice tinejđerskih spisa u rukopisu, kratki epistolarni roman “Lady Susan” i nedovršeni roman “The Watsons”.

Jane je stekla mnogo veći status nakon smrti, a njezinih šest cjelovečernjih romana rijetko je izlazilo iz tiska. Značajna promjena u njezinoj posthumnoj reputaciji dogodila se 1833., kada su njeni romani ponovno objavljeni u seriji “Standardnih romana Richarda Bentleya”, koju je ilustrirao Ferdinand Pickering i prodani u kompletu. Postupno su stekli širu slavu i čitateljsku publiku. Godine 1869., pedeset i dvije godine nakon njezine smrti, njezin nećak objavio je “Memoare Jane Austen”, željnoj publici predstavio uvjerljivu verziju njezine spisateljske karijere.

Jane Austen je inspirirala velik broj kritičkih eseja i književnih antologija. Njeni su romani inspirirali mnoge filmove, od “Ponosa i predrasuda” iz 1940-ih do novijih ostvarenja poput “Razuma i osjećaja” (1995.) i “Ljubavi i prijateljstva” (2016.).

 

 

—–

Napisao, uredio i obradio: Nenad Grbac

——–

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.