Knjiga kao kulturno dobro

Knjiga je umjetnička tvorevina koja je ujedno i „sredstvo zvučnog izraza (jer se zvukovi mogu kombinirati kao glazba bez značenja) i sredstvo kombinacije (jer se zvuk može percipirati i nezavisno o izvornoj shemi, kao što to biva kad čitamo prijevod).

Knjige su misli koje se zapisuju kako bi ostale trajno zabilježene!

“Veliku ulogu u izradi tih umjetničkih djela imaju tjelesni i umni rad. To znači da je pri izradi neke umjetničke tvorevine, odnosno knjige potrebno uložiti mnogo vremena u stvaranje na taj način da se promišljanjem dolazi do zaključaka i misli koje se zatim zapisuju kako bi ostale trajno zabilježene.

Knjige nas obogaćuju!

Knjiga kao kulturno dobro služi kako bi obogatila kulturu i svijest neke zajednice ili pojedinca. Kao takva, knjiga na mnoštvo načina utječe na svakodnevni život i obogaćuje čovječanstvo. U današnje vrijeme kada smo okruženi brojnim tehnologijama koje pomažu razvitku knjige, kulturni i tehnički napredci pomažu kod naglašavanja da je knjiga sredstvo intelektualnog uzdizanja ljudi. Razvoj tehnologija omogućuje lakši pristup knjigama i njihovom sadržaju.

Nekad se knjigom služila samo bogata elita, a danas je knjiga javno dobro…

U prošlosti kada su se knjige proizvodile pisanjem rukom, a nakon toga štampanjem, knjige nisu bile lako dostupne kao danas, no početkom masovne proizvodnje knjiga, znanje i informacije postale su pristupačno javno dobro. Prema Escarpitu „zahvaljujući izumu štamparije, zatim razvoju industrije knjige, uzmaku nepismenosti i kasnije razradi audio-vizualnih tehnika, ono što je bio karakteristični privilegij aristokracije prosvijećenih postao je kulturno zanimanje relativno otvorene građanske elite.

U današnje vrijeme knjige su rasprostranjenije nego ikad!

“U današnje vrijeme knjige su rasprostranjenije nego ikad. One su dostupne u brojnim oblicima. Osim u tiskanom obliku, postoje i digitalne i audio knjige koje se mogu kupiti ili slobodno preuzeti putem interneta. One se mogu koristiti posredstvom računala, prijenosnih računala, ali i mobitela, takozvanih smartphona. Takav razvitak tehnologija i njihovih mogućnosti u području knjiga, pokazuje da su one potrebno kulturno dobro koje se upotrebljava svakodnevno u različite svrhe. Knjige kao kulturno dobro nužne su za razvitak čovječanstva jer prenose znanja i informacije prijeko potrebne za stvaranje pojedinca koji može preživjeti u informacijskom dobu.

Knjige koje su mijenjale svijet!

Nadalje, knjige koje su mijenjale svijet i koje igraju veliku ulogu u svjetskoj povijesti su Biblija, Philosophiae Naturalis Principia Mathematica Isaaca Newtona, Galilejeva knjiga Discorsi e dimonstrazioni matematiche intorno a due nuove scienze attenenti alla meccanica, Darwinova knjiga Notebooks on the Transmutation of Species i naravno mnoge druge…

Knjiga koje se smatraju kulturnim dobrom Republike Hrvatske!

Primjeri knjiga koje se smatraju kulturnim dobrom Republike Hrvatske su Misal po zakonu rimskoga dvora, Judita Marka Marulića, Gundulićev Osman, Vinodolski zakonik, Evangelistarium i brojne druge. Primjer knjiga koje su kulturno dobro Hrvatske, a ne nalaze se u Hrvatskoj su Suze sina razmetnoga Ivana Gundulića čiji se jedini primjerak prvoga izdanja nalazi u pariškoj Nacionalnoj knjižnici, The New York Missal koji je nastao ili u okolici Zadra ili na Ličko – krbavskom području, Misal kneza Novaka koji se nalazi u austrijskoj nacionalnoj knjižnici, Mavrov brevijar, pisan u Vrbniku na otoku Krku, a danas se nalazi u Arhivu sv. Petra u Rimu26 i druge.

 

 

 

—–

Napisao, uredio i objavio: Nenad Grbac

————————

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.