Predstavljamo vam pisce i književnike: Marko Jukić

Predstavljamo vam pisce i književnike te njihova djela, koja možete besplatno preuzeti s portala www.digitalne-knjige.com:

———–

Marko Jukić

———–

Bilješka o piscu:

 Doc. dr. sc. Marko Jukić rođen je u Sinju 1950. godine. Živi i radi u Splitu, specijalista anesteziologije i intenzivne medicine. Domoljub. Nije nikada bio član nijedne političke stranke. Dragovoljac Domovinskog rata, član mobilnih kirurško- anestezioloških ekipa (1991.-1994.) Koordinator saniteta pri Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske (1994.-2000.) Osnivač i voditelj Ambulante za liječenje boli u KBC-u Split(od 2004.godine)…

———–

Knjige objavljene i dostupne na portalu digitalne-knjige.com:

Dokazivanje nevinosti“; digitalne knjige, 2013.

http://www.digitalne-knjige.com/jukic.php

Medicinska etika III – Klinička etika“; digitalne knjige, 2016.

http://www.digitalne-knjige.com/jukic2.php

“Domovinski rat – da se ne zaboravi”; digitalne knjige, 2019.

http://www.digitalne-knjige.com/jukic3.php

Prirodna baština Lijepe Naše (crtice); digitalne knjige, 202.

http://www.digitalne-knjige.com/jukic4.php

Znamenite Hrvatice i Hrvati (crtice); digitalne knjige, 202.

http://www.digitalne-knjige.com/jukic5.php

—————

Naslovnice knjiga:

 —————

Kritike:

Ovo je priča o incidentu u jednoj bolnici i događajima koji su uslijedili nakon toga. Slučaj koji je ovdje prikazan, opisan, je primjer kako ne treba voditi istragu, kako ne treba suditi bez dokaza na temelju takozvane osnovane sumnje.

Budući da se ništa nije promijenilo u pravosuđu, a postoji vremenski odmak, treba ukazati da su promjene nužne i zato treba prikazati ovaj slučaj. Radi se o sudsko-medicinskom slučaju koji je pokazao nedostatak pravne države, neprofesionalno ponašanje pojedinih liječnika, neodgovorno pisanje novinara i pasivnost odgovornih pojedinaca koji su znali o čemu se radi. Pasivnost (nečinjenje) je također grijeh. Nije potrebno braniti pojedinca, njegov čin jer će o tome suditi oni koji su za to zaduženi (sudovi, vještaci, etičke i stručne komisije), treba braniti načelo, tražiti poštivanje struke i pravičnu primjenu zakona. Čovjek, osumnjičeni, mora imati poštenu i stručnu istragu te pravedno suđenje a ne montirani proces.

Incidenti se događaju u svim bolnicama svijeta, to je nažalost neizbježno. Razlozi incidenata su loša organizacija rada, nemar pojedinaca, umor, nedostatak opreme, splet nesretnih okolnosti, nedovoljna edukacija, preopterećenost poslom i drugi. Svaki incident mora biti stručno-medicinski analiziran da bi se otkrilo kako je incident nastao, tko je kriv i da li se mogao izbjeći.

Istražni organi ne mogu praviti medicinske procjene jer to ne znaju i obično izvlače krive zaključke. Istražni organi moraju surađivati s bolničkom upravom i stručnom komisijom ili imenovanim pojedincem od strane suda koji je pozvan da da mišljenje o postupku.

Optužnica je napisana a nije potkrijepljena nijednim dokazom. Iz obrazloženja optužnice je vidljivo da ne postoje dokazi i da je optužnica sama po sebi kontradiktorna (vidi optužnicu i obrazloženje). Tužiteljstvo je amnestiralo glavnog krivca a podmetalo optuženome koji je morao dokazivati nevinost.

Sud je sudio 13 godina temeljem apsurdne optužnice koja nije pružila niti jedan dokaz. Optuženi je ukazivao na činjenice koje su se nalazile u spisu ali nitko (istražni sudac, tužitelj, sudac koji je vodio raspravu) nije reagirao i nakon 16 godina sud utvrđuje ono što se znalo prvoga dana istrage. Nije jasno zašto sud prihvaća optužnice bez dokaza. Ne može se ljude izvoditi na sud temeljem takozvane osnovane sumnje.

Tužitelj nekoga oslobađa krivnje a drugoga okrivljuje (u istom postupku), zanemaruju očitu krivnju jedne osobe a pretpostavlja krivnju druge osobe. Stručno-medicinska mišljenja ne može davati tužitelj, tužitelj ne može negirati mišljenja vještaka, kao što se ovdje dogodilo. Ako vještak ne može kazati koji je uzrok smrti tko tužitelju daje pravo da tvrdi što je uzrok smrti. Zašto je pravljeno vještačenja, nadopuna vještačenja i drugo vještačenje kada tužilac ignorira mišljenje komisije koja je vještačila. Zašto gubiti vrijeme na vještačenje i trošiti sredstva poreznik obveznika?

Nakon 16 godina tužilaštvo odustaje od daljnjeg progona! Sud donosi rješenje o obustavi postupka. Troškovi sudskog postupka će biti namireni iz proračunskih sredstava ali krivo optuženi, sada oslobođen sumnje, nema pravo na naknadu troškova postupka (odvjetnički i drugi troškovi), narušavanje zdravlja i ugleda, ugrožavanje egzistencije, materijalnu štetu zbog nemogućnosti natjecanja i izbora. Jadan je pravosudni sustav, jadna je pravna teorija i praksa u Hrvatskoj kada provodi ovakva suđenja.

Doc. dr. sc. Marko Jukić

 —————

“Domovinski rat – da se ne zaboravi”, Kronologija, siječanj 1991. – 1995.

Tekstovi o Domovinskome ratu objavljeni su na portalu Hrvatske udruge Benedikt i portalu Croative.net (odnosno Croativ.net) s ciljem da se podsjeti na događaje iz Domovinskoga rata.

Naši ljudi vrlo brzo zaboravljaju, a mlađi ne znaju što se događalo od 1990. do 1995. U medijima se važni događaji u borbi za neovisnu Hrvatsku prešućuju ili krivo prikazuju, uporno se laže i podmeće na društvenim mrežama pa se stvara druga slika o Domovinskome ratu.

Autor nije povjesničar već je koristio objave povjesničara, objave i svjedočanstva branitelja pa je ukratko spomenuo događaje i ljude koji su obranili Republiku Hrvatsku. Tko želi detaljan prikaz Domovinskoga rata, posegnut će za osnovnom literaturom koja je navedena na kraju ovoga prikaza.

Događaji nisu posloženi kronološki kako su se događali tijekom godine već kronološki po mjesecima bez obzira na godine (1990. – 1995.). Kada obilježavamo događaje iz Domovinskoga rata, obilježavamo ih s nadnevkom kada su se dogodili pa su prikazi tako i posloženi.

Ovo bi bio minimum koji bi trebalo znati o Domovinskome ratu, o borbi za stvaranje neovisne Hrvatske.

Doc. dr. sc. Marko Jukić

 —————

“Prirodna baština Lijepe Naše (crtice)”, Dr. Marka Jukića – Proslov

Dragi čitatelji, pred vama su crtice o najreprezentativnijoj prirodnoj baštini Hrvatske, 12 crtica o prirodnoj baštini. Crtica nisu turistički vodič već podsjetnik na naše prirodno bogatstvo te poziv da ga posjetite, čuvate i preporučite drugima. Prirodna bogatstva i velika raznolikost flore i faune svrstavaju Republiku Hrvatsku među značajne zemlje svijeta. Teritorij Republike Hrvatske čine kopno (56.578 km2) i obalno more (31.067 km2); ukupno 87.645 kilometara četvornih. Hrvatska je po površini 124. zemlja svijeta, a trećina hrvatskoga teritorija spada u zaštićena područja (ekološka mjera Natura 2000.).

Hrvatska ima 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode koji plijene svojom očuvanošću i ljepotom. U Hrvatskoj nalazimo divlje masline stare preko 1500 godina i arheološke lokalitete unutar parkova prirode. Raznolikost Hrvatske čine planinski masivi, slavonske ravnice, bukove i hrastove šume, čisto more s velikim brojem otoka, razvedena obala s mnogo prekrasnih uvala koje ovdje nisu spomenute. Republika Hrvatska ima 78 otoka (naseljenih 67), 524 otočića i 642 hridi i grebena (ukupno 1244).

Na malom teritoriju (Republike Hrvatske) nalazimo veliku raznolikost (planinske masive, ravnice, šume, more i podmorje, raznovrsnu floru i faunu) koja može zadiviti svakoga ljubitelja prirode. Ima više ornitoloških rezervata (Kopački rit, Lonjsko polje, Vransko jezero i drugi). Očuvanje nacionalnih parkova, parkova prirode, morskih vala, podmorja, jezera, ornitoloških rezervata, tipičnih starih sela, šuma naša je obveza kao i obveza budućih naraštaja.

Autor je posjetio (pješice i vozilom) navedene parkove i planine te bio oduševljen viđenim na Velebitu, Biokovu, Dinari, Plitvicama, Krki, Kornatima, Brijunima, Kopačkom ritu, Lonjskom polju, planinskim proplancima i maslinicima. Priložene fotografije snimljene su tijekom obilazaka Lijepe Naše.

Ove crtice poziv su na obilazak naših parkova, planina, otoka i ravnica. Imamo se čime ponositi i imamo što pokazati našim gostima. Također, ove crtice poziv su na očuvanje prirodne baština Lijepe Naše.

Autor

————–

Znamenite Hrvatice i Hrvati (crtice)

Proslov

Crtice o znamenitim Hrvaticama i Hrvatima koji su doprinijeli nacionalnome identitetu i očuvanju istoga svojim djelovanjem na području znanosti, kulture, umjetnosti, duhovne kulture, gospodarstva i športa, objavljene su na portalima Hrvatske udruge Benedikt i na portalu croativ.net.

U obrani Europe i kršćanstva Hrvati su dali veliki doprinos. Također su dali doprinos u razvoju znanosti, kulture i umjetnosti. Možemo se dičiti doprinosom naših znanstvenika: Fausta Vrančića, Ivana Vučetića, Ruđera Boškovića, Nikole Tesle, Andrije Mohorovičića, nobelovaca Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga i mnogih drugih.

Napisane su crtice o braniteljima hrvatskoga identiteta i katoličke vjere, hrvatskim arheolozima, povjesničarima, pustolovima, književnicima, glazbenicima i športašima. Crtice nisu biografije osoba već dio biografije i isticanje posebnosti po mišljenju autora. O pojedinim osobama koje su spomenute u crticama napisane su knjige pa su crtice samo podsjetnik na određenu osobu i njen doprinos. Veliki broj Hrvata, koji ovdje nisu spomenuti, dao je svoj doprinos na području znanosti, kulture, umjetnosti, vjere i športa.

Napomena: Objavljene crtice podijeljene su u pet cjelina: Hrvatska povijesna baština, Hrvatska kulturna baština, Hrvatska katoličko-kulturna baština, Prirodna baština Lijepe Naše i Znamenite Hrvatice i Hrvati.

 Autor

 

 

—-

Uredio i obradio: Nenad Grbac

————————

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.