Izreke i citati starih Grčkih Filozofa

Ovaj puta smo s vama odlučili podijeliti mudre misli koje su na osnovu svog ili tuđeg iskustva zapisali stari Grčki filozofi. A, o tome što i kao su o običnom svijetu, odnosima u društvu, ljudskosti, prijateljstvu i manama i vrlinama nas ljudi mislili stari grčki filozofi, nekad davno u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6. stoljeća i koliko su bili u krivu ili pravu najviše ćete nam moći reći upravo vi – naši čitatelji.   


———————————————————

Ogovaraš li nekog, očekuj da ćeš uskoro čuti još gore stvari o sebi samom. (Hesiod)

—————-

Ne treba se uvijek ponašati isto, samo oni koji se znaju promijeniti, s promjenom situacije će se spasiti. (Ezop)

—————-

Izbjegavaj nasladu koja rađa tugom. (Solon)

—————-

Kada si sretan budi umjeren, kad si nesretan, budi razborit. (Perijandar)

—————-

Budi velikodušan s prijateljima, još će te više voljeti; budi velikodušan s neprijateljima, postat će ti prijatelji. (Kleobul)

—————-

Ono što predbacuješ drugome, ni sam ne čini. (Pitak)

—————-

Nauči vladati nad trbuhom, snom, požudom i ljutnjom. (Pitagora)

—————-

Teško je boriti se s požudom, jer što ona hoće, kupuje na štetu duše. (Heraklit)

—————-

Onaj što govori ono što želi, treba očekivati da će čuti ono što ne želi. (Euripid)

—————-

Kakvo se sjeme posije, takav plod treba i očekivati. (Antifont)

—————-

Loše društvo uništava dobre navike. (Menandar)

—————-

Mirna i vedra osoba čini mirnim i vedrim sebe i druge. (Epikur)

—————-

U životu nemoj nikada raditi ono, što bi te moglo dovesti do toga, da osjetiš strah ili sram, ako za to drugi ljudi saznaju. (Epikur)

—————-

Kraljevska je stvar činiti dobro i o sebi slušati loše. (Antisten)

—————-

Ne možemo se svima sviđati, i to nije ništa čudno. Zeus, koji nam šalje kišu, nije time svima udovoljio. (Teognid)

—————-

Ne voli stvarno onaj, koji ne voli neprekidno. (Aristotel)

—————-

Postoji vrijeme za zaljubljenost, vrijeme za vođenje ljubavi i postoji vrijeme da se prestane. (Timon)

—————-

Bogovi zaista od početka nisu smrtnicima otkrili sve stvari, ali dugim traganjem smrtnici postižu napredak u pronalaženju. (Ksenofan)

—————-

Treba biti mudar, da bi prepoznao mudraca. (Fokilid)

—————-

Ukradene stvari nas ne obogaćuju. (Hesiod)

—————-

Mnoštvo riječi ne ukazuje na mnoštvo znanja. (Tales)

—————-

Duhovni san brat je stvarne smrti. (Pitagora)

—————-

Psi laju na one koje ne poznaju. (Heraklit)

—————-

Suprotni elementi tvore sklad. Od onih elemenata koji su suprotnosti, stvorit će se najljepša harmonija. (Heraklit)

—————-

Nije dobro za ljude da im sve ide kako oni žele. (Heraklit)

—————-

Oni koji traže zlato, moraju prekopati mnogo zemlje da bi našli malo zlata. (Heraklit)

—————-

Oči i uši su loši svjedoci ako im duh nije obrazovan. (Heraklit)

—————-

Glupost je sestra zlobi. (Sofoklo)

—————-

Mudrom je šutnja odgovor. (Euripid)

—————-

Ljepota jest nešto životinjsko, ako nije udružena s umom. (Demokrit)

—————-

U obrazovanju korijeni su gorki, a plodovi slatki. (Aristotel)

—————-

Bogovi slušaju one, koji im se pokoravaju. (Homer)

—————-

Bog, a ne čovjek, mjerilo je svih stvari. (Platon)

—————-

Čovjek ne poznaje pravu sreću, jer uvijek želi ono što nema. (Bakhilid)

—————-

Bolje je siromaštvo bez opasnosti i straha od bogatstva punog nemira i patnje. (Ezop)

—————-

Preveliko bogatstvo je uzrok propasti mnogih, jer je teško održati mjeru u izobilju. (Teognid)

—————-

Lakše je trpjeti siromaštvo i bijedu, nego oholost i bezobzirnost drugih. (Euripid)

—————-

Društvo u kojem nema siromaštva jest ono koje ima najplemenitija načela. (Platon)

—————-

Vladati samim sobom i ne brinuti o bogatstvu čini čovjeka sretnim. (Platon)

—————-

Nesretan je onaj, koji ne zna nesreću trpjeti. (Bijant)

—————-

Riječi su lijek duši koja pati. (Eshil)

—————-

Tko nanosi nepravdu, nesretniji je od onog koji je trpi. (Demokrit)

—————-

Nijedno zadovoljstvo nije samo po sebi loše, već su loši načini putem kojih ljudi dolaze do zadovoljstva, koja time postaju bolna, a ne sretna. (Epikur)

—————-

Kada ljepota zahvati nešto jedinstveno, i što ima slične dijelove, cjelini daje isto.

—————-

Duša je ružna uslijed spoja, miješanja i priklanjanja tijelu i materiji.

—————-

Nečistom je zbog moralne iskvarenosti i blato drago, kao što se i svinje, tjelesno nečiste, tome raduju.

—————-

Duša postaje nešto dobro i lijepo kada postaje slična bogu, jer ljepota i sudbina bića jesu odande.

—————-

Oko nikada ne bi vidjelo sunce da nije postalo suncoliko, niti bi duša vidjela lijepo da nije postala lijepa.

—————-

Priroda ovog svijeta izmiješana je iz uma i nužnosti i sve ono što je u njega od boga dobro je, a zla potječu od stare prirode – materije koja još nije uređena.

—————-

Nigdje drugdje ne trena tražiti zlo, nego ga postaviti u dušu i smatrati ga odsustvom dobra. (Plotin)

—————-

Svako mnoštvo ima na neki način udjela u jednome. (Proklo)

 

 

 

—-

Napisao, odabrao, uredio i obradio: Nenad Grbac

————————

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.