Martin Heidegger – filozof koji se priklonio nacizmu!

Martin Heidegger, (26. rujna 1889. – 26. svibnja 1976.), njemački je filozof egzistencijalizma. Jedan od važnijih filozofa 20. stoljeća. Njegovo opsežno učenje o ontologiji spada među najveća dostignuća u filozofiji 20. stoljeća.

Odgajan je u rimokatoličkom duhu

Rođen je na selu u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg. Odgajan je u rimokatoličkom duhu. Obitelj ga nije mogla poslati na studij pa se nakratko školovao u isusovačkom sjemeništu iz kojeg je ubrzo udaljen iz zdravstvenih razloga. Studira teologiju u Freiburgu uz potporu crkve. Kasnije prelazi na studij filozofije. Doktorsku tezu pod utjecajem neotomizma i neokantizma dovršava 1913./1914. Od 1917. je u braku s Elfride Petri. U zadnjoj godini Prvog svjetskog rata sudjeluje u njemu kao vojnik. Nakon rata postaje profesor u Marburgu i Freiburgu i asistent Edmunda Husserla, čije mjesto i nasljeđuje nakon Husserlovog umirovljenja.

Pridružuje se Hitlerovoj Nacional-socijalističkoj stranci…

U prvoj polovici 1930-ih godina se pridružuje Hitlerovoj Nacional-socijalističkoj stranci te kao rektor sveučilišta u Freiburgu, drži govor o “povijesnom pozivu Njemačke”, što mu je zamjerila demokratska javnost. Ubrzo podnosi ostavku, uvidjevši da nacisti žele koristiti njegovu rektorsku funkciju za imenovanja i razrješenja dekana i profesora po njihovom nalogu. Povlači se iz javnog života. Pomaže nekolicini prijatelja koji su izloženi progonu. No, ne zauzima se aktivno za Jaspersa i svog mentora Husserla kojima je prijetila opasnost od nacista. Svoje postupke i odnos prema nacistima je iznio u tekstu “Rektorat 1933./1934. Činjenice i misli”.

Njegov rektorski mandat i djelovanje postaju predmet trajnog interesa i rasprava!

Njegov rektorski mandat i djelovanje su predmet trajnog interesa i rasprava, kao i njegova četverogodišnja ljubavna veza sa židovskom studenticom i kasnije renomiranom filozofkinjom Hannah Arendt tijekom 1920-ih. Postoje pretpostavke da ga je razočaranje u toj ljubavi navelo da počne mrziti Židovski narod i postane antisemit.

Nakon rata povlaći se u osamu!

Nakon drugog svjetskog rata i pada Hitlera nova njemačka vlast osuđuje i nacizam i antisemitizam a, Heideggeru je zbog rektorskog govora i angažmana bilo zabranjeno predavati na sveučilištu (1945.–1951). Povrijeđen tom odlukom on se povlaći u osamu, no objavljuje mnoga djela, koja su snažno utjecala na suvremenu filozofiju u svijetu. Nakon umirovljenja 1952. povremeno je držao javna predavanja.

Trijezna analiza i osuda filozofa koji se priklonio nacizmu!

Zanimljivo je da Njemci njegovi sugrađani nemaju nikakvih problema s trijeznom analizom i osudom filozofa koji se priklonio Hitleru, no da se Francuzi kod kojih su mnogi ugledni građani (peta kolona, kvislinzi i kolabricionisti pod vodstvom Maršala Henrija Philippa Petaina), razdragano mahali okupatorskoj njemačkoj vojsci prilikom ulaska u Pariz još uvijek dvoume.

No, u Francuskoj na Heideggera gledaju drugačije!

Pariz je grad u kojem se njeguje kult filozofa Martina Heiddegera zbog čega mnogi ignoriraju njegov antisemitizam (neprijateljski stav prema židovima) koji je i više nego vidiljiv iz njegovih dnevnika čije je objavljivanje bilo sporno upravo u Francuskoj. Naime Francuzi obožavaju Heideggerovu filozofiju, čak toliko da se opus Jacquesa Deridde opisuje kao “fusnote za Heideggera”, te se mnogi u njihovim kulturnim krugovima odbijaju suočiti s njegovim antisemitizmom. Zato je veliku pažnju izazvalo i pojavljivanje izvadaka iz ‘Crnih bilježnica’ koji neupitno svjedoče o Heideggerovu antisemitizmu.

Bizarni pokušaji pariških obožavatelja da spriječe objavljivanje ‘Crnih bilježnica’!

Prva tri sveska su  objavljena u ožujku 2014., a pokrivaju period od 1933. do 1941., a u njima se mogu pročitati i najgori antisemitski klišeji. Zato su itekako bizarni pokušaji Heideggerovih pariških obožavatelja da spriječe objavljivanje ‘Crnih bilježnica’, što je zapravo nastavak jedne duge tradicije nekritičkog obožavanja ovog kontroverznog filozofa. Primjerice, njegov zloglasni rektorski govor, koji je održao u Heidelbergu nakon Hitlerova dolaska na vlast, u Francuskoj je objavljen nakon dvije godine mučnog natezanja i opstrukcija.

 

————

 

Napomena autora:

Antisemitizam je neprijateljski stav prema Židovima, u obliku vjerske, nacionalne, socijalne ili rasne nesnošljivosti. Pojam antisemitizam prvi je put upotrijebio Wilhelm Marr u pamfletu “Pobjeda židovstva nad germanstvom”. Pojam je ubrzo ušao u uporabu i u druge jezike te postao sinonim, ne samo za neprijateljstvo prema Židovima u modernom razdoblju, već se počeo retroaktivno primjenjivati i za svaku vrstu animoziteta prema Židovima u povijesti.

 

 

———–

 Napisao, uredio i obradio: Nenad Grbac

———————————-

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.