Slavni književnici koji su inspiraciju za svoja djela pronašli u zatvoru

Neki od najvećih svjetskih književnika odslužili su zatvorske kazne, a to iskustvo je utjecalo na njihov kasniji rad. Priče o njihovom iskupljenju, hrabrosti u suočavanju s beznađem i očajem, ni danas ne prestaju zanimati čitatelje.

François Marie Arouet – Voltaire

Francuski klasik, spisatelj, filozof i povjesničar Voltaire odslužio je 11 mjeseci zatvorske kazne u ozloglašenoj tvrđavi Bastilji, zbog satire kojom je uvrijedio regenta Filipa Orleanskog. U tamnici je napisao tragediju ‘Oedipe’, a već prva njezina izvedba učinila ga je popularnim. Autorov boravak u zatvoru zbog izgovorene ili napisane riječi stavio je i oštar naglasak na političku represiju i cenzuru. Isto tako dobro je znati da Voltaire da danas živi u Hrvatskoj vjerojatno ne bi bio osuđen na zatvorsku kaznu nego bi sud odlućio da je zbog klevete dužan platiti samo dva milijuna kuna nekakvom političaru iz nekakve zaostale turske vukojebine. Nakon toga Voltaire bi pobjegao u Irsku i tamo sretno živio do kraj života. Da li je to politička represija i cenzura? To je pitanje na koje ćete vi nama morati odgovoriti!

Aleksandar Solženjicin

Krajem 1940-ih i početkom 1950-ih godina, ruski Nobelovac proveo je čak deset godina u zatvoru zato što je pronađena njegova privatna prepiska u kojoj je kritizirao sovjetsku vladu. Nakon odslužen kazne Solženjicin je prebjegao u inozemstvo a u Rusiju se vratio tek nakon raspada Sovjetskog saveza. Po sveukupnom djelu Solženjicin je jedan od najznačajnijih prozaista 20. stoljeća, pisac koji je istovremeno nastavio tradicije klasične ruske pripovjedne proze, napose Tolstoja, no inoviravši ju nizom postupaka karakterističkih za europski modernizam.

Oscar Wilde (1854-1900)

Oscar Fingal O’Flahertie Wills Wilde bio je irski pisac poznat po oštroumnim i duhovitim dosjetkama te homoseksualnoj aferi zbog koje je završio u zatvoru. Naime autor klasika ‘Važno je zvati se Ernest’ i ‘Slika Doriana Graya’ podnio je tužbu za klevetu protiv oca svog ljubavnika, koji ga je prokazao zbog upuštanja u homoseksualne odnose. Taj potez mu se obio o glavu, naime, nakon što je povukao tužbu, uhićen je i optužen za sodomiju i ‘nakazno ponašanje’, te je osuđen na dvije godine zatvora i teškog rada. Tijekom boravka u zatvoru napisao je poslanicu ‘De Profundis’, koja prati njegov duhovni rast za vrijeme zatočeništva.

Miguel de Cervantes (1547-1616)

Miguel de Cervantes Saavedra (Alcala de Henares, 29. rujna 1547. – Madrid, 23. travnja 1616.) najveći je španjolski pripovjedač i jedan od najvećih pisaca svjetske književnosti. No u običnom životu Miguel de Cervantes bio je običan Poreznik a navodno je i vio u zatvoru najmanje u dva navrata zbog poreznih nepravilnosti (što god to značilo). Tijekom drugog boravka u zatvoru započeo je svoje monumentalno remek-djelo ‘Don Quijote’, čiji je prvi dio objavljen 1605.

 Fjodor Dostojevski (1821-1881)

Jedan od najvećih i najznačajnijih svjetskih književnika optužen za javno čitanje i distribuciju kritičkih eseja protiv tadašnje vladajuće strukture, osuđen je na smrt te je izveden na inscenirano strijeljanje. Pročitana mu je smrtna presuda i dok je s povezom na očima očekivao plotun streljačkog stroja, došlo je ‘carsko pomilovanje’ kojim je pomilovan i osuđen na sibirsku robiju i progonstvo. Tijekom boravka u zatvoru zdravlje mu se jako pogoršalo, a novu snagu pronašao je u kršćanstvu i ideološkoj preobrazbi. U Sibiru je napisao ‘Priče iz podzemlja’, koje mnogi smatraju njegovim najboljim egzistencijalističkim uratkom. Novo u svjetonazoru Dostojevskoga nakon sibirske katorge jest glorifikacija carizma, ruskoga pravoslavlja i nacionalizma, te općenito protuzapadnih stavova u kojima se Dostojevski približio slavjanofilima, no nikad potpuno. Pisac je četiri godine robijao, a nakon toga morao je četiri godine služiti kao običan vojnik u surovim uvjetima zabačenih krajeva azijske Rusije.

Jack London (1876-1916)

Američki književnik, autor romana ‘Zov divljine’ i ‘Bijeli očnjak’, svojim radom utjecao je na brojne pisce, uključujući i Ernesta Hemingwaya. Bio je samouk, a u mladosti je radio kao raznosač leda, prodavač novina, mornar, tvornički radnik. Često je putovao i posjećivao gradove u bijednim izdanjima i spavao na ulicama, te je u jednom trenutku priveden i optužen za skitnju. U svojoj knjizi ‘The Road’ iz 1907. London je opisao suđenje. ‘Sudski službenik me predstavio sucu: ‘Poštovani suče, skitnica’, i prije nego što sam izustio riječ, sudac je rekao: ’30 dana zatvora.’ Počeo sam protestirati, ali sudac je već prozivao sljedećeg beskućnika’, napisao je. Tih 30 dana zatvora bili su dragocjena inspiracija književniku, koja je obilježila njegovo pisanje u svim budućim djelima.

 

 

————

Napisao, uredio i obradio: Nenad Grbac

————————

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.