Čuvajte svoja autorska prava govori vam i slučaj Harper Lee, autorice romana “Ubiti pticu rugalicu”

Nedavno preminula Harper Lee, autorica romana “Ubiti pticu rugalicu”, tužila je svog književnog agenta koji ju je, kako je navela, prevario i naveo da na njega, odnosno njegovu agenciju prepiše sva autorska prava za Pulitzerom nagrađeno književno djelo. U tužbi je navela da je agent iskoristio njene poodmakle godine i slabost.

Sve je počelo kada se njen dugogodišnji agent Eugene Winick razbolio i njegov zet Semuel Pinkus preuzeo njegov posao, a samim tim i zastupanje slavne književnice i brigu o njenim autorskim pravima.  Harper Lee je već tada živjela u staračkom domu i oporavljala se od moždanog udara. Njenu slabost demenciju i posljedice moždanog udara iskoristio je agent Pinkus i nagovorio je da se odrekne svih autorskih prava na knjigu “Ubiti pticu rugalicu” i prepiše ih na njegovu agenciju. Prema navodima autoričinih pravnika, Harper Lee zapravo nije ni znala, ni bila svjesna činjenice da je sva prava na svoju slavnu knjigu prepisala Pinkusovoj tvrtki.

Odmah nakon javnog objavljivanja optužbe protiv Semuela Pinkusa i prije prvog susreta na sudu agent Pinkus se suočen s katastrofalnim posljedicama svoje prevare i činjenice da su mu zbog slučaja Harper otkazali ugovor mnogi književnici, koje je dotada zastupao, predomislio i vratio autorska prava na knjigu njenoj autorici.

Roman “Ubiti pticu rugalicu” objavljen je daleke 1960. i dosad je prodan u više do 30 milijuna primjeraka. Radnja romana zbiva se u malom gradu u Alabami i govori o odvjetniku koji je branio crnca pogrešno optuženog za silovanje bijele žene. Roman je dobio Pulitzerovu nagradu i po njemu je napravljen film s Gregoryjem Peckom u glavnoj ulozi. Film je bio nominiran za osam Oscara, a osvojio je tri, od kojih je jedan pripao Pecku za najbolju mušku ulogu.

Ta knjiga imala je velik utjecaj na Američko društvo. Smatra se da je pomogla uspjehu pokreta za građanska prava američkih crnaca tijekom 1960-ih. Različiti autori ističu da je pomogla američkom Jugu da se suoči s rasnim tenzijama i predrasudama i dala “Južnjacima način da razumiju rasizam s kojim su odgojeni”. Neki uspoređuju njen utjecaj s utjecajem romana “Čiča Tomina koliba”, uoči Američkog građanskog rata i ukidanja ropstva. Američki predsjednik George W. Bush  je 2007.  autoricu romana Harper Lee odlikovao Ordenom slobode, rekavši uz ostalo: knjiga “Ubiti pticu rugalicu” je promijenila našu zemlju učinivši je boljom”.

Lee je 14. srpnja 2015. objavila drugi roman “Idi, postavi stražara” (Go Set a Watchman), 55 godina poslije svog prvijenca. Premda najavljivan kao nastavak prvog romana, zapravo se radi o ranijoj verziji. Mnogi tvrde da je taj roman objavljen upravo radi Pinkusove prevare.

Živjela je povučeno u Alabami, rijetko se pojavljivala u javnosti i uglavnom zbog demencije odbijala davati intervjue. Preminula je u Monroeville, 19. veljače 2016.

 

—————

Napisao, uredio i obradio: Nenad Grbac

————————

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.