Knjiga kao kulturni proizvod!

Da bi knjiga bila proizvod mora, prema Escarpitu zadovoljiti tri uporabne kategorije koje se istodobno isprepleću i kombiniraju. To su ulaganje novca, dekorativnost i uloga statusnog simbola.

Knjiga kao ulaganje novca!

“Knjiga kao ulaganje novca sve je rjeđa kategorija (bibliofili su najčešće skupljači starih knjiga, posebice otkako su izdavači počeli tiskati uz komercijalne naklade i određeni broj primjeraka izvan prodaje otisnut na luksuznome papiru); knjiga kao dekorativni element povremena je kategorija jer se sve više smatra potrošnim proizvodom, a potreba koju sve više zadovoljava već je po svojoj naravi kratka vijeka; knjiga kao statusni simbol živi još samo u nekim zemljama.

Knjiga je moć!

Pojava tiskarstva, a zatim i tehnologija donijela novitete u stvaranju knjiga i njihovoj upotrebi. Samim time knjiga je postala roba čija se vrijednost ne može mjeriti samo troškovima potrebnim za njezin nastanak i distribuciju, nego njezino posjedovanje donosi stvarnu moć, a odsutnost gubljenje te moći.

Knjiga više ne pripada samo bogatoj eliti!

Najveća prednost informacijske revolucije je u tome što razvoj tehnologije, a time i pojava široke dostupnosti informacija uzrokuju to da niski troškovi suvremenih tehnologija omogućuju pristup informacijama doslovno svima koji to žele, a ne samo intelektualnoj ili bilo kakvoj drugoj eliti.

Cijena knjige utječe na korisnika! 

Jedna od glavnih karakteristika knjige kao kulturnog proizvoda je njezina cijena koja uvelike utječe na prodaju. Cijena knjige ovisi o broju otisnutih primjeraka. Tako se primjerci neke ekstremno skupe knjige prodaju u manjim količinama, što znači da su takvi primjerci tiskani u manjem broju, dok se bestseleri tiskaju u velikom broju i cijena im je znatno niža.

Cijena knjige, uz sadržaj i dostupnost, element je koji utječe na njezina korisnika, odnosno potrošača.

Proizvodnja i distribucija knjige najviše je usmjerena na stvarnu publiku

Definiciju potrošača dao je Escarpit i prema njoj „čitateljsku publiku čini zbroj onih koji su sposobno samostalno čitati. Također, oni koji su sposobni samostalno čitati ne mogu se poistovjetiti s obrazovnom publikom (onim dijelom čitateljske populacije koji je sposoban stvarati motivirane sudove o pročitanome djelu), a još manje sa stvarnom publikom (onima koji su redoviti kupci knjige).“

Stoga knjiga postaje proizvod za masovnu prodaju onoga trena kad se prekorače socijalne i kupovne kategorije stvarne publike. „Vrijeme je pokazalo da su dvije vrste knjiga neprijeporno najsnažnija kategorija u prekoračivanju granica stvarne publike literarne knjige koje su postale bestseleri i tako se uvrstile u kategoriju džepne knjige i znanstvene knjige.

Literarnu knjigu određuju estetski i socijalni čimbenici, a stupanj literarnosti ovisi o publici kojoj se obraća. Takve masovne knjige najviše se prodaju u robnim kućama, na kioscima ili sličnim mjestima koja ne zahtijevaju pretjeranu estetiku već su dizajnirane tako da privlače mase onime što je u trendu i cijenom.

Važnost načina distribucije knjige…

Za knjigu kao proizvod vrlo su važni sajmovi knjiga na kojima se knjige promoviraju i gdje se odvijaju intenzivne ponude i potražnje za određenim knjigama. Sajmovi knjiga održavaju se svugdje u svijetu. Najveći i najpoznatiji sajam održava se u Frankfurtu u Njemačkoj, a neki od ostalih su BookExpo u Americi, sajmovi u Londonu, Jeruzalemu i Moskvi. Najveći i najpoznatiji sajam dječje knjige je u Bologni. Najveći sajam knjige koji se održava u Hrvatskoj je Interliber, a mjesto održavanja je Zagreb.

Najvažniji prodavatelji knjiga su zasigurno knjižare, a uz njih to su i trgovački lanci, trgovci na veliko i javne knjižnice. „Osnovna odlika prodaje knjiga u trgovačkim lancima mogućnost je pronalaženja knjiga izloženih sniženju, odnosno cijeni manjoj od one koju je izdavač preporučio kao maloprodajnu.

Trgovci na veliko važni su izdavačima, a javne knjižnice važne su jer pridonose populariziranju knjige (ali i autora, odnosno izdavača) ne samo preko predstavljanja knjiga nego i preko drugih aktivnosti, kao što je organiziranje javnih čitanja i sl.

Distribucije knjige putem interneta..

Također, u današnje vrijeme knjige se sve više prodaju putem interneta i online knjižara. Najpoznatija online knjižara u svijetu je “Amazon” (http://www.amazon.com/). Najpoznatija online knjižara u hrvatskoj je portal “Digitalne knjige” (http://digitalne-knjige.com/). Naša specifičnost je i to da je portal Digitalne knjige za razliku od Amazona započet i izrađen volonterski bez ikakvog upliva interesnih skupina, kojekakvih udruga, crkve, krupnog kapitala ili države. Uredništvo našeg portala zalaže se za dostupnost knjige svima, bez obzira na socijalni status, boju kože ili pripadnost naciji. Sve to dovelo je do toga da  su digitalne knjige, koje možete ovdje preuzeti za razliku od Amazona i sličnih stranica besplatne i za preuzimanje i za korištenje. Jedino ograničenje koje se nameće je to da se knjige preuzete na našem portalu ne smiju koristiti u komercijalne svrhe i putem njih ostvarivati bilo kakvu zaradu.

Mogućnost tiskanja knjige u malim nakladama…

Važno je zabilježiti i mogućnost tiskanja knjige u malim nakladama ili print na zahtjev. Ta mogućnost u praksi dovodi do toga da nakon što kupac internetom naruči knjigu, narudžba se šalje u tiskaru koja se bavi tiskom po narudžbi. Tu knjigu otisne u jednome primjerku te ju uz pomoć distribucijskog centra pošalje kupcu. Tako kupac dobije knjigu s logom izdavača, a da ona nikada nije bila u izdavačevu skladištu.

Tržišni vijek knjige!

Nadalje, tržišni vijek knjige relativno je kratak. „Većina knjiga s izdavačeva popisa objavljenih tvrdoukoričenih izdanja prodavat će se netom nakon objavljivanja i prvih šest mjeseci nakon toga.

Bestseleri mogu imati duži životni vijek, premda za neke bestselere ne vrijedi navedeno pravilo.“ Knjige se stoga dijele na knjige na ‘kratki rok’ i knjige na ‘dugi rok’. Knjige na kratki rok su knjige koje u početnom roku postignu visoku prodaju, no nakon kratkog vremena korisnicima više nisu zanimljive.

 

—————

Napisao, uredio i obradio: Nenad Grbac

————————

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.