Čitanje knjiga čini nas pametnijim i sigurnijim!

Prema rezultatima istraživanja znanstvenika sa sveučilišta u Torontu, znanje koje nam je potrebno za bolje razumijemo svijet oko sebe možemo usvojiti i čitanjem knjiga. Fantastika ili znanstvena fantastika pokazali su se kao najbolji ‘protuotrov’ za crno-bijelo razmišljanje i rigidne stavove.

Čitanje knjiga čini nas i pametnijim, odmjerenijim i sigurnijim

Većina ljudi kojima zamršene i komplicirane situacije izazivaju neugodu sklona je preuranjenim odlukama, rigidnim desničarskim ili rasističkim razmišljanjima i donošenju loših odluka, zaključci su istraživanja. No istraživanje je pokazalo da postoji i jednostavan ‘lijek’ za takvo stanje. A taj lijek naziva se čitanje fantastike.

Ljudi koji čitaju fantastične priče lakše se suočavaju s kaosom i neizvjesnošću

Znanstvenici Maja Đikić, Keith Oatley i Mihnea Moldoveanu sa sveučilišta u Torontu došli su do rezultata koji pokazuju da se ljudi koji čitaju fantastične priče lakše suočavaju s kaosom i neizvjesnošću, što im omogućuje i smirenije metode razmišljanja i povećanu kreativnost.

Izlaganje književnosti, najbolji je put za otvorenije stanje uma

‘Izlaganje književnosti, najbolji je put za otvorenije stanje uma’ i prihvaćanje različitosti, koje osobe s manjim kvocijentom inteligencije, odrasle u zaostalim i ruralnim sredinama ne mogu prihvatiti objavili su istraživači u znanstvenom časopisu Creativity Research Journal.

Istraživanje je provedeno i putem sljedećeg  eksperimenta

Opisali su i eksperiment u kojem je sudjelovalo stotinu studenata. Svi studenti su pročitali neku kratku priču ili esej. Među autorima priča bili su Wallace Stegner, Jean Stafford i Paul Bowles, a među autorima eseja bili su George Bernard Shaw i Stephen Jay Gould.

Nakon čitanja, ispitanici su ispunili anketu

Nakon čitanja, ispitanici su ispunili anketu, koja je mjerila njihove emocionalne potrebe za sigurnošću i stabilnim funkcioniranjem. Svoje slaganje ili neslaganje izražavali su opisnim rečenicama poput: ‘Ne volim situacije koje su neizvjesne’ ili ‘Ne sviđaju mi se pitanja koja mogu biti odgovorena na puno različitih načina’.

Rezultati istraživanja su odmah pokazali drastične razlike!

Studenti koji su pročitali kratku priču imali su manju potrebu za redom i ugodnije su se osjećali u neizvjesnim situacijama. Taj efekt bio je posebno istaknut kod ispitanika koji su naveli da su redovni čitatelji beletristike.

Razmišljanje bez brige za hitnošću

‘Razmišljanje koje ljudi pokreću tijekom čitanja fikcije ne dovodi ih nužno do donošenja odluka. To smanjuje njihovu potrebu da dođu do konačnih zaključaka. Tijekom čitanja, stimuliraju se načini razmišljanja koji se inače osobno ne poklapaju s njihovim razmišljanjima. Čitatelj se može uvući u razmišljanja i osjećaja lika poput Humbert Humberta iz romana ‘Lolita’Vladimira Nabokova, bez obzira koliko ga on osobno smatra odbojnim karakterom.

Otvaranja uma i širenja perspektiva

Upravo to dvostruko djelovanje, razmišljanje bez brige za hitnošću ili stabilnim razvojem te poticanje načina razmišljanja vrlo različitog od njihovog dovodi do ‘otvaranja uma i širenja perspektiva’.

Neinteligentni ili manje inteligentni ljudi skloniji su drugačijim načinima zabave

S druge strane poznato je da najveći psihopate, serijski ubojice i ratni zločinci nisu čitali puno knjiga. Njih knjige jednostavno nikad nisu zanimale baš kao što ih ne zanima ni tuđa patnja, bol, sućut i suosjećanje prema drugima.  A, možda je upravo to ono što ih je i učinilo zločincima.

 

—————

Preveo, nadopisao, uredio i obradio: Nenad Grbac

————————

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.