Povratak legendarnog Asterixa

Nakon osam godina stanke, ponovno izlazi strip ‘Asterix’, a prvi put ga potpisuju novi autori: pisac Jean-Yves Ferri i crtač Didier Conrad. Duga pauza i mjeseci iščekivanja konačno su rezultirali objavljivanjem novog izdanja stripa ‘Asterix and the Picts’, koji je objavljen u pet milijuna kopija u 15 zemalja te preveden na 23 jezika.

Nova grafička novela prati omiljene junake, Asterixa i Obelixa, i njihovu novu avanturu koja ih je ovoga puta odvela u drevnu Škotsku.

Serijal o neukrotivom galskom plemenu kreirali su René Goscinny i Albert Uderzo, davne 1959., a njihovi jedinstveni junaci uskoro su postali fenomen te su stripovi nastavili izlaziti i nakon Goscinnyjeve smrti 1977. Serijal je adaptiran u četiri filma, inspirirao je i francuski tematski par – Park Asterix.

Novo izdanje potpisuju pisac Jean-Yves Ferri i crtač Didier Conrad, a to je ujedno i prvi strip koji nije napisao ili ilustrirao jedan od originalnih autora, iako je Uderzo sudjelovao u kreiranju naslovnice.

‘Asterix’ je bestseler u svijetu stripa: serijal se prodao u 352 milijuna kopija diljem svijeta, preveden je na 110 jezika. Dva milijuna kopija novog stripa tiskana su za francusko tržište, dok su još tri milijuna tiskana za stranu publiku.

Više o stripu “Asterix” 

Asterix živi oko 50. pr. Kr. u izmišljenome selu na sjeverozapadu Galije, području današnje Bretagne. Selo je poznato među Galima po tome što je jedino koje još nisu osvojili Julije Cezar i rimski legionari. Stanovnici sela vuku nadljudsku snagu iz magičnog napitka koji priprema druid Čudomix (francuski: Panoramix). Selo s jedne strane okružuje ocean, a s druge strane četiri rimske utvrde, čija je namjena paziti da Gali ne stvaraju nevolje.

Čest motiv u mnogim Asterixovim stripovima su pokušaji Rimljana da onemoguće druida Čudomixa da stvara magični napitak ili pokušaju ukrasti recept za vlastitu upotrebu. Te pokušaje svaki put osujete junaci ovih stripova – oštrouman Asterix i njegov nespretan, debeo, ali jako snažan i dobrodušan najbolji prijatelj, Obelix.

Humor koji se susreće u Asterixovim stripovima tipičan je francuski humor, koji se često oslanja na aluzije, karikature i stereotipe europskih naroda i francuskih regija. Neki prijevodi su čak dodali i humor karakterističan za svoje prostore.

Asterix je za Francuze neka vrst nacionalnog ponosa, jer šezdesete su u Francuskoj bile lutanje, bilo je malo simbola Francuske, jer sve što im se događalo bila je neka vrst nacionalne sramote, oduzeli su im kolonije, Amerikanci su prodirali svojom nacionalnom kulturom…i onda je stigao Asterix.

Kada su počeli rad na Asteriksu, došlo je do nesuglasica između Goscinnyja i Uderza oko toga kako bi trebao izgledati glavni junak. Uderzo je Asteriksa zamišljao kao ogromnog ratnika koji snagom rješava probleme na koje nailazi. Pobijedila je ipak Goscinnyjeva mašta koji je smatrao da bi Asteriks trebao biti simpatični, mali, lukavi ratnik. Njemu su ipak pridružili i jednog velikog, ali glupog prijatelja, kao vjernog pratioca. Tako je nastao i Obeliks. Imena su u stripu formirana tako što je na duhovit korijen dodavan nastavak rix (keltska varijanta latinskog rex-kralj).

Osim Asteriksa i Obeliksa, junaci koji su našli stalno mjesto u stripu su seoski starješina koji vrlo drži do svog autoriteta, druid koji sprema čarobni napitak, seoski bard koji sve iritira svojim pjevanjem, kao i ostali stanovnici sela od kojih je svaki vrlo plastično dočaran kao živi lik, kako karaterno, Goscinnyjevom zaslugom, tako i fizički Uderzovom zaslugom. Neprijatelji Asteriksa i Obeliksa su na prvom mjestu Rimljani sa Julijem Cezarom na čelu. Tu su zatim i prije spomenuti pirati čiji brod strada u gotovo svakoj epizodi. Vrijedi spomenuti i neustrašive Normane, Gote, kao i Vikinge, mada su ostali narodi uglavnom u prijateljskim odnosima sa Galima, u zajedničkoj borbi protiv Rimljana.

Asteriks je objavljivan u mnoštvu izdanja na stotinjak jezika u ukupnom tiražu od blizu 300 000 000 primjeraka. Prvi broj je štampan u 6 000 primjeraka, a prava ekspanzija Asteriksa počinje 1965. godine sa šestom epizodom Asterix et Cleopatre. Primjera radi, 29. epizoda La rose et la Glaive, prodana je samo u Francuskoj u 7 000 000 primeraka. Mnoge Asteriksove avanture su ekranizirane, što kao crtani, što kao igrani filmovi. A 1989. godine je na periferiji Parisa otvoren i veliki Asteriksov zabavni park.

Originalna francuska izdanja su izlazila najprije u Dargaud ediciji od 1961. do 1979. godine, a zatim je Uderzo osnovao svoju izdavačku kuću Albert Rene u kojoj se pojavilo poslednjih sedam epizoda. Nažalost, 1977. godine je Goscinny iznenada umro od srčanog napada u 51. godini života. Ostavio je za sobom Uderzu scenario za 24. Asteriksovu avanturu Asterix chez les Belges. Od tada Uderzo radi sam i scenario i crtež. Radi sporo, bez žurbe i takav rad daje sjajan rezultat. Mada on kaže da se po humoru ne moze mjeriti sa Goscinnyjem, njegove epizode ne zaostaju za onim ranijim. Iz poštovanja prema pokojnom prijatelju i danas navodi njegovo ime kao ime scenariste u novim epizodama. Pored svih priznanja Uderzo je odlikovan i prestižnim ordenom francuske Legije časti. Ono što razlikuje njegov rad od rada ostalih crtača je fantastična scenografija, vjerno prenesena na papir. Panorame antičkih gradova su dovedene do savršenstva. Ipak treba spomenuti i to da sjajan odabir uglavnom toplih boja nije Uderzova zasluga, jer je on daltonist. Njegov opus se danas koristi kao literatura na fakultetima umjetnosti širom svijeta.

 

—————

Napisao, uredio i obradio: Nenad Grbac

————————

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.