Francuzi smanjili troškove za 40% prelaskom na Linux i programe otvorenog koda

Francuzi u svojoj žandarmeriji već godinama koriste programe otvorenog koda i Ubuntu. Sve je počelo 2004. kada su u žandarmeriji odlučili da umjesto Microsoftova Officea počnu koristiti OpenOffice i odf. OpenOffice je tada instaliran na 90 000 računala, a 20 000 licenci za MS Office odjednom je postalo nepotrebno. Sve je proteklo u najboljem redu pa su se 2006. godine odlučili da za pregledavanje interneta koriste Firefox, a za pregledavanje mailova Thunderbird. 2007. na računala su instalirani GIMP i VLC.

Kako je taj prelaz protekao jako lijepo, a uštede su bile značajne, 2008. godine u francuskoj policiji su se odlučili da neka računala instaliraju Ubuntu. S početnih 5 000 računala, brojka se popela na njih 37 000 koliko ih trenutno koristi Ubuntu. Taj broj će se još povećavati jer sljedeće godine u žandarmeriji namjeravaju instalirati Ubuntu na 72 000 računala.

I sve to im donosi značajnu uštedu. Francuzi su izračunali da im je ovaj prijelaz smanjio troškove za 40%. Nemala cifra s obzirom na to da se radi o uštedi na skoro četrdeset tisuća računala. Stvarne brojke Francuzi su prošli tjedan predstavili na Evento konferenciji u Lisabonu.

Prelazak na otvoreni softver kod Francuza je tekao postupno. Prije zamjene operativnog sustava, svoje su korisnike navikli na programe poput Firefoxa, Thunderbirda i OpenOfficea koje su pokretali u njima poznatom okruženju. Nakon nekoliko godina navikavanja na te slobodne alate, prelazak na Ubuntu je prešao bezbolno jer je novi operativni sustav sa sobom donosio poznate i pouzdane alate koje su francuski policajci godinama koristili.

Eto, tako se to radi u civiliziranom svijetu. Kod nas se najvjerojatnije lopovski političari pripremaju za znatnu financijsku korist potpisivanjem novog dugogodišnjeg ugovora s jednom svjetskom softverskom megakompanijom, koja će im u skladu s značajnim novčanim uplatama na stranačke i privatne račune i dalje garantirati najpovoljnije uredske pakete i operativne sustave.

Glupi i naivni porezni obveznici će sve to platiti…

Preveo, obradio, prilagodio i nadopisao: Nenad Grbac, Izvor:geek.com

 


 

Prilog – Nekoliko sitnica koje niste znali o linuxu:

Kako je nastao linux?

Linus Torvalds je za vrijeme studija na Univerzitetu Helsinki koristio varijantu UNIX operativnog sistema nazvanu ‘Minix’. Linus i drugi korisnici tog sistema su tražili od prof. Andrew Tanenbaum-a, kreatora Minix-a, određene modifikacije i poboljšanja, da bi čitav sistem bio upotrebljiv u svakodnevnom radu. Prof. Tanenbaum, koji je ‘Minix’ koristio na predmetu “Operativni sistemi” (na Vrije univerzitetu u Amsterdamu), odbio je zahtjeve smatrajući da bi u tom slučaju Minix postao prekompliciran za potrebe njegovih studenata.

———————————

I umjesto Minixa dobili smo linux!

Tada je Linus odlučio isprogramirati vlastiti operativni sistem, koji će omogućiti korisnicima da uključe poboljšanja, ukoliko misle da su potrebna. Ta otvorena razvojna politika doprinijela je velikoj popularnosti Linux-a. Tisuće ljudi širom svijeta je bilo u mogućnosti prilagoditi Linux svojim potrebama i te svoje preinake dati na raspolaganje drugim ljudima.

———————————

Apache web server…

A momentum je došao sa prvom Linux “killer” aplikacijom, Apache web serverom. Možda niste znali, ali najveći dio Internet buma sredinom 1990-tih na svojim plećima je iznijela Linux + Apache platforma. U svom domenu, Apache je najuspješniji komad free softvera ikada napravljen (trenutno drži oko 70% tržišta). Konačno ste imali razlog da instalirate Linux na vaše Web servere. Naravno, većina Internet Service Provider-a je to i učinila. Ali to je bio samo početak dugog puta, puta do desktopa običnog korisnika.

———————————

Linux je besplatan

Za razliku od Windowsa, Linux je (u većini slučajeva) besplatan operativni sustav kojeg možete besplatno koristiti bez ikakvih pravnih posljedica ili ‘hakiranja’. Ovo je mnogima teško shvatiti, zašto bi netko svoj proizvod samo tako ponudio za besplatno korištenje? Razlog tome leži u činjenici da iza Windowsa stoji tvrtka koja od toga živi i normalno je očekivati da takav proizvod košta. S druge strane, na Linuxu radi mnogo dobrovoljaca iz cijelog svijeta koji za to odvajaju svoje slobodno vrijeme i vjeruju da software treba biti besplatan i dostupan svima. O ovome bi se moglo još raspravljati, no o tome više nekom drugom prilikom. No, činjenica da je Linux besplatan za sve je definitivno veliki plus.

———————————

Linux je otporan na viruse

Savršeno, zar ne? Ne morate više brinuti imate li najnoviji antivirusni program i da li je web stranica kojom surfate sigurna. Linux je otporan na veliku većinu poznatih virusa što je po meni jedna od glavnih prednosti. No, zbog čega je to tako? Naime, većina današnjih virusa napravljena je kako bi naštetili Windows operativnim sustavima. Razlog tome je vrlo jednostavan, Windows je još uvjek najzastupljeniji operativni sustav i koristi ga najviše ljudi. Samim time, šteta će biti mnogo veća, a mogućnost širenja virusa brža i efikasnija. Linux je pak otporan na sve te napasti, što ga čini mnogo sigurnijim i pouzdanijim za korištenje. Nema antivirusa, čišćenja sustava i česte reinstalacije zbog nekog trojanca. Savršeno, zar ne?

———————————

Linux vam daje više slobode

Ovo je također razlog zbog kojeg se netko može odlučiti za korištenje upravo Linuxa. Naime, većina Linux distribucija omogućava vam mnogo veće slobode u korištenju i uređenju sustava ‘po svom’. Ovo je vrlo važno naprednijim korisnicima koji mogu sustav u potpunosti prilagoditi sebi i svojim potrebama, od samog izgleda pa do načina reagiranja na određene upite. Također, većina distribucija je otvorenog koda pa ih možete u potpunosti izmijeniti i prilagoditi vlastitim željama.

———————————

Veća mogućnost izbora

Za razliku od Windowsa gdje birate između nekoliko verzija sa minimalnom razlikom, Linux ima na stotine distribucija od kojih je svaka prilagođena određenom zadatku ili ideji. Kod Linuxa imate veću mogućnost izbora, ovisno o vašim potrebama i željama. A ako niste zadovoljni, u svakom trenutku možete sustav potpuno prilagoditi sebi ili izabrati neku drugu distribuciju. Pa tako možete birati Linux s obzirom na vaše računalo (za mobitele, za netbook računala, za prijenosna računala, za stolna računala ili za servere) ili s obzirom na vaše potrebe (za rad sa multimedijalnim sadržajima, za rad većinom na internetu ili pak neku od klasičnih verzija).

———————————

Niste se dosad susretali s Linuxom, no imate telefon s Androidom

Znači imate linux, jer je Android mobilna platforma otvorenog koda bazirana na Linux kernelu.

——————————

Niste sigurni da se unutar Linuxa mogu pokrenuti vaše digitalne knjige

Bez problema dovoljno je samo instalirati program koji se zove Wine.

——————————

Niste sigurni da to radi

Radi li stranica na kojoj sad čitate ovaj tekst? Naravno da radi samim tim što je čitate.

No možda niste ni svjesni da njen rad osigurava upravo linux, odnosno Apache web server.

——————————

Ne znate nikog tko to koristi

Sve više ljudi koristi linux. I radakcija ovog portala osim Windovs platforme koristi distribucije linuxa koje se zovu Ubuntu i Pupy linux. Pupy linux pripada distribucijama koje pokrečemo s CD-a ili USB sticka, a koje su zbog te svoje odlike i jednostavnosti upravo idealne za upoznavanje s Linuxom.

 

 

——

Obradio, prilagodio i nadopisao: Nenad Grbac

————————

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja autora knjige i autora stranice.