Hrvatska povijesna baština (iz knjige “Hrvatska povijesna baština”, Dr. Marka Jukića)

Hrvatska povijesna baština -Proslov

Crtice iz hrvatske povijesti objavljene su na portalima benedikt.hr i croativ.net kao podsjetnik na ljude i događaje iz hrvatske povijesti. Ulice i trgovi imenovani su po znamenitim osobama, a stanovnici grada često ne znaju ništa o osobi po kojoj je ulica dobila ime. U gradovima i mjestima postavljeni su spomenici, a da većina stanovnika grada ne zna ispričati priču o osobi koja ima spomenik.

Hrvatsku povijest pisali su osvajači i ideološki usmjereni „istoričari“ koji su zatirali identitet hrvatskoga naroda, davali krive intepretacije povijesnih događaja, prešućivali mnogobrojne hrvatske domoljube ili ih prikazivali u negativnom kontekstu. Nažalost, o nekim Hrvatima se više zna izvan Hrvatske, neki imaju spomenike, ulice i trgovi nose njihova imena, a u Hrvatskoj nemaju ni ulicu, ni trg, niti spomenik. Danas imamo svoju državu i nužno je ispraviti krive navode, spomenuti prešućene i dokumentirano pokazati hrvatsku povijest u pravom svjetlu.

Arhološki lokaliteti: Nin, Biskupija, Knin, Solin, Bribirska glavica i drugi svjedoče o nastanku i razvoju hrvatske države, svjedoče o hrvatskim vladarima i plemićima. Starohrvatske crkvice svjedoče o kršćanskoj tradiciji hrvatskoga naroda. Crtice o starim cestama, željezničkim prugama, prvim tramvajima, poštanskim uredima, meteorološkim mjerenjima, elektrifikaciji, prvim bolnicama, sveučilištima, športskim aktivnostima, radio postaji Zagreb i drugome pokazuju razvojni put na području Hrvatske koji je išao paralelno s europskim putom.

Ove crtice su poticaj za upoznavanje s nacionalnom poviješću i kulturom, doprinosom Hrvata svjetskoj znanosti i kulturi. One su poticaj izučavanju, barem i površnom, nacionalne povijesti i kulture. Pri izboru literature treba biti pažljiv jer mnogo toga napisano je s ideoloških i imperijalističkih pozicija. Zatiranjem hrvatskoga imena, pisma i kulture tijekom stoljeća osvajači su nastojali izbrisati hrvatsku povijest i hrvatski kulturni identitet, ali to nisu uspjeli.

Napomena: Objavljene crtice podijeljene su u pet cjelina: Hrvatska povijesna baština, Hrvatska kulturna baština, Hrvatska katoličko-kulturna baština, Prirodna baština Lijepe Naše i Znamenite Hrvatice i Hrvati.

 Autor

 


 

1. Knez Branimir

Slika 1. Spomenik Branimiru u Ninu

Branimir je bio knez Primorske Hrvatske od 879. do 892. godine, posljednji vladar iz dinastije Domagojevića. Došao je na vlast nakon što je svrgnuo probizantskoga kneza Zdeslava u svibnju 879. Po dolasku na vlast nastojao je svojoj državi osigurati političku samostalnost i od Bizanta i od Franaka. Obratio se papi Ivanu VIII., kojemu iskazuje vjernost pa ga ovaj priznaje zakonitim vladarom, a Hrvatsku neovisnom državom. Nakon krunidbe u Ravenni 880., njemački kralj Karlo III. Debeli pokušao je prisiliti Branimira da prizna njegov suverenitet, a kada u tome nije uspio, sklopio je s Venecijom petogodišnji savez protiv Hrvata. Mlečani su 887. napali Neretvane i bili potučeni. Za Branimirove vlasti počinje snaženje hrvatske srednjovjekovne države kojoj Bizant za svoje interese u dalmatinskim gradovima plaća danak mira (tributum pacis), a Mleci pristojbu (census) za slobodnu plovidbu duž istočne jadranske obale. God. 886. sjedinjuju se hrvatska i dalmatinska crkva pošto je ninski (hrvatski) biskup Teodozije preuzeo upravu i nad Splitskom biskupijom, a posvećenje je obavljeno u Akvileji. Za Branimirove vladavine uvedeno je, najvjerojatnije, hrvatsko bogoslužje u crkvi i proširila se djelatnost Metodovih učenika (sam je Metod proputovao Hrvatskom 880. na putu za Rim). Vrijeme njegove vladavine obilježeno je i velikom crkvenom graditeljskom aktivnošću o čemu svjedoče sačuvani epigrafski natpisi. U ispravama i natpisima na kamenim spomenicima Branimir se naziva princeps, comes i dux.

Odluka o vjernosti Rimu

Važan izvor za Branimirovu biografiju predstavlja prepiska s papom Ivanom VIII. 7. lipnja 879. papa Ivan VIII. u svome pismu hvali Branimira jer se vraća Rimskoj crkvi te ga naziva „ljubljenim sinom Branimirom“, a istovremeno piše i slično pismo ninskome biskupu Teodoziju te svećenstvu i svemu puku, svojim „predragim sinovima“. U pismu Teodoziju papa poziva ninskoga biskupa da biskupsko posvećenje ne prima od drugih, nego polaganjem papinih ruku. U papinom pismu Branimiru kaže se:

Slika 2. Fragment grede s natpisom kneza Branimira, 888. g., Gornji Muć

„Dragom sinu Branimiru….Kad smo naime na dan Uzašaća Gospodnjega služili misu na žrtveniku sv. Petra, digosmo ruke uvis i blagoslovismo tebe i cio narod tvoj i cijelu zemlju tvoju, da možeš ovdje uvijek spašen tijelom i dušom sretno i sigurno vladati zemaljskom kneževinom, a poslije smrti, da se na nebesima veseliš s Bogom i da vječno vladaš….Dano 7. dan mjeseca lipnja.”

Slika 3. Natpis iz Šopota kod Benkovca

Hrvatska je pružila utočište Metodovim učenicima koji su bili protjerani iz Moravske pa se u crkvama Dalmatinske Hrvatske pored latinskoga jezika širio slavenski crkveni jezik i slavensko pismo glagoljica. Metodovi učenici su tako utjecali i na razvoj hrvatske narodne kulture, osobito u krajevima zapadne Hrvatske.

Knez Branimir dodatno je ojačao Primorsku Hrvatsku i postigao samostalnost, kako u odnosu na Bizant, tako i u odnosu na Mlečane i već oslabjele Franke. S njime Hrvatska konačno određuje svoju budućnost u krugu zapadnih zemalja, a odlukom pape Ivana VIII. prihvaćena je i kao samostalna zemlja kršćanskoga zapada. Tu je odluku papa donio na Uzašašće, 21. svibnja 879., a potvrdio u pismu od 7. lipnja. Branimir je tako priznat zakonitim vladarom, a Hrvatska zakonitom državom.

Slika 4. Sv. Križ u Ninu

Branimirovoj vladavini svjedoče spomenici i kameni zapisi, a najpoznatija je kamena greda iz 888. s njegovim imenom i pleterom. Iz njegova vremena postoji i prvi zapis imena neke hrvatske vladarice, Branimirove supruge Maruše.

Izvori: Rudolf Horvat, Nada Klaić, Ivan Mužić, Hrvatska enciklopedija, Wikizvor

 

—————————————–

Doc. dr. sc. Marko Jukić

Marko Jukić rođen je u Sinju 1950. godine. Završio je Klasičnu gimnaziju „Natko Nodilo” u Splitu, potom Medicinski fakultet u Zagrebu, specijalizaciju, poslijediplomski studij i doktorski studij također u Zagrebu. Specijalist je anesteziologije i intenzivne medicine, supspecijalist intenzivne medicine, u mirovini. Sudski je vještak na području anesteziologije i intenzivne medicine.

Bio je osnivač i voditelj Ambulante za liječenje boli u KBC-u Split. Docent je na Medicinskom fakultetu u Splitu.

Oženjen je, a članovi su njegovi obitelji supruga Milka, magistra farmacije i specijalistica farmakoinformatike te kćeri Ane (dipl. ing. farmacije) i Paole (dipl. ing. grafike).

Dragovoljac je Domovinskoga rata iz 1991. godine. Član mobilnih kirurško-anestezioloških ekipa, koordinator saniteta pri Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Domoljub i branitelj, nestranačka osoba. Aktivni je član Hrvatske udruge Benedikt.

—————————————–

Preuzmite knjigu – “Hrvatska povijesna baština”, Dr. Marka Jukića

Knjigu “Hrvatska povijesna baština”, Dr. Marka Jukića moći ćete preuzeti tako da svojim mišem

kliknete na link: http://www.digitalne-knjige.com/jukic8.php te pažljivo slijedite daljnje

upute o uvjetima preuzimanja digitalnih knjiga.

 

 

Uredio, odabrao i obradio: Nenad Grbac

————————

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja autora knjige i autora stranice.