Hrvatska kulturna baština (iz knjige “Hrvatska kulturna baština”, Dr. Marka Jukića)

Hrvatska kulturna baština (crtice) – Proslov

Hrvatska kulturna baštini svjedoči o hrvatskom identitetu i kontinuitetu. Tri pisma: latinica, hrvatska glagoljica i hrvatska ćirilica (bosančica) te starohrvatski jezici: latinski, staroslavenski i starohrvatski sastavni su dio hrvatske pismenosti i identiteta. Hrvatski jezik sastoji se od tri narječja: čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga (zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što) koja čine jednu cjelinu. Borba za očuvanje pisma i jezika bila je stoljetna, a traje i danas. Kameni spomenici i pisani dokumenti svjedoče o razvoju pisma i jezika u Hrvata. Dokumenti i stare knjige pokazuju europsku razinu pismenosti i kulture kod Hrvata. Hrvatska kulturna baština nalazi se, osim u Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini, još u više europskih zemalja.

UNESCO je prepoznao specifičnosti hrvatske kulturne baštine (nematerijalne i materijalne) pa je na svoju listu europske i svjetske baštine uvrstio niz manifestacija: Sinjsku alku, klapsko pjevanje, bećarac, hrvatsko čipkarstvo, drvene igračke Hrvatskoga zagorja, hrvatsku drvenu brodogradnju, proljetnu procesiju Ljelja iz Gorjana, zvončare Kastavštine, Nijemo kolo iz Zagore i druge.

Europskoj i svjetskoj kulturnoj baštini pripadaju zidine i utvrde grada Dubrovnika, stari grad Trogir, Dioklecijanova palača, mletačke utvrde u Hrvatskoj, šibenske utvrde, Starogradsko polje, suhozidi i drugo.

Bogatstvo hrvatskoga folklora (nošnje, plesovi, napjevi) i naivna umjetnost Hrvatske također predstavljaju baštinu našega naroda.

Nažalost, u hrvatskim školama se nedovoljno uči o povjesti i kulturi hrvatskoga naroda. Crticama se želi podsjetiti znalce i potaknuti one koji ne znaju da se upoznaju s kulturnom baštinom hrvatskoga naroda i onim po čemu smo jedinstveni i prepoznatljivi u Europi i svijetu. Na kraju crtica nalaze se i izvori temeljem kojih su crtice napisane. Literature ima dosta, ali postoje poteškoće pri izboru jer je veliki broj prikaza napravljen na ideološkoj osnovi pa je loš. Kada se pogledaju stare jugoslavenske enciklopedije, može se vidjeti ideološki pristup i velikosrpska ideologija koja svojata hrvatske pisce, hrvatske gradove i hrvatsko more. U muzejima, arhivima i literaturi nalaze se mnogobrojni dokumenti koji svjedoče o našem narodu, njegovoj kulturi, vjeri i razvoju koji nisu dovoljno poznati široj javnosti jer su osvajači nametali svoju intepretaciju povijesti.

Napomena: Objavljene crtice podijeljene su u pet cjelina: Hrvatska povijesna baština, Hrvatska kulturna baština, Hrvatska katoličko-kulturna baština, Prirodna baština Lijepe Naše i Znamenite Hrvatice i Hrvati.

Doc. dr. sc. Marko Jukić

 


 

Hrvatski pleter

Slika 1. Pleter, Branimir

Pleterna ornamentika reljefna je dekoracija čiji osnovni element, jednotračni ili višetračni prutić, tvori najrazličitije kombinacije ornamenata u koje su ponekad upleteni stilizirani biljni motivi te životinjski i ljudski likovi. Pleter je uglavnom naziv za predromanički ukras arhitektonskih pojedinosti i crkvenoga namještaja u razdoblju od 8. do 11. st. Kao takav bio je prevladavajući ukras u središnjoj i sjevernoj Italiji te u Hrvatskoj (u tzv. starohrvatskoj umjetnosti).

Pleter je geometrijski ukras neprocjenjive vrijednosti. U njemu se vidi harmonija, složenost i zamršenost života. Pleter se koristi od prapovijesti te u helenističkoj, rimskoj, bizantinskoj, islamskoj i kršćanskoj umjetnosti. Nalazi se (nešto drugačiji) u sjevernoj i srednjoj Italiji, Španjolskoj, Irskoj, Egiptu, Armeniji, Gruziji… Simbolika: U prapovijesti valovitom crtom prikazivala se voda, božanska sila (Život). Dvije isprepletene valovite crte predočuju spajanje i sjedinjenje muške i ženske vode koje također nisu samo igra ukrasa nego je to sjedinjenje životnih snaga koje opet daju život i to novi život.

Slika 2. Pleter , Mutimir

Starohrvatske pletere nalazimo gotovo posvuda gdje je hrvatska kultura imala veći ili manji utjecaj, uglavnom u i na crkvama koje su građene predromaničkim hrvatskim slogom u razdoblju od 9. do 12. st. te u i na ranohrvatskim samostanima iz istog razdoblja. Hrvatski pleter, znan i kao troplet geometrijski je ukras svojstven starohrvatskoj kulturi.

Slika 3. Krstionica splitske katedrale

Motivi tih pletera preuzeti su iz antičke umjetnosti (valovi, troprute pletenice, pentagrami, mreže rombova …), no dok su u antici ti ornamenti služili samo kao okvir, u predromanici oni ispunjavaju cijelu površinu.

Pronađeni spomenici predromaničke skulpturne ornamentike na istočnoj obali Jadrana (Dalmacija) dokazuje snažnu graditeljsku i klesarsku djelatnost velikoga broja majstora i radionica. Na sjeveru Hrvatske nađene su, do sada, samo dvije skulpture ornamentike: jedna u Loboru i jedna kraj Iloka.

Slika 4. Krstionica splitske katedrale

Hrvatski pleter prepoznatljivi je dio kulture, umjetnosti, tradicije i običaja hrvatskoga naroda, hrvatski brend. U predromaničko i romaničko doba (od 9. do 11. stoljeća) pleterom su ukrašavani gotovo svi dijelovi starohrvatskih crkava – arhitravi, ciboriji, pluteji, okviri okana i vrata, zabati i crkveni namještaj.

Slika 5. Pleter

Najljepši primjerci nalaze se u crkvama u Biskupiji i Uzdolju pokraj Knina, u Ždrapnju i Žažviću pokraj Bribira, u Rižincima kod Solina te u Splitu i Zadru. Među prve primjerke s pletenim uresom uklesanim u kamen ubrajaju se natpisi knezova Branimira i Muncimira iz 11. stoljeća! (“Povijest uklesana u kamenu”, Željko Krnčević)

Pleterni ukras gotovo je jedini ukras starohrvatskih crkava od 9. do 11. stoljeća. To je najčešće pletenica od tri trake – troplet, ali pojavljuju se ukrasi i s dvije ili samo jednom trakom. Iz crkava prešao je na svečane povelje, grbove i sl. te ga se smatra izrazitim nacionalnim znakom i hrvatskom posebnošću.

Izvori: culturenet.hr, Krunimir Dvorski

—————————————–

Doc. dr. sc. Marko Jukić

Marko Jukić rođen je u Sinju 1950. godine. Živi i radi u Splitu, specijalista anesteziologije i intenzivne medicine, subspecijalista intenzivne medicine. Osnivač i voditelj Ambulante za liječenje boli do umirovljenja. Domoljub. Nije nikada bio član nijedne političke stranke. Aktivni član Hrvatske udruge Benedikt. Dragovoljac Domovinskog rata, član mobilnih kirurško- anestezioloških ekipa (1991.-1994.) , – Koordinator saniteta pri Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske (1994.-2000.).

 

—————————————–

 

Preuzmite knjigu – “Hrvatska kulturna baština”, Dr. Marka Jukića

Knjigu “Hrvatska kulturna baština”, Dr. Marka Jukića moći ćete preuzeti tako da svojim mišem

kliknete na link: http://www.digitalne-knjige.com/jukic7.php te pažljivo slijedite daljnje

upute o uvjetima preuzimanja digitalnih knjiga.

 

 

Uredio, odabrao i obradio: Nenad Grbac

————————

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja autora knjige i autora stranice.