8 knjiga koje nam predviđaju ne baš ugodnu budućnost

I nemojte ni pomisliti da se slika iz kultne serije “Firefly” ovdje nalazi slučajno.

Romane “Mi” Jevgenija Zamjatina (1924), “Vrli novi svijet” Aldousa Huxleya (1932) i “1984” Georga Orwella (1949) teoretičari znanstvene fantastike smatraju temeljima žanra “negativne utopije”. Sam je Huxley svoj roman je i nazvao tim imenom koji su kasnije prihvatili svi njegovi suvremenici. Negativna utopija (ili distopija – za neke teoretičare postoji razlika između ovih termina) u osnovi se bavi društvenom organizacijom nekog budućeg društva koje, pod raznim izgovorima, ograničava prava svojim građanima (ili pojednim klasama ili slojevima) vršeći represiju i manipulaciju stanovništva u svim segmentima njegovog života (javnog, privatnog, ekonomskog, religijskog…).

Ovaj žanr se pokazao i ekstremno popularnim i ekstremno proročanskim, pa iako se svrstava u žanr fantastike, neka od njegovih “događanja” su se pokazala i previše istinitim. Za razliku od klasične znanstvene fantastike, koja je daleko optimističnija povodom slike svijeta budućnosti, knjige pred vama, knjige negativne utopije, zamišljaju budući svijet kao vrlo negativno okruženje.

Možda se pitate koje je svrha ovog žanra i ovih knjiga? Jedini odgovor je upozorenje onima koji su dovoljno pametni da čitaju knjige i da shvate na što ih te knjige upozoravaju. Onima koji ne čitaju knjige i nisu dovoljno pametni da ih shvate preostaje jedino da opet izađu na izbore i glasaju za lopovluk, primitivizam i zaostalost što su naravno uradili i na ovim nedavnim lokalnim izborima.

——————————

“1984” – Georg Orwell (1949)

Radnja romana, smještena u London istoimene godine opisuje futurističko totalitarno društvo čiji oligarhijski vlastodršci koriste najsuvremenija dostignuća tehnologije i psihologije kako bi mase držali u pokornosti. Protagonist romana je Winston Smith, sitni službenik u Ministarstvu istine zadužen za režimsku propagandu koji postaje razočaran svojim životom i pokušava izvesti pobunu koja završava njegovim hapšenjem i mučenjem.

“1984” je postao ne samo najpoznatiji Georg Orwell roman, nego jedno od klasičnih djela distopije i jedan od najutjecajnijih romana 20. stoljeća. Temeljen na autorovim iskustvima vezanim uz Španjolski građanski, odnosno Drugi svjetski rat i ideologije fašizma i komunizma, roman je shvaćen kao upozorenje budućim generacijama, odnosno inspiracija brojnim književnicima, filozofima i političkim teoretičarima. Popularnost romana se odrazila i u brojnim jezicima u koje su ušle fraze iz romana kao što su novogovor i Veliki brat.

Onako usput upitati ću vas i ne podsjećaju li vas riječi novogovor, spaljivanje knjiga i Veliki brat na Franju Tuđmana?

——————————

“Sanjaju li androidi električne ovce?” – Philip K. Dick (1968)

Jedno od najpoznatijih SF dijela u književnosti govori o ključnom egzistencijalnom pitanju što je to ljudskost i da li je potrebno nešto više od mesa i kostiju da se bude čovjekom. Philip K. Dick je ovaj roman objavio 1968, napisao ga nevjerojatnom brzinom i njime potvrdio svoj status jednog od najvećih autora naučne fantastike.

Radnja romana je smještena u post-apokaliptični San Francisco. Nakon velike nuklearne katastrofe, veliki dio životinjskih i biljnih vrsta je nestao zbog radijacije. Njih zamjenjuju androidi, sofisticirani oblici umjetnog života. Posao glavnog junaka romana Ricka Dekarta je da lovi i ubija odmetnute humanoidne androide. Ali u tom lovu neminovno mora doći i do (samo)preispitivanja šta zapravo znači biti ljudsko biće.

Ovaj roman je imao svoju filmsku adaptaciju – 1982. godine Ridli Skot je režirao film “Istrebljivač” (“Blade Runner“) po motivima ove knjige, koji se pridružio panteonu kultnih ostvarenja SF žanra.

——————————

“Vrli novi svet” – Aldous Huxley (1932)

Radnja romana se zbiva 632. god. Fordove ere (odnosno 2540.g. po “našem” vremenu) u Engleskoj i Americi. Pošto su svi članovi društva dizajnirani i naučeni da ispunjavaju zadatke, da njima ne vladaju jake i štetne emocije (jer im je sve brzo dostupno), Huxley je, kako bi razotkrio sve strane takvog sistema, morao za junake da odabere otpadnike. Jedan je Bernard Marks iz Alfa kaste koji je, tokom začeća i odgajanja u boci, greškom trovan (da bi zaostao u razvoju) pa je i fizički različit i mentalno asocijalni nekonformista (voli samoću, hoće djevojku samo za sebe…). On sa Leninom (pravom Beta devojkom spremnom samo za uživanje) odlazi u rezervat Indijanaca u Americi gdje otkriva Lindu, Betu-minus nestalu u naučnoj ekspediciji pre 20 godina a koja je ostala živa, prilagodila se primitivnim uslovima i čak, što je vrhunac pada po standardima novog sveta, rodila sina, Johna Divljaka.

Bernard dobija dozvolu da ih vrati u civilizaciju radi proučavanja ali oni ne uspavaju da se prilagode njenim blagodetima. Majka se ubija prekomjernom konzumacijom some koja je štiti od ružnoće i propalog života, a sin (koji jedini poznaje Shakespeara, pisca iz odbačene prošlosti) izvršava samoubojstvo pod pritiskom javnosti dok Bernard biva poslat na zabačeni Island. Tako se anomalije društva ispravljene pa ono nastavlja da samozadovoljno živi po starom.

——————————

“Paklena narandža” –Anthony Bargis (1962)

Bargisova košmarna vizija bliske budućnosti u kojoj mladići poput Aleksa i članova njegove bande uživaju u nasilničkom ponašanju i prkošenju svim uobičajenim društvenim konvencijama, moralnim normama i prihvaćenim vrijednostima predstavlja veliko djelo koje postavlja pitanje postojanja slobodne volje i mogućnosti izbora između dobra i zla. Ovo je knjiga koja će se dopasti različitim ljudima iz različitih razloga i koja će ih pogoditi na različite načine. Ali, jedno je izvjesno – ovo je knjiga koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim!

——————————

“Farenhajt 451” – Ray Bradbury (1953)

Gaj Montag je vatrogasac. U njegovom svijetu dominira televizijski program, literatura je “vrsta na ivici izumiranja”, a vatrogasci češće raspiruju vatre nego što ih gase. Njegov posao je da uništava najilegalniju robu – štampane knjige, a zajedno s njima i kuće u kojima su skrivane.

Montag je zadovoljan svojim poslom i nikada se nije zapitao o posljedicama toga što radi. Svakog dana vraća se kući svom jednoličnom životu sa ispraznom suprugom Mildred koja dane provodi u društvu svoje televizijske “porodice”. Sve dok ne upozna mladu Klaris koja će mu pričati o prošlim vremenima kada ljudi nisu živjeli u strahu i kada su smjeli da imaju svoje ideale umjesto onih koje zagovara HRT televizija.

Nakon što Mildred pokuša da se ubije, a Klaris nestane, Montag će početi da ispituje sebe i svijet u kojem živi. Poznanstvo sa profesorom odmetnikom preokrenuti će njegovu sudbinu.

——————————

“Trkač” – Stephen King (1982)

“Trkač” Richarda Bachmana (pseudonim Stephena Kinga) vodi čitatelja u godina 2025. Država siromašne smatra parazitima, a njihov je život uglavnom beznadan i jedini bijeg od sumorne stvarnosti su reality emisije. Ali te emisije dosegle su novu razinu na kojoj su nesretnici voljni riskirati živote za veliko bogatstvo.

Ben Richards je jedan od očajnika koji beznadno promatra kako je njegova osamaestomjesečna kći Cathy svakim danom sve bolesnija. Novca za liječnika nema i jedini način da dođe do njega je sudjelovanje u jednom od RTL ili Nova TV krvoločnih realityja.

——————————

“Potopljeni svet” – J. G. Ballard (1962)

Kako i naslov navodi, Balard slika svijet nepovratno izmijenjen globalnim zagrijavanjem. Gradovi Evrope i Amerike leže potopljeni u tropske lagune, dok jedan biolog, koji vrši katalogizaciju nove flore i faune, biva opsjednut neobičnim snovima. Ovaj scenarij se vjerojatno činio “fantastičnim” 1962., ako i tad, a danas nam se više čini kao vremenska prognoza za idući vikend.

——————————

“Mi” – Jevgenij Zamjatin (1921)

Mi (rus. Мы) ruski je naučno-fantastični roman Jevgenija Zamjatina dovršen 1921., a objavljen prvi put u Parizu 1924. Radnja se odvija u dalekoj budućnosti, u kojoj je cijelo čovječanstvo zahvaćeno u jednoj državi kojom vlada vođa zvan Dobrotvor, ljudi su pod strogo diktiranim uvjetima te se zovu po brojevima i žive u staklenim kućama gdje su stalno pod nadzorom stražara. No jedan od njih, D-503, nailazi na pokret otpora.

Neki povjesničari smatraju da je roman izvršio veliki utiecaj na dva buduća klasika distopije, “Vrli novi svijet”Aldousa Huxleya  i “1984”Georga Orwella.

 

 

—————-

Preveo, obradio i prilagodio: Nenad Grbac

———————————-

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.