Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava principijelne, apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju. Filozofija se razlikuje od ostalih načina rješavanja tih pitanja sa svojim kritičkim, općenito sistematskim pristupom i oslanjanjem na razložnom argumentu. Riječ filozofija potjeće iz antičke Grčke i znači “ljubav prema znanju”, “ljubav prema mudrosti”.
A, ovdje smo vam odlučili predstaviti neke od filozofa čije bi misli mogle promijeniti i vaše razmišljanje i vaš način života.
———–
Hannah Arendt
Hannah Arendt jedna je od najvažnijih političkih mislilaca 20. stoljeća. Iako prognana iz Njemačke 1933. godine, Arendt je nastavila proučavati političku misao i teme poput modernosti, akcije, građanstva, zla i opraštanja, pokušavajući se tako pomiriti s užasnim događajima koji su uslijedili. Iako je teško kategorizirati sve njene ideje, jedno od njezinih najvažnijih stajališta bilo je to da je politika u svom autentičnom obliku rezultat težnji građana, koji koriste svoju sposobnost djelovanja i promišljanja o zajedničkim pitanjima. Njeni radovi uključuju i knjige po imenu; “Podrijetlo totalitarizma”, “Ljudsko stanje” i “Eichmann u Jeruzalemu: Izvještaj o banalnosti zla”.
———–
Epikur
Epikur je bio drevni grčki filozof, koji je osnovao poznatu epikurejsku filozofsku školu. Epikur je puno razmišljao o sreći, a njegovo je mišljenje bilo da se put do sreće najlakše nalazi kroz traženje užitka i naslade, izbjegavanjem boli, težnjom ka samodostatnost i druženjem s prijateljima i dobronamjernim ljudima. Iako su Epikurove riječi postale sinonim za proždrljivost i popustljivost, epikurejska škola promicala je sustavniji put do sreće, koji je u konačnici značio obuzdati želje i živjeti skromnim životom.
———–
Noam Chomsky
Po danu on je profesor lingvistike na MIT-u, a po noći veliki kritičar američke politike. Noam Chomsky aktivan je filozof izvan akademskog područja isto toliko, koliko i unutar njega. Chomsky je sredinom 20. stoljeća promijenio lice lingvistike svojim argumentima o urođenosti jezika. Njegov politički govor je oštar i postavlja pitanja pomoću kojih želi razotkriti središta političke moći. Chomsky je posebno kritičan prema medijima i ‘kontroli misli u demokratskom društvu’, ističući medijsku kontrolu prisutnu čak i unutar navodno demokratskih društava.
———–
Alain de Botton
Alain de Botton, više je teoretičar kulture i intelektualac, nego akademski filozof, no uvijek ima nešto za reći o gotovo svim aspektima svakodnevnog života. Uvjeren je da bi drevna Grčka filozofija trebala imati neku praktičnu korist u društvu. Njegovi su tekstovi, dokumentarni filmovi i razgovori o relevantnim temama, od posla, uspjeha i statusne tjeskobe do putovanja, ljubavi i sreće vrlo popularni. De Bottonova dokumentarna serija “Filozofija: Vodič za sreću” govori o tome kako su filozofija i filozofi govorili kroz stoljeća i pruža nam neke smjernice o pitanjima kao što su samopoštovanje, poteškoće, ljubav i bijes.
———–
Arne Naess
Planinar, aktivist i filozof, porijeklom iz Norveške, Arne Naess bio je glavni ideolog ekološkog pokreta i ponudio je jedinstveno mišljenje u raspravi o uništavanju prirodnog svijeta. Njegov koncept ekologije nastoji razumjeti okoliš kao vrijednost, bez obzira na vrijednost koju mu ljudi daju. Naess je promovirao ideju da se borba za okoliš razlikuje od pokušaja očuvanja okoliša samo radi zdravlja i opstanaka ljudi.
———–
Martha Nussbaum
Amerikanka Martha Nussbaum se jasno i snažano zalaže za socijalnu pravdu utemeljenu na drevnoj Aristotelovoj filozofiji. Navodeći uvjerenje da svi ljudi imaju urođeno dostojanstvo, Nussbaum tvrdi da bi se svi, bez obzira na mentalnu sposobnost, dob ili spol trebali tretirati s istim dostojanstvom i imati sve preduvjete kao što su tjelesno zdravlje, razvoj misli i rasuđivanje, sposobnost igre i razvoj emocionalnih sposobnosti. Nussbaum pozitivno gleda na ljudsku vrstu i drži da se ljudska društva i narodi ne stvaraju radi obostrane koristi, već zbog ljubavi jednih prema drugima.
———–
Jean-Paul Sartre
Jean-Paul Sartre, ime koje je gotovo postalo sinonim za egzistencijalizam, bio je francuski filozof, dramatičar i romanopisac, koji je svoja glavna djela stvarao tijekom početkom 20. stoljeća. Za Sartreovu filozofiju koja mijenja život moglo bi se reći da je njegov stav to da je svatko od nas potpuno slobodan i da smo mi ti koji sami određujemo svoju sudbinu. Ako ne prepoznajemo takvu apsolutnu slobodu i vjerujemo da nešto moramo učiniti na drugačiji nama nametnuti način, onda bi to prema Sartreu značilo da živimo u zabludi jer stvari ne moraju nužno biti takve kakve jesu.
———–
Peter Singer
Nakon objavljivanja njegove knjige”Oslobađanje životinja”, 1975. godine, australski filozof Peter Singer postao je ključno ime u borbi za prava životinja. Singer snažno zagovara etiku koja priznaje prava životinja da ne budu podvrgnute testiranju i eksperimentima, kao i industrijskom uzgoju. Ovaj filozof ne samo da nastoji promijeniti ono što ste odlučili staviti na tanjur, već vas također pokušava nadahnuti na male žrtve radi većeg dobra onih koji nisu sretni.
———–
Baruch Spinoza
Iako je nizozemski filozof Baruch Spinoza živio tijekom 17. stoljeća, njegova je filozofija i danas na mnogo načina značajna. Za razliku od suvremenih mislilaca, Spinoza je imao radno intenzivan dnevni posao, odnosno radio je na brušenju leća što je uvelike utjecalo na njegovo zdravlje, te možda i uzrokovalo njegovu smrt. Ipak, on sam bio je odlučan u promicanju mentalnih sposobnosti i vjerovao je da se istinska sreća ne može naći u privremenim užicima niti u praznovjerjima religije, već samo u razumu. U svom glavnom djelu pod naslovom “Etika”, Spinoza predstavlja etiku, koja liči na matematičku jednadžbu i iznosi zahtjev protiv apsolutne slobode ljudskog bića, tvrdeći da čak i ljudski um djeluje u skladu s načelima fizičkih zakona prirode.
———–
Slavoj Žižek
Slovenski filozof i kulturni kritičar Slavoj Žižek glavna je figura današnje pop kulture. Žižekova filozofija je lako razumljiva jer se oslanja na djela važnih ličnosti kao što su Hegel i Kant te psihoanalitičara Jacquesa Lacana. Njegovi pogledi na politiku i kulturu ukljućili su njegovu filozofiju u rasprava o ekonomiji i politici. Još važnije je to da je Žižek u određenoj mjeri i samu filozofiju ponovno učinio značajnom u političkim raspravama, stavljajući naglasak na razmišljanje, a ne na elitizam i božje poslanstvo.
——–
Preveo, nadopisao, uredio i obradio: Nenad Grbac
———————————–
Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present
Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.
