Lijepa naša domovino! (iz knjige “Prirodna baština Lijepe Naše (crtice)”, Dr. Marka Jukića)

Dragi čitatelji, pred vama su crtice o najreprezentativnijoj prirodnoj baštini Hrvatske, 12 crtica o prirodnoj baštini. Crtica nisu turistički vodič već podsjetnik na naše prirodno bogatstvo te poziv da ga posjetite, čuvate i preporučite drugima. Prirodna bogatstva i velika raznolikost flore i faune svrstavaju Republiku Hrvatsku među značajne zemlje svijeta. Teritorij Republike Hrvatske čine kopno (56.578 km2) i obalno more (31.067 km2); ukupno 87.645 kilometara četvornih. Hrvatska je po površini 124. zemlja svijeta, a trećina hrvatskoga teritorija spada u zaštićena područja (ekološka mjera Natura 2000.).

Hrvatska ima 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode koji plijene svojom očuvanošću i ljepotom. U Hrvatskoj nalazimo divlje masline stare preko 1500 godina i arheološke lokalitete unutar parkova prirode. Raznolikost Hrvatske čine planinski masivi, slavonske ravnice, bukove i hrastove šume, čisto more s velikim brojem otoka, razvedena obala s mnogo prekrasnih uvala koje ovdje nisu spomenute. Republika Hrvatska ima 78 otoka (naseljenih 67), 524 otočića i 642 hridi i grebena (ukupno 1244).

Na malom teritoriju (Republike Hrvatske) nalazimo veliku raznolikost (planinske masive, ravnice, šume, more i podmorje, raznovrsnu floru i faunu) koja može zadiviti svakoga ljubitelja prirode. Ima više ornitoloških rezervata (Kopački rit, Lonjsko polje, Vransko jezero i drugi). Očuvanje nacionalnih parkova, parkova prirode, morskih vala, podmorja, jezera, ornitoloških rezervata, tipičnih starih sela, šuma naša je obveza kao i obveza budućih naraštaja.

Autor je posjetio (pješice i vozilom) navedene parkove i planine te bio oduševljen viđenim na Velebitu, Biokovu, Dinari, Plitvicama, Krki, Kornatima, Brijunima, Kopačkom ritu, Lonjskom polju, planinskim proplancima i maslinicima. Priložene fotografije snimljene su tijekom obilazaka Lijepe Naše.

Ove crtice poziv su na obilazak naših parkova, planina, otoka i ravnica. Imamo se čime ponositi i imamo što pokazati našim gostima. Također, ove crtice poziv su na očuvanje prirodne baština Lijepe Naše.

Autor

——————–

Nacionalni parkovi Hrvatske

Hrvatska ima osam nacionalnih parkova, a to su: Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Brijuni, Krka i Sjeverni Velebit. Zanimljivo je da su svi parkovi, osim Brijuna, na nenaseljenim ili vrlo slabo naseljenim područjima.

Nacionalni park je iznimno zanimljivo i vrijedno područje koje je zaštićeno odlukom Sabora. Kad se neko područje nađe u kategoriji nacionalnoga parka, to znači da je u njemu zaštićena njegova cjelokupna priroda: biljke, životinje, pejzaži, geološke i geomorfološke pojave.

Slika 1. Plitvička jezera

Zaštićena područja prirode – uključujući nacionalne parkove, parkove prirode i ostale kategorije zaštite i područja ekološke mreže Natura 2000 – najveće su vrijednosti svake države i treba ih očuvati. Trećina teritorija Hrvatske dio je najveće svjetske mreže zaštićenih područja – europske ekološke mreže Natura 2000. Zbog iznimnih prirodnih i krajobraznih vrijednosti, naših 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode prepoznati su na karti svijeta kao mjesta koja se mora vidjeti i doživjeti. Po očuvanoj prirodi Hrvatska je među najbogatijim zemljama Europe, a zaštićena priroda jedan je od najjačih hrvatskih brendova.

NP Plitvička jezera 295 km2 (1949.), NP Paklenica 102 km2 (1949.), NP Risnjak 64 km2 (1953.), NP Mljet 54 km2 (1960.), NP Kornati 217 km2 (1980.), NP Brijuni 34 km2 (1983.), NP Krka 110 km2 (1985.), i NP Sjeverni Velebit 109 km2 (1999.). Ukupno 1002 km2.

——————–

NP Mljet

Nacionalni park Mljet naš je najjužniji nacionalni park i nalazi se na sjeverozapadnom dijelu otoka Mljeta. Proglašen je nacionalnim parkom 1960. godine. Površina otoka Mljeta iznosi oko 100 km2, a NP Mljet 64 km2. U parku se nalaze dva slana jezera povezana s otvorenim morem – Veliko jezero 145 ha (dubina jezera je 46 m) i Malo jezero 24 ha (dubina jezera je 29 m). U Velikom jezeru nalazi se otočić Sv. Marije s benediktinskim samostanom iz polovice 12. stoljeća.

Slika 4. Mljet

Mljet je bio naseljen još u antičko doba. Tome svjedoče dobro očuvane zidine patricijskoga ljetnikovca iz 3. do 5. stoljeća u Polačama. Ime Parka potječe od lat. naziva za otok Mljet – Melita, Meleda. Legenda kaže da je Mljet Homerova Ogigija, prelijepi otok nimfe Kalipso na kojem se Odisej zadržao sedam godina u lutanjima Sredozemljem. Specifična razvedenost obale s dva slana jezera, šume alepskog bora, hrasta crnike i bujna makija, kao i bogata kulturna baština, razlozi su zbog kojih mnogi Mljet smatraju najljepšim otokom na Jadranu.

Nacionalni park Mljet bogat je brojnim uvalama iznimne ljepote, poput Zaobraslog prijesla, plitkih Blaca, plaže Grabove i Polača gdje brojni otočići štite ulaz u jednu od najsigurnijih luka na Jadranu.

U obalnom pojasu mora oko Mljeta i u Mljetskim jezerima zabilježeno je oko 150 vrsta školjkaša, a samo u Malom jezeru obitava preko 40 vrsta.

Park je bogat i šumom alepskog bora, hrasta crnike i teško prohodne makije koja pokriva 90% njegove površine. Također je stanište orhideje, dubrovačke zečine, mrižice, a od životinja i ptica tu su: sredozemni galeb, morski vranac, škanjac osaš, vjetruša, sova ušara.

 

—————————————–

Doc. dr. sc. Marko Jukić

Marko Jukić rođen je u Sinju 1950. godine. Živi i radi u Splitu, specijalista anesteziologije i intenzivne medicine, subspecijalista intenzivne medicine. Osnivač i voditelj Ambulante za liječenje boli do umirovljenja. Domoljub. Nije nikada bio član nijedne političke stranke. Aktivni član Hrvatske udruge Benedikt. Dragovoljac Domovinskog rata, član mobilnih kirurško- anestezioloških ekipa (1991.-1994.) , – Koordinator saniteta pri Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske (1994.-2000.).

 

—————————————–

 

Preuzmite knjigu – “Prirodna baština Lijepe Naše (crtice)”, Dr. Marka Jukića

Knjigu “Prirodna baština Lijepe Naše (crtice)“, Dr. Marka Jukića moći ćete

preuzeti tako da svojim mišem kliknete na link: http://www.digitalne-knjige.com/jukic4.php

te pažljivo slijedite daljnje upute o uvjetima preuzimanja digitalnih knjiga.

 

 

Uredio, odabrao i obradio: Nenad Grbac

————————

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja autora knjige i autora stranice.