Rasizam u književnosti: Rudyard Kipling ‘Teret bijelog čovjeka’

Britanski književnik Joseph Rudyard Kipling poznat je kao pisac koji je napisao “Knjigu o džungli”, odnosno priču o odrastanju jednog dječaka među životinjama, no mnogi, nisu upoznati sa činjenicom da je autor Moglijevih avantura napisao i poemu „Teret bijelog čovjeka“ i da će ga povijest pamtiti kao jednog od najvećih rasista među književnicima.

Tko o čemu ako ne Rudyard Kipling o rasizmu?

Pjesma “Teret bijelog čovjeka napisana je 1899. godine, u vrijeme kada su se Filipinci borili za nezavisnost od Sjedinjenih Američkih Država. Mnogi današnji čitatelji vjerojatno nisu upoznati sa podatkom da su Sjedinjene Države kolonizirale Filipine. No, Kiplingu se ideja o porobljavanju naroda jedne azijske zemlje od strane Amerikanaca izuzetno dopala. Poemu „Teret bijelog čoveka“ napisao je sa isključivom namjerom da uvjeri Amerikance da ne daju slobodu Filipinima.

Teret bijelog čovjeka postao je rasistički manifest

Njegova pjesma “Teret bijelog čovjeka: Sjedinjene Države i Filipinski otoci” objavljena je u The Timesu i u New York Sunu 1899., odnosno baš tijekom rasprave za odluku hoće li SAD zadržati kontrolu nad Filipinskim otocima i deset milijuna Filipinaca preotetih od Španjolskog carstva.  Tadašnji Senator Benjamin Tillman naglas je pročitao prvu, četvrtu i petu kiticu Kiplingove pjesme kao argument protiv ratifikacije Ugovora o miru između Sjedinjenih Američkih Država i Kraljevine Španjolske.

Ipak, recitiranjem Kiplingove pjesme postignut je tek polovičan uspijeh

No,  tvrdnje senatora Tillmana bila su neuvjerljive, pa je američki Kongres ratificirao Pariški ugovor 11. veljače 1899., čime je okončan španjolsko-američki rat. Ali, Amerika se nije odrekla kolonijalizma te je 11. travnja 1899. proglasila geopolitičku hegemoniju otoka i naroda u dva oceana i na dvije hemisfere: Filipinskim otocima i Guamu u Tihom oceanu, te Kubi i Portoriku u Atlantskom oceanu.

Kipling kaže da je bijela rasa” dužna vladati “obojenim” narodima planete Zemlje

Imperijalistička interpretacija “Teret bijelog čovjeka” (1899.) tvrdi da je “bijela rasa” dužna vladati “obojenim”narodima planete Zemlje i poticati njihov napredak (ekonomski, socijalni i kulturni) kroz kolonijalizam, koji se naravno temelji na rimokatoličkim i protestantskim misionarima, koji istiskuju urođeničke religije.

A, nemojte ni pomisliti da oni to rade zbog novca ili koristi

Objašnjenje je, naravno, bilo da Carstvo ne postoji zbog – ekonomske ili strateške koristi , već samo kako bi primitivni narodi, nesposobni za samoupravu, mogli pod britanskim vodstvom na kraju civilizirati i preobratiti na kršćanstvo.

Danas se svi slažu da je ta poema vrhunac Kiplingove gluposti i rasizma

Poema je, po suvremenim standardima, izuzetno uvredljivog karaktera. Ljude druge rase autor naziva „sviježe ulovljenim plijenom, slugama i namrgođenim ljudima“ koji su „jednim djelom vragovi, a drugim djeca“. On ih proziva jer ne prihvaćaju bijele ljude kao „bolje od sebe“ i one koji su ih kolonizacijom „izveli na svjetlo dana“.

Ovako su ondašnji karikaturisti ilustrirali Kiplingovu glupost…

A, izraz “Teret bijelog čovjeka” ušao je i u rječnike 

„Teret bijelog čovjeka“ je izraz koji danas na engleskom govornom području predstavlja sinonim za engleski imperijalizam i rasizam.

Inspiriran Kiplingom Mark Twain mu je posvetio satirični esej “Osobi koja sjedi u tami”

No, Kiplingova pjesma i naročito rasističko rasuđivanje nisu svuda dočekani onako kako je on to želio, pa je poznato da je Američki pisac Mark Twain odgovorio na imperijalizam koji je Kipling zagovarao u pjesmi teret bijelog čovjeka satiričnim esejem “Osobi koja sjedi u tami” (1901).

A, George Orwell opisao je Kiplinga kao “zaštitni znak imperijalizma”

George Orwell opisao je Kiplinga kao “zaštitni znak imperijalizma”, “moralno neosjetljivog i estetski odvratnog”. Književni kritičar Douglas Kerr napisao je: “Kipling je autor koji može izazvati velika neslaganja i njegovo mjesto u književnoj i kulturnoj povijesti zasad je daleko od utvrđenog.

A, kasnije je otkriveno da je Kipling dijelove svojih knjiga posuđivao iz drugih djela

Kasnije je otkriveno i da je Kipling dijelove svojih knjiga posuđivao iz drugih djela o čemu smo već pisali na portalu.

 

 

——

Napisao, uredio i obradio: Nenad Grbac

————————

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.