| |
| RECENZIJA28.
ZBIRKE POEZIJE “CVJETANJE U TAMI” JADRANKE
VARGA |
|
| Nalazimo
se pred 28. zbirkom poezije hrvatske pjesnikinje
Jadranke Varga i ako bih trebao |
| nekako
sažeti osnovnu poruku ove knjige, onda bih
svakako istaknuo da je ovdje riječ o temi |
| smrti
čovjeka i vječnom životu kojeg zadobivamo
vjerom u Isusa Krista. Ovdje je riječ o smrti |
| drage
osobe, njene majke, koja je činjenica prijelomno
odredila daljnje tokove autoričinog |
| interesa
kao i tokove njene duševnosti prema poetskom
predstavljanju fundamentalnih |
| životnih
pitanja. |
|
| Kao
da je riječ o jednom razvoju duševnosti pjesnikinje
koja pitanja života prikazuje kao |
| bitne
momente oko kojih se koncentriraju životna
hrvanja i borba i u kojima se pojavljuje bol, |
| smrt,
bolno osjećanje ništavnosti i patnja duha
i naše tjelesnosti, jer kao što Bog odvaja
od |
| sebe
konačnu stvarnost, tako i smrtni čovjek, čiji
početak leži izvan Božjeg carstva, dobiva |
| zadatak
da se uzdigne do Boga, da odstrani ništavnost
koja ga pritišće i da postane ono što |
| je
Bog u svojoj pojavi, a to je čovjek koji postoji
objektivno kao jedina prava stvarnost i |
| realitet. |
| |
| Dakle,
ako je čovjek u svom duhovnom i duševnom unutrašnjem
biću nešto od beskrajne |
| vrijednosti,
onda je smrt negacija same te uzvišenosti
i vrijednosti i zbog toga je užasna, |
| ona
je umiranje duše koja tim načinom osjeća sebe
kao nešto negativno, zauvijek isključeno |
| od
svake sreće, apsolutno nesretno, prepušteno
vječnom prokletstvu. Osnovno je pitanje |
| kako
sada bol i smrt čovjeka preobratiti u umirenje
i blaženstvo i ono fundamentalno |
| afirmativno
određeno biće koje prevladava svoju negativnu
egzistenciju u kojoj je odvojen |
| od
svoje prave istine i života. To je prema pjesnikinji
moguće samo u jednoj apsolutnoj |
| povijesti
Kristova spasenja, u jednoj povijesti jednog
čovjeka ili ljudske jedinke gdje se |
| pojedinac
tjelesno i duhovno oslobađa svoje pojedinačnosti
i sudbine stradavanja i smrti, |
| ali
koji pomoću bola smrti uskrsava kao proslavljeni
Bog, kao stvarni duh i duša koja je |
| realno
stupila u egzistenciju (kao subjekt). |
|
| Revnost
koja ovdje odgovara pojmu duševnosti i smirenog
i slobodnog duha je ljubav. Prava |
| bit
ljubavi sastoji se u tome što se napušta svijest
o samom sebi, što se u nekom drugom |
| „Ja“
zaboravlja na sebe, ali se ipak u tome napuštanju
i zaboravljanju ima i posjeduje sam |
| sebe.
Tako je i ljubav prema Isusu Kristu to zaboravljanje
vlastitog sebstva i zadobivanje |
| vječitog
kraljevstva beskonačnog subjekta koji je duhovna
i duševna ljepota ili Bog je ljubav, |
| a
Krist je božanska ljubav ili materinska ljubav,
ljubav svete Marije koja je najuspjeliji |
| predmet
religijske romantičke fantazije. |
|
| Najviše
realna, ljudska, ona je ipak potpuno duhovna,
bez interesa i bez potrebitosti |
| prohtjeva,
nije osjetna, a ipak je neposredna, apsolutno
umirena blažena revnost. To je |
| ljubav
bez žudnje, ali ona nije prijateljstvo, nego
je više od toga, ona je materinska ljubav |
| kojoj
je pravi sadržaj ono božansko, ono što je
blažena ljubav majke i samo jedne majke |
| koja
prvobitno prebiva u sreći. Dakle, to je ljubav
koja je duhovna ljepota, ideal, ljudsko |
| identificiranje
čovjeka s Bogom, s duhom i dušom, s istinom,
dobrotom i ljepotom. |
|
| Upravo
o tome govori ova zbirka poezije koja je još
jedan dokaz da je pred nama pjesnikinja |
| visokog
moralnog i estetičkog karaktera. |
| |
|
| |
dr
Zlatan Gavrilović Kovač, politički
književnk, filozof, klinički pedagog, |
|
| |
urednik
na radio-postaji i pjesnik, 1.11.2024.,
Adelaide, Australija |
|
|
