Milan Rupčić, rođen je 1948. godine u Vrbovljanima. Djetinjstvo i
  mladost, kao i veći dio života proveo je u Lici kod djeda.
   
  Diplomirao je organizaciju rada i politologiju. Bio je i sindikalni
  aktivista.
   
  Pjesnik klasične poezije, haikua, limericka, pisac pripovijetki,
  bećaraca i aforist kao pisac svojim radovima pojavio se o vrijeme.
  relativno kasno. No, kako izgleda za marljivog pisca uvijek je
  uvijek je pravo vrijeme.
   
  Književna djela počeo je stvarati prvom zbirkom objavljenih

 

pjesama Sjećanja pod hrastom, 2012. god. u vlastitom izdanju. Na takav način tiskao je i slijedeće

  knjige pjesama: Sjećanja pod hrastom, 2. izdanje, Kaleidoskop jednog života, Iz okrugle krletke,
  Nakon isteka.
   
  Slijedi knjiga Kaplje od vremena u kojoj dopisuje i poglavlje s limerick pjesmama. Potaknut tim
  iskustvom napisao je zasebnu, cjelovitu knjigu naslova Mi ili o nama, koja je cijela protkana tim
  malim, sažetim, duhovitim limerick prikazima ljudi i događaja. Nastavio je tragati i otkrivati tajne
  ljepote haiku izričaja, pa je izdao i zasebnu knjigu Boje, zvuci, mirisi.
   
  Sudjeluje u natječajima i natjecanju haiku pisaca.
   
  Uslijedila je knjiga kompilacijskog sadržaja Krugovi na površini, 2019. u kojoj je klasična poezija,
  haiku pjesme, limerick, basne i prvi put jedno poglavlje aforizama. To se pokazalo prihvatljivim i
  sada je napisao knjigu aforizama Gluho doba.
   
  Upustio se, u međuvremenu, u vode narodne baštine i sastavio knjigu bećaraca pod nazivom
  Bećarim se... što mi mogu, 2020.
   
  Neke pjesme objavljene su u javnim medijima a dvije pjesme uvrštene su u monumentalnu knjigu
  Lika i velebitsko primorje u hrvatskoj književnost, izdatu od Ogranka Matice hrvatske u
  Gospiću, 2017.
   
 
 
 
 
e-mail adresa: milank.rupcic@gmail.com
 
 
 
 
 
Uvod
 
Nikada u povijesti, dogmatska glorifikacija a još manje sotonizacija, nisu unapređivali
kulturu, niti civilizaciju, kao njen temelj i okvir. Počev od inkvizicijskih lomača do kasnijih
ali i današnjih potpala. Srećom po čovječanstvo umjetnost, znanost i zdrava misao,
uspjeli su preživjeti sve pogibelji, opstati i omogućiti pomak kotača civilizacije prema
slobodi čovjekove misli i djela.
 
Danas, ponovno smo na prekretnici. S jedne strane je interes za slobodom čovjeka i
naroda u kojem obitava a s druge strane nadvija se globalizacija, s tendencijom
poništenja osobnosti i identiteta.
 
Prvi su nastupili mediji i komunikacijski sustavi svih vrsta u povezivanju svjetskog
prostora i prokrčili put ostalim globalističkim interesima. Ne treba naglašavati kako su
politički i ekonomski interesi dominantni. Za ostvarenje tih ciljeva niti jedno sredstvo nije
„zabranjeno".
Umjetnost je djelatnost koja se više ili manje uspješno odupire globalnim trendovima.
Trudi se sačuvati slobodu izričaja i temeljni identitet s promjenjivim uspjehom. Recimo,
za svijet mode, moglo bi se reći kako se radi o općoj uniformiranosti.
 
Književnost, a poglavito poezija, postupno mijenjaju svoje temeljne odrednice i sve više
prelaze, sa zahtjevom vremena, u sferu apstrakcije, pa i zabave. Novinarstvo je pretežno
u funkciji određenih politika i interesnih centara moći, tek malobrojni kolumnisti
predstavljaju oaze ili otočiće u moru prosječnosti.
Aforistika je žilava i odolijeva trendovima vremena.
Netko je aforizme opisao kao ""bisere uma"", iako, nekada, biseri budu kao u latinskoj
izreci „Margaritas ante porcos"".
 
Bilo kako bilo, aforizmi su vrijedne, duhovite i korisne misaono-literarne minijature. Mogu
osloboditi misao, obogatiti ljude i vrijeme u kojem živimo - novim spoznajama i
vrijednostima.
  Milan Rupčić
 
 
 
 
 
GLASNI ZVUCI U GLUHO DOBA
Josip Balaško
 
Milan Rupčić, bogatim životnim iskustvom, kao aktivan sudionik ili tek promatrač
društvenih pojava, svjedoči kako u današnjem vremenu postoje smetnje u komunikaciji.
Kao da u razgovoru sugovornici ne čuju jedni druge - mnogobrojne političke stranke,
vladajući- oporba, vlasnici- radnici, bogati- siromašni, stari- mladi, zaposleni- nezaposleni,
učeni- neuki...
 
Podsjeća ga takvo stanje na nekakvo „gluho doba"" i eto inspiracije za naslov prve,
cjelovite knjige aforizama Gluho doba.
Želio bi Rupčić više komunikacije, razumijevanja, uvažavanja... no, je li to i ostvarivo ?!
Pišući svoje nove aforizme, htio bi popuniti praznine, povezati sugovor- nike - ispuniti
gluhoću vremena. Je li i uspio, vidjet ćemo u knjizi.
 
Iza ovoga autora stoji napisanih deset knjiga raznih sadržaja i formi. Nekoliko knjiga
sadrže klasičnu poeziju, dio su haiku pjesme, limerick pjesme, pripovijetke, kao i
veseli narodni bećaraci.
 
Pjesnik, a sada i aforist, Milan Rupčić prvu svoju cjelovitu knjigu aforizama objavljuje u
više tematskih poglavlja. Prethodno, aforizme je objavio u sastavu knjige Krugovi na
površini, kao jedno od poglavlja.
Knjiga Gluho doba sastoji se od osam tematskih aforističkih cjelina, što je primjereno
čitati „u dahu"" i tako doživjeti različitost aforizama i začudnu različitost aforizama na istu
temu. Ovakav postupak unosi svježinu doživljaja i daje širu i dublju sliku neke pojave.
 
Pogledajmo nakratko Rupčićevu zvučnost i glasnost koju proizvodi njegov um, zapisuje
olovka i obznanjuje ova knjiga.
 
Prvo poglavlje nosi naslov cijele knjige Gluho doba. Kroz različite aforizme naglašava se
„gluhoća"" u vremenu i prostoru u kojem onda svaki pojedinac pokušava ostvariti želje
- ali bez podrške drugih. Netko se pokušava snaći približavanjem ljudima, no nastaje
problem kriterija, a pisac će između ostaloga reći:
 
Ako te svi vole, provjeri gdje griješiš.
Bolesti demokracije, mogu biti početne, tek s prvim simptomima u začetku, međutim,
nakon desetljeća, može se smatrati kako su kronično ukorijenjene. Rupčić, kroz aforizme
ovoga poglavlja, naglašava kako su mito i korupcija najveći problem u demokraciji, sustav
je složen i spor, protkanost je interesima pa će reći:
Mito i korupcija u demokraciji -
kronična su bolest.
 
Poglavlje, pod originalnim naslovom „Bez boje i mirisa"" duhovito rasčlanjuje pojavu u
ponašanju i djelovanju ljudi - glupost. Kaže autor:
Glupost nema oblik, boju, okus ni miris - a sveprisutna je.
 
Slijedi širok i sveobuhvatan prikaz, u bezbroj varijanti, nosilaca i mjesta gdje se ta
„pojava"" ukazuje.
 
Misliti il' ne misliti poglavlje je u kojem su prikazani ljudi, kod kojih se očekuje određeno
promišljanje o nečemu bitnom, no Rupčić duhovito prikazuje tu okolnost s neke druge,
neočekivane strane u kojoj „prava"" misao nije prva ili dominantna. Tada se ukazuju
paradoksi kojima se poentira u aforizmu.
 
Poglavlje Pogled u stvarnost slika je naše svako- dnevice, koja je neiscrpan izvor
inspiracije za aforistu. Većina aktera ovoga društvenog trenutka našli su se obuhvaćeni
pogledom aforiste. Cijela lepeza društvenih situacija od „normi Ustava do odredbi statuta
stranke"" i svega što se u tome prostoru isprepliće tu je - pa to oslikavaju aforizmi,
recimo:
 
Neki su demokraciju protumačili -
uzmi koliko trebaš.
ili
Dali nam demokraciju -
i neka se dalje sami snalazimo.
 
Studija o srednjem prstu je, po mišljenju autora, „znanstvena"" analiza novije pojave u
društvu, naročito mlađe populacije, a to je pružiti ili pokazati nekome „srednji prst"", kao
izraz što se misli o nekome ili nečemu. Duhovite su to varijacije na temu i rekli bi kako se
ovom knjigom, valjda u svijetu, prvi put te i takve misli ispisuju u nekoj knjizi.
 
Objavljuje se:
Srednji prst , kao međunarodni -
znakovni izraz.
Nije autor propustio prigodu i sam pokazati „srednji prst" nekim pojavama i nosiocima.
Sedmo poglavlje, još jedan novitet u aforističkoj sferi, znakovitog naslova Seksforizmi
(naslov u toj dvokovanoj riječi, može biti novo u jezičnom fondu). Prikaz je to intimnijih
tema, neuobičajenih u aforistici, no Rupčić se suptilno zadržao u granicama dobrog ukusa.
Može se reći kako je i ovdje aforizam na dobitku:
Pravom muškarcu razlika između žena -
zanemariva je.
 
Završnim, kraćim poglavljem knjige Aforizam, bolest ili lijek, autor se vraća temeljnim
pitanjima - aforizam, njegovo mjesto i uloga u kreativnom procesu, te mogući utjecaj
aforizama na društvo i pojave koje utječu na život ljudi u najširem smislu.
 
Prva, cjelovita i samostalna knjiga aforizama Milana Rupčića Gluho doba, podastrla nam
je misli zrelog autora. Rupčićevi aforizmi „dišu"" punim plućima ironijom, kritikom,
paradoksom i metaforom. Jezičnim igrama i metaforama poigrava se s osobama, društvom,
politikom, pojavama i događanjima koja ih povezuju.
Knjiga Gluho doba hrvatskoj aforistici donosi nove vrijednosti i novoga aforistu. Obradivši
osam rečenih aforističkih adresa, osam aforističkih tema, aforistu Milana Rupčića možemo
vidjeti kao poštara, koji mora obići sve adrese, jer aforistička torba puna je zapisa i tek
dijelom ispražnjena.
Vjerujem da će se aforizmi svidjeti primateljima ove interesantne i korisne pošiljke.
 
Stoga, ovu knjigu preporučujem čitateljima a autoru želim što veću buku i glasnoću.
 
  
 
  
 Književnik Milan Rupčić, literarni rad započeo je relativno kasno, zbog čega do sada ima
 deset izdanjazbirki pjesama, pripovijetki, haiku-pjesama, limerick-pjesama, tradicijskih
 napjeva i aforizama.
  
 Kronološkim redom to izgleda ovako:
  
 Sjećanja pod hrastom; pjesme, 2012. g.
  
 Sjećanja pod hrastom; dopunjeno izdanje, 2013. g.
  
 Kaleidoskop jednog života; pjesme, 2013. g.
  
 Iz okrugle krletke; pjesme, 2014. g.
  
 Nakon isteka; pjesme, 2016. g.
  
 Kamen u grudi snijega;pjesme i pripovijetke,2017.g
  
 Kaplje od vremena; pjesme i pripovijetke, 2018. g.
  
 Boje, zvuci, mirisi; haiku-pjesme, 2018. g.
  
  Mi ili o nama; limerick pjesme, 2018. g.
  
 Krugovi na površini, zbirka radova, 2019.g.
  
 
 
 
 
Dosad smo na portalu objavili tri knjiga gospodina Milana Rupčića.
Te knjige možete preuzeti ukoliko svojim mišem kliknete na bilo koji
od sljedećih linkova
 
"Krugovi na površini"; (2020) digitalne-knjige.com.
 
http://www.digitalne-knjige.com/rupcic.php
 
"Kaplje od vremena"; (2020) digitalne-knjige.com.
 
http://www.digitalne-knjige.com/rupcic2.php
 
"Gluho doba"; (2020) digitalne-knjige.com.
 
http://www.digitalne-knjige.com/rupcic3.php
 
 
 
   
   
 
 
Uvod
 
Glasni zvuci u gluho doba
 
Gluho doba
 
Bolesti demokracije
 
Bez boje i mirisa
 
Misliti il' ne misliti
 
Pogled u stvarnost
 
Seksforizmi
 
Studija o „srednjem prstu"
 
Aforizam, bolest ili lijek
 
Bilješka o piscu
 
Kazalo
 
7
9
15
21
24
43
49
63
70
78
82
84
 
 
 
 
Copyright ; Nenad Grbac & Impero present