Britanski Guardian u tekstu naslovljenom 'Izdavaštvo 21. stoljeća izgrađeno na zdravoj radikalnoj tradiciji' donosi pregled najzanimljivijih novih trendova i ideja u izdavaštvu, kojem tehnološki napredak temeljno mijenja način poslovanja


Iako je prvi strah u vezi budućnosti knjige bio potaknut konzervativnim pogledom na svijet, činjenica je da tehnološka revolucija i internet ima sve veći utjecaj na to što i kako čitamo, pišemo te koje knjige i kako čitamo. Elektronički čitači imaju i tu prednost što mogu sadržavati desetine različitih romana i književnih djela, koje čovjek sa sobom, inače ne bi mogao fizički ponijeti, a u ovom slučaju mu je sve na dohvat prstiju u relativno jednostavnom formatu. No, to je tek jedan primjer inovacija koje se događaju oko knjiga i u izdavaštvu, potaknutih vrlim novim svijetom interneta i digitalne tehnologije.

Jedna od najzanimljivijih inovacije te vrste je tzv.hibridna knjiga, koju osmišljava njujorški nakladnik Melville House. Njihova je ideja spojiti tradicionalnu knjigu od papira s nekim digitalnim elementima, koje nazivaju 'iluminacije', koje se pregledavaju preko iPada ili smartphonea. Primjerice, iluminacije za neku priču mogu sadržavati dokumente iz perioda njena nastanka, informacije o autoru i slično, s time da se u Melville Houseu naročito bave time da izaberu najbolje. 

Svoju ozbiljnost kada je riječ o hibridnim knjigama ovaj nakladnik je posebice dokazao ljetos, kada je izdao konceptualnu knjigu 'Dvoboj puta pet'. U njoj su se nalazile pripovjetke Anton Čehova, Josepha Conrada, Giacoma Casanove, Heinricha von Kleista i Aleksandra Kuprina, koje dijele naslov 'Dvoboj'. Uz knjigu su išle i digitalne iluminacije o povijesti dvoboja, te ostalim umjetničkim djelima koji se bave ovim danas zastarjelim načinom riješavanja nesuglasica.


Britanska izdavačka kuća Unbound je svoj uspjeh pak pronašla online, i to u pretplati. Nju su pokrenuli dvojica frustriranih pisaca, Justin Pollard i Dan Kieran, koji su počeli primjećivati da autori bivaju sve lošije plaćeni. Zato su se odlučili na radikalno drukčiji pristup izdavaštvu, te su lansirali portal na kojem pisci u dijelovima objavljuju svoja prozna djela. Prvi koji je probio led bio je Terry Jones, bivši pripadnik Montyja Phytona, a posjetitelji portala Unbound su uplaćivali različite financijske iznose kako bi nastavili čitati priču. U međuvremenu se Unbound može pohvaliti s više od 200 tisuća jedinstvenih posjetitelja, pa se planira i dio sajta koji će nuditi besplatno objavljivanje nepoznatim piscima.


U prilogu vam prilažemo i video koji objašnjava što je to Unbond


 

Jun 27 '12

Top lista najčitanijih i najobjavljivanijih pisaca na portalu www.digitalne-knjige.com




Kriteriji koje smo koristili pri stvaranju ove liste bili su sljedeći: Broj objavljenih knjiga, broj preuzimanja, te datum odnosno vrijeme kad je autor objavio prvu knjigu na našem portalu.


U Zagrebu dana 09.04.2018. 


Nenad Grbac


  

------------------



Boris Golić 



 

Dosad objavio 30 knjiga

 

Prvu knjigu na našem portalu objavio je 16.07.2013

 

Ukupno preuzeto 91 800 primjeraka njegovih knjiga


Više podataka o tom piscu - http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/post/1579



------------------



Zlatan Gavrilović

 


 

Dosad objavio 43 knjigu

 

Prvu knjigu na našem portalu objavio je 01.02.2012.

 

Ukupno preuzeto 52 133 primjeraka njegovih knjiga

 

Više podataka o tom piscu - http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/post/633



 ------------------

 


Zlatko Šporer 

 


 

Dosad objavio 12 knjiga

 

Prvu knjigu na našem portalu objavio je 22.11.2011.

 

Ukupno preuzeto 41 810  primjeraka njegovih knjiga.

 

Više podataka o tom piscu - http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/post/665



------------------ 



Vladimir Biondić

 


 

Dosad objavio 17 knjiga

 

Prvu knjigu na našem portalu objavio je 19.02.2013.

 

Ukupno preuzeto 24 059 primjeraka njegovih knjiga.

 

Više podataka o tom piscu - http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/post/1281



------------------

 


Ivo Mijo Andrić 

 


 

Dosad objavio 13 knjiga

 

Prvu knjigu na našem portalu objavio je 01.12.2010.

 

Ukupno preuzeto 23 010 primjeraka njegovih knjiga.

 

Više podataka o tom piscu - http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/post/625


   

 -----------------



Atif Kujundžić

 


 

Dosad objavio 10 knjiga.

 

Prvu knjigu na našem portalu objavio je 15.06.2010.

 

Ukupno preuzeto 17 044 primjeraka njegovih knjiga

 

Više podataka o tom piscu - http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/616

 


------------------



Miroslav Pelikan 

 


 

Dosad objavio 12 knjiga

 

Prvu knjigu na našem portalu objavio je 01.02.2010.

 

Ukupno preuzeto 16 476 primjeraka njegovih knjiga.

 

Više podataka o tom piscu - http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/post/640



------------------



Josip Samaržija 



 

Dosad objavio 8 knjiga


Prvu knjigu na našem portalu objavio je 29.02.2012. 

 

Ukupno preuzeto 16 119 primjeraka njegovih knjiga

 

Više podataka o tom piscu - http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/post/1678



------------------



Anđa Jotanović

 


 

Dosad objavila 10 knjige


Prvu knjigu na našem portalu objavila je 14.12.2015.

 

Ukupno preuzeto 15 267 primjeraka njenih knjiga

 

Više podataka o tom piscu - http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/post/1944



------------------



Jadranka Varga

 


 

Dosad objavila 12 knjiga

 

Prvu knjigu na našem portalu objavila je 28.01.2011.

 

Ukupno preuzeto 14 955 primjeraka njenih knjiga

 

Više podataka o tom piscu - http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/post/723

 

 

-----------------



Ševko Kadrić 

 


 

 

Dosad objavio 10 knjiga.

 

Prvu knjigu na našem portalu objavio je 23.06.2011.

 

Ukupno preuzeto 14 582 primjeraka njegovih knjiga

 

Više podataka o tom piscu - http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/post/602




------------------



Kristina Koren




Dosad objavila 8 knjiga


Prvu knjigu na našem portalu objavila je 18.09.2013.

 

Ukupno preuzeto 13 573 primjeraka njenih knjiga

 

Više podataka o tom piscu - http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/post/1670



------------------



Branko Milić

 


 

Dosad objavio 7 knjiga

 

Prvu knjigu na našem portalu objavio je 17.01.2013.

 

Ukupno preuzeto 13 268 primjeraka njegovih knjiga.

 

Više podataka o tom piscu - http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/post/1267



------------------



Franjo Martinović - Fram

 


 

Dosad objavio 3 knjiga

 

Prvu knjigu na našem portalu objavio je 02.04.2014.

 

Ukupno preuzeto 12 201 primjeraka njegovih knjiga.

 

Više podataka o tom piscu - http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/post/1674



------------------

 


Denis Kožljan

 

 

 

Dosad objavila 10 knjiga

 

Prvu knjigu na našem portalu objavila je 18.07.2011.

 

Ukupno preuzeto 10 491 primjeraka njenih knjiga

 

Više podataka o tom piscu - http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/post/666



------------------



Klara Poljarević

 


 

Dosad objavila 7 knjige

 

Prvu knjigu na našem portalu objavila je 22.10. 2009 

 

Ukupno preuzeto 10 464 primjeraka njenih knjiga

 

Više podataka o tom piscu - http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/post/631


 

------------------



Zlatko Lukić

 


 

 

Dosad objavio 4 knjige

 

Prvu knjigu na našem portalu objavio je 09.11.2009. 

 

Ukupno preuzeto 10 382 primjeraka njegovih knjiga 

 

Više podataka o tom piscu - http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/post/838



------------------



Lara Lućin 



 

Dosad objavila 5 knjige

 

Prvu knjigu na našem portalu objavila je 25.05.2010.

 

Ukupno preuzeto 8 551 primjeraka njenih knjiga

 

Više podataka o tom piscu - http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/post/638



------------------



Franka Fani Kohn

 


 

Dosad objavila 6 knjige 

 

Prvu knjigu na našem portalu objavila je 12.06.2009.

 

Ukupno preuzeto 7 516 primjeraka njenih knjiga

 

Više podataka o tom piscu - http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/609



------------------



Ante Brkić



 

Dosad objavio 3 knjige

 

Prvu knjigu na našem portalu objavio je 10.12.2008.

 

Ukupno preuzeto 6 128 primjeraka njegovih knjiga.

 

Više podataka o tom piscu - http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/647




------------------



Krunoslav Šetka 

 


 

Dosad objavio 3 knjige

 

Prvu knjigu na našem portalu objavio je 15.02.2009.

 

Ukupno preuzeto 5 374 primjeraka njegovih knjiga

 

Više podataka o tom piscu - http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/post/620



------------------



Emilija Dević

 


 

Dosad objavila 4 knjige


Prvu knjigu na našem portalu objavila je 01.05.2011.

 

Ukupno preuzeto 4 520 primjeraka njenih knjiga

 

Više podataka o tom piscu - http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/post/676



------------------

 


Željka Košarić - Safiris

 


 

Dosad objavila 3 knjige


Prvu knjigu na našem portalu objavila je 12.05.2016.

 

Ukupno preuzeto 4 121 primjeraka njenih knjiga

 

Više podataka o tom piscu - http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/2112

 




Predstavljamo vam pisce i književnike – Zlatko Lukić


-----------

Zlatko Lukić




Rođen je u srijedu, 11.02.1953. u 07:15 u Zagrebu. Od prve godine živi u Banja Luci, gdje se i školovao.  Poslije gimnazije, studirao je dvije godine pravo, a usput slušao i predavanja iz književnosti na Pedagoškoj akademiji u Banja Luci.


S dolaskom demokracije i rata odlazi u Švedsku, s tim da je prethodno izbjegao pet regrutacija u vojsku RS. U izbjegličkom logoru u Ystadu predaje bosanskoj djeci materinji jezik, povijest i zemljopis.


Radi i u redakciji «Glasa BiH» (Stockholm, 1993/95.) i objavljuje eseje u kulturnom listu Bošnjaka «Behara» (Zagreb,1995). Prelaskom u Norvešku radi kao dopisnik za europsko izdanje «Oslobođenja» 1995/96., «Bosanske pošte» (Oslo, 1995/98.), «Bosanske riječi» (Göteborg 1996.) te na radio «Beharu» u Oslu 2000. 


Između 1996. i 2000. četiri puta se vraća u BiH i radi na radiju, redakciji novina i televiziji, ali u zemlji koja je podijeljena između političara i tajkuna ne uspijeva zbog toga što ne želi pripadati ni jednoj političkoj stranci. 


Od 2002. luta Europom (Köln, Frankfurt, Amsterdam, Beč, Dubrovnik) i zaustavlja se u Sarajevu. Nudi izdavačima sve ono što Bosna nema, a treba imati, međutim, njih to kao da ne zanima. 

Obeshrabren, prelazi u Split i tek tada počinje njegov književni uspon.


-----------

Knjige objavljene i dostupne na portalu digitalne-knjige.com:


Roman: Posrtanje knjige


http://www.digitalne-knjige.com/lukic4.php


Roman: Karađoz 


http://www.digitalne-knjige.com/lukic2.php


Roman: Kino "Bosna" 


http://www.digitalne-knjige.com/lukic3.php


Roman: Bosanski trokut


http://www.digitalne-knjige.com/lukic.php


-----------


Naslovnice knjiga:




-----------


Kritike:


Kino "Bosna" treći je roman iz Lukićeve "Banjalučke trilogije" u kojoj je prikazan razvojni put osobe koja je opčinjena filmom, tj. kinom. U motu romana autor ističe: "Život je kino" - ali pročitavši roman do kraja kao da je htio reći u smislu poslovice: Bosna je kino. 


Poglavlja su naslovljena po terminima kino predstava: pretpremijera, zatvorena projekcija, premijera, repriza itd... Skoro filmskim jezikom kao da piše scenarij, roman vrvi od dijaloga, ali i slikovitost ni u kom slučaju nije zapostavljena. Pred nama se odvija film, a u zadnjem dijelu doista postoji mali scenarij za kratkometražni film: "Cvrčak i mrav" - i opet se javlja odnos kreativca i vlasti, kojeg karakterizira netrpeljivost. 


I ovdje je prisutna primjetna doza humora, ali onog ironijskog, koji graniči sa sarkazmom. S druge strane, odlazi u stravično prikazivanje ratnih zločina koji su se nažalost zaista događali. Ovim je romanom autor zaokružio tematiku Banja Luke u kojoj se oduvijek sukobljavaju mozak (pamet) i metak (vlast) iz tri kuta. U "Posrtanju knjige" dao je preludij onome što će se događati u periodu između 1992/95., zatim je u "Karađozu" posegnuo za kompletnom pisanom prošlošću Banja Luke kako bi prikazao bosanski suživot, da bi u "Kinu Bosna", u vremenskom rasponu 1965/95., elaborirao uzroke iz doba socijalizma koji su dobrim dijelom pridonijeli da se opet konfrontiraju mozak i metak.

 

iz recenzije: Josip Filipović


-----------

Naš intervju s piscem i književnikom Zlatkom Lukićem, objavljen povodom izlaska knjige "Bosanski trokut", moći ćete pročitati ukoliko svojim mišem kliknete na sljedeći link:

http://www.nema-kompromisa.com/intervju-zlatko-lukic.php

Više podataka o njegovoj novoj knjizi Bosanski rodoslovi pronaći ćete na sljedećoj adresi:

http://www.facebook.com/pages/Bosanski-rodoslovi-Zlatko-Lukić/144780062258062?ref=ts

Uredio i obradio: Nenad Grbac


------------------------

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present


     Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.


Jun 26 '12

Predstavljamo vam pisce i književnike - Katica Petreković


-----------


Katica Petreković


Rođena je 1962. u Komletincima, općina Vinkovci. Dakle Slavonka rodom, ali je možemo smatrati pravom Istrijankom, budući tridesetak godina živi i radi u Istri, Vodnjanu.Udata je i majka troje djece koja su joj između ostalog, zasigurno inspiacija za pisanje i stvaranje.


Njeno druženje sa stihovima počelo je još u najranijoj školskoj dobi i nastavilo se sve do današnjih dana. Piše uglavnom na standardu ali jednako tako i na čakavskom dijalektu koji joj je posebno drag. Katica je članica Literarne udruge «Cvitak» iz Vodnjana, a njene pjesme, izašle su u dvije zajedničke zbirke «Raznobojni cvjetovi» 2005. te «Razglednice u ogledalu» 2010. Osim toga sudjelovala je na mnogim Susretima poezije u Mariji Bistrici, «Veršima na šterni» u Vižinadi», a 2011. njena je pjesma ušla u zajedničku zbirku «Nebeska bonaca» na Susretu duhovne poezije u Križevcima.


Katica Petreković piše i igrokaze za djecu, a neki od njih izvedeni su u Dječjem vrtiću «Petar Pan» u Vodnjanu. Ona kako jednostavno živi, bez velikih tenzija, tako i piše, vrlo suptilno, ali se jednako tako u njenim stihovima osjeća povratak u svjetliju budućnost.


-----------


Knjige objavljene i dostupne na portalu digitalne-knjige.com:


"Vrtovima mojih misli"


http://www.digitalne-knjige.com/petrekovic.php


---------------

Naslovnica knjige:


---------------

Kritike:

"Mi obično pokušavamo da izliječimo svoju usamljenost emotivnom zavisnošću od drugih osoba, kroz druženje i buku... Vratite se pravim stvarima, izvucite se iz gužve i vratite se prirodi - stupite u dodir sa drvećem, travom, kamenjem, životinjama i pticama, sa morem i oblacima, sa nebom i zvijezdama..."

Anthony De Mello

Kako su samo prekrasne i upečatljive ove DeMellove misli, mudre misli koje nas uče da nije potrebno u životu biti usamljen i emotivno zavisan od drugih osoba…A učinit ćemo pravu stvar ako se vratimo prirodi, čistoj, nedodirljivoj, ako stupimo u kontakt sa pticama, drvećem, morem , oblacima, nebom, sjajnim zvijezdama…

Učinila je to ovog puta i autorica Katica Petreković koja je vrtove svojih misli cijelog svog života, hranila, oplemenjivala svojom dobrotom, plemenitošću, razgaljenošću duše i vječitim optimizmom, žena koja je unatoč svim životnim padovima, nedaćama, uspjela izdržati, podignuti se svaki put iz početka i ostati na nogama, čvrsto na zemlji, krečući u nove životne izazove, a pritom ostati u jednom suptilnom , nježnom, prijateljskom odnosu sa suncem, vjetrom, morskim valima, olujama.

Mogu slobodno konstatirati da autorica u svojih šezdesetak iznesenih pjesama, podijeljenih u nekoliko cjelina, govori uvijek samo o jednoj, ali uvijek istoj, vječito prisutnoj temi: prolaznosti života, čežnji za nekim prošlim vremenima, o boli ali jednako tako i o sreći, svjetlu koji se tamo negdje na horizontu nazire i pobjeđuje tamu, zlo, nepravdu i sve ono teško, ali istinito što autorica pretvara u pletenicu prekrasnih, nježnih stihova…A upravo su ti stihovi ispunjeni ljubavlju, milošću, osjećajnošću koja Katicu ispunjava kao osobu u cjelini. Čitatelji i oni koji je malo bolje poznaju, uvjeriti će se kako autorica živi, diše, priča, tako pažljivo, ali spontano piše i stvara pjesme kao jednu vrst molitve za spas nade i vjere, a koje donosi njena hrabrost, upornost i lepršavi duh. U nekim, pak trenucima, ona nas iznenađuje kad u svoj stih , slikovito ubacuje prepoznatljive slike dječje igre, radosti i ushićenja, a što je još jedan od dokaza koliki je Katica, optimist, kad je život u pitanju.

Zbirka je podijeljena u nekoliko cjelina i stiče se dojam kako se pjesme nižu poput slika iz Katičinog života, dakle u početku je ona brižna žena i majka, iako u naponu snage, ali ponekad možda i zbog svoje prevelike dobrote, na vjetrometini zlobnika, pa je opčinjuju crne misli, suze su joj neizbježne pratilje, koraci umorni, ona priča «govorom tišine», često usamljena, ostavljena, u njoj caruju tuga i nemiri. Upravo je zbog toga i takvog stanja duše, autorica dala prvom dijelu ove prekrasne zbirke naslov «U bespućima samoće»….

»opet tuga….tuga, šutljiva, neumorna, uronjena u dubini moje duše

…»nastojim naći tračak svjetlosti u gnijezdu mračnih misli…»

…» ispunjena nadom da će mi se nebo smilovati, poslati snop vjere

i hrabrosti…»

I zaista, uvijek, ali baš uvijek, Katica nalazi tračak svjetla u tunelu mraka, nalazi ga «U praskozorju» kad budi se zora, rađa novi dan, ljepši dan. Jasno se to osjeti u pejzašnim pjesmama u kojima progovara kroz slike o ljubičastim poljima nade, o močnom moru, bijelom suncu, ponosnim stijenama,ljiljanu i lastavici, o vrbama, dugokosim ljepoticama. Zahvaljujući prelijepom, rekla bih, bajkovitom izboru prirodnih motiva, stihom stvara simbolične slike i navješćuje njima neko novo , svjetlije nebo, čistoću od svih patnji, boli, istrošenog tijela…Katica je očito previše puta ranjena poput ptice slomljenih krila, ali Katica se isto tako svaki put iz početka, iz pepela poput Fenixa, diže, i leti, i vraća svojoj obitelji, svojim anđelima koji su joj možda i jedina prava istinska potpora u životu , razlog življenja svake majke. Kroz svaki njen stih, emocije vjerno odražavaju Katičinu iscrpljenost od teških životnih bitki, no, ona je jaka, toliko jaka da se poput «Atlasa ljubavi» uspijeva uklopiti u težinu svakodnevice. Složiti ćete se sa mnom, da to ne bi mogao svatko, no poznavajući autoricu i osobno, znam da u njenom ranjenom srcu leži neka čudnovata snaga, neiscrpna energija, njena radost novog svitanja, ogromna je,ona se odlično snalazi gledajući u nebo prosuto sjajnim zvijezdama, istovremeno izgovarajući molitvu:» pretvori moju samoću u osmijeh cvatućeg života…»

Kako nas autorica Petreković na standardu vodi morem svojih čarobnih stihova, i pokazuje plodove u «Vrtovima svojih misli», ona na kraju , za nas ima i jedno iznenađenje, jedno osvježenje jer treba naglasiti da naša pjesnikinja vuče korjene iz Ravnice, iz Slavonske ravnice, a tako se dobro snalazi i piše čakavskim dijalektom.

Kao zaključak, kao vrtuljak ljubavi, kao «Svitlo u škurini», autorica progovara na domaćoj besidi, jopet o onemu ča je ispunjava, o onim svakodnevnim ćutanjima, o karioli sriće, zabljenoj šterni, kosiriću, u njoj se javlja dilema smo li žbaljali ča smo pošli u Evropu, se anke pita će li nan se tornati zgubljena lita….

Glavni moto rekla bih koji se isprepliće kroz Katičine zelene i plodne vrtove misli je pitanje: «ZAŠTO CIJELI ŽIVOT VOLJETI, A VOLJEN NE BITI?», a ja ću zaključiti i reći:» Nije potrebno da brineš, pjesnikinjo, ti si svoju misiju pisanja započela u ranim godinama života, nepresušno dodavala nove i bogate misli pretočene u prelijepe stihove,a tako mogu stvarati samo oni koji vole ali i koji su voljeni.

Zato živi kao i do sada, sanjaj svoje vrtove, sadi u njima samo mirisne ljiljane i ruže ljubavi, pa će onda i sunce još ljepše sjati i ljepši nam život darivati!

Denis Kožljan, pjesnikinja, književnica


Uredio i obradio: Nenad Grbac


------------------------

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present


     Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.



Jun 26 '12
Tko kaže da knjige nisu tražena roba ili da odumiru?




Nepoznati počinitelj je između 10. i 23. lipnja provalio u kuću u Ulici Ćire Truhelke. Policija traga za kradljivcem.


Knjige u vrijednosti nekoliko desetaka tisuća kuna ukradene su u posljednja dva tjedna iz doma 77-godišnjaka i 64-godišnjakinje. Nepoznati počinitelj je između 10. i 23. lipnja provalio u kuću u Ulici Ćire Truhelke i ukrao nekoliko tisuća knjiga. Policija traga za "načitanim" provalnikom koji je ukrao knjige.


Piše: mvi/VLM

MILENIJSKA TRILOGIJA




Švedski pisac Stieg Larsson je prvi autor koji je prodao više od milijun primjeraka knjiga u elektroničkoj knjižnici Kindle internetske tvrtke Amazon.


Amazon navodi da je Kindle prodao više od milijun digitalnih primjeraka knjiga Larssonove Milenijske trilogije "Muškarci koji mrze žene", " Djevojka koja se igrala vatrom" i "Kule u zraku".

Amazon ističe da se sve tri knjige nalaze među 10 najprodavanijih Kindleovih knjiga svih vremena.

Larsson, švedski pisac i novinar, iznenada je umro 2004. od srčanog udara u 50. godini. Milenijska trilogija objavljena je posthumno i postala je svjetski hit. 


Mi vam ovdje donosimo i službeni trailer filma  The Girl with the Dragon Tattoo koji je snimljen prema Larssonovom romanu "Muškarci koji mrze žene".


Film svakako vrijedi pogledati, a ljubiteljima torrenta, magneta i ostalih stvari koje nam uljepšavaju i olakšavaju život spomenuti ćemo i izvrsnu stranicu koja se nalazi na adresi: http://torrentbutler.eu


Napisao: Nenad Grbac 





Jeste li se ikad upitali koje su prednosti i mane digitalnih i tiskanih knjiga ? Ako niste mi ćemo vam pokušati pomoći i nabrojiti neke od najčešće spominjanih činjenica.




Digitalna knjiga – prednosti 


- tekst može biti pretraživ, osim kada je u slikovnom obliku


- zauzima malo mjesta (otprilike 1000 prosječnih e-knjiga se može spremiti na jedan CD ili usb stick)


- Digitalne knjige se mogu čitati na slabom svjetlu, pa i u totalnom mraku


- brzo kopiranje


- niska cijena distribuiranja


- ekomomski i ekološki su prihvatljive jer smanjuju potrošnju papira i tinte


- ne istroše se tijekom vremena


- sadržaj digitalnih knjiga može biti interaktivan odnosno u njega se mogu dodati razna

  programska rješenja, video zapisi, tablice, kvizovi ankete koja korisniku omogućuju  

  interakciju i bolje razumjevanje sadržaja


- zbog niske cijene izrade i distribucije digitalna knjiga učinila je objavu i izdavanje knjige 

  mogućim i običnim ljudima što u slučaju tiskane knjige, odnosno kontrole izdavača, 

  države i nije bilo moguće 


Digitalna knjiga – nedostaci


- može biti nekompatibilna s novim hardwareom i softwareom (primjer knjiga izrađenih 

   u flashu ili Microsoft Silverlightu.)


- zahtjeva pažnju u rukovanju i spremanju dokumenata, da bi se izbjeglo gubljenje 

   podataka


- program može onemogućiti ispis


- baterija se može isprazniti


- Neki korisnici koji imaju problema s vidom preferiraju papir umjesto kompjuterskog   

  ekrana


- Njeno korištenje može zadati problema ljudima koji nisu vični radu s komjuterom


Tiskana knjiga – prednosti


- može se čitati na različitim mjestima


- robusna i izdržljiva


- može se čitati i kada je oštećena


- ne zahtjeva izvor struje kao kompjuter


- ima veću kolekcionarsku vrijednost (npr. prva izdanja, potpisane knjige)


Tiskana knjiga – nedostaci 


- ne može biti kopirana osim kao novi primjerak ili fotokopija koja također ima visoku cijenu.


- ne može se čitati u mraku


- zauzimaju mnogo mjesta, teške su za prenošenje (pogotovo na putovanjima)


- mogu se prestati tiskati – što otežava dobavljanje


- ekološki su upitne jer se za njih koriste velike količine papira 


- prekupe su jer njihovu cijenu određuju interesi izdavača i države.


- zbog visoke cijene tiska i distribucije izdavanje tiskane knjige ponekad je nemoguća ili 

   teško ostvariva misija


Napisao: Nenad Grbac


--------------------------------

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present


Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.

Digitalni udžbenici  uskoro će zamijeniti klasične?




Najveći online prodavači knjiga, objavili su kako je ove godine prodano više digitalnih izdanja knjiga nego onih klasičnih. No ovaj trend digitalizacije knjiga ne odnosi se na sve knjige – udžbenici su još uvijek najrašireniji u svojem klasičnom obliku, no to bi se uskoro moglo promijeniti


Današnji izdavači koriste sve veću popularnost tableta poput iPada i Kindlea i u svoju ponudu uvrštavaju usluge poput posudbe digitalnih knjiga na određeni vremenski period. Izdavači napominju kako je velika prednost digitalnih knjiga u njihovom potencijalu da pređu ograničenja tradicionalnih udžbenika i ponude pravo multimedijalno i interaktivno iskustvo.


U istraživanju Student Monitora, tvrtke za istraživanje studentskog tržišta, oko 5% svih udžbenika kupljenih u jesenskom periodu ove godine u Americi bilo je digitalnog oblika.

To je povećanje od 2% u odnosu na proljetni semestar.


Posudba kao nov način distribucije udžbenika?


No možda će u pravo posudba digitalnih udžbenika izazvati pravu revoluciju. Neki izdavači već sad nude uslugu posudbe na određeno vrijeme – najčešće između šest mjeseci i godine i pol dana od trenutka kupnje, što znači ograničenje po pitanju preprodaje takvih knjiga jer licencu dobije samo kupac kojem softver onemogućava daljnje kopiranje. Ove mjere pomažu osigurati da cijene digitalnih udžbenika ostanu puno niže od cijene njihovih papirnatih verzija.


Što kažu studenti? 


Studenti su podijeljeni oko ovakvog načina distribucije udžbenika.


„Došlo me jeftinije nego da sam kupila papirnato izdanje knjige“, rekla je Rebecca Johnson, studentica Sveučilišta George Mason, koja je kupila svoj prvi digitalni primjerak knjige još na prvoj godini studija. Platila je 50% manje za digitalno izdanje koje je kupila izravno od izdavača. No upozorila je kako digitalna verzija nije vječna.


„Posjedujete ju dok traje akademska godina, ali nemate ju zauvijek“, napomenula je.


Njezin je udžbenik je „istekao“ nakon godinu dana.


No za neke studente, ograničeno vrijeme posjedovanja udžbenika može biti negativna stvar jer neke knjige koriste za više kolegija pa im je praktičnije kupiti ih u klasičnom obliku nego ih ponovno kupovati s interneta na određeno vrijeme.


Koje su najveće zamke digitalnih udžbenika?


Najveća zamka ili problem vezan uz digitalne udžbenike je to da one postanu vlasnički softver odnosno da njima raspolažu privatne izdavačke kuće koje će u težnji ka što većoj zaradi nametnuti i kojekakva ograničenja.


Tipičan primjer takvog ponašanje je iznajmljivanje udžbenika na kraće vrijeme gdje se kupcima ograničava i sloboda i način korištenja.


Iz tog razloga važno je napomenuti da bi za digitalne udžbenike bilo najbolje da ih se izdaje kao besplatan ili «free softver».  Da li je to moguće? Naravno da je moguće, države ionako troše velik novac na obrazovanje, a financiranjem izrade besplatnih udžbenika uštedilo bi se puno novaca poreznih obveznika.


Pitanje je samo hoće li korporacije, političari  i bankari koji upravljaju svijetom dopustiti takvo što jer tiskanje i proizvodnja udžbenika donosi velike zarade. Iz tog razloga teško je očekivati da će oni javni ili općekorisni interes staviti ispred interesa za profitom. Osim ako ih javnost i razvoj tehnologije na to ne prisili.


Koje su najveće prednosti digitalnih udžbenika?


Digitalni udžbenici u sebi kriju velike interaktivne mogućnosti. Oni u rukama vrsnih programera mogu biti vrlo učinkoviti i poučno štivo. U digitalnu knjigu moguće je postaviti i raznorazne primjere, izračune, tablice, pojašnjenja, video materijal, linkove i poveznice, odnosno sve ono što nam klasična knjiga ne može pružiti.


Iz tog razloga lako je zaključiti i da se digitalni udžbenici neće oslanjati na danas rasprostranjene formate kao što su pdf, txt  ili  html već da će i oni postati izvršne datoteke (na win platformi to je exe format).


Što kažu profesori?


„Digitalni udžbenici će s vremenom postati norma, ali to se ipak neće dogoditi tako brzo kako  ljudi očekuju“, rekla je Charlotte Lee, profesorica na Sveučilištu Seattle.


U svibnju je gospođa Lee objavila rezultate istraživanja među studentskom populacijom koje je pokazalo kako se većina studenata koji koristite digitalne knjige za učenje nakon uglavnom vrlo zadovoljni svime što im digitalne knjige nude.


Glavni problem bio im je ograničenost tablet računala po pitanju tradicionalne navike čitanja, skeniranja i zabilježavanja važnijih dijelova materijala.


Nadodala je kako udžbenici, za razliku od romana, ne mogu s jednakom jednostavnošću biti prebačeni na digitalni uređaj jer ih učenici i studenti pri učenju jako rijetko čitaju od prve do zadnje stranice.


 „Trebamo dizajnirati uređaje koji su posebno prilagođeni da olakšaju akademsko čitanje“, zaključila je.


Iako je ovo trend koji se tek pojavljuje u SAD-u i na zapadu Europe, što znači da će proći još podosta vremena prije nego se pojavi u Hrvatskoj, trebali bi ga biti svjesni, a država naš sustav obrazovanja konstantno modernizirati i pratiti strane trendove jer će i naši školarci jednog dana vrlo vjerojatno odbaciti papirnate udžbenike i početi učiti tapkanjem po zaslonu.


 Napisao: Nenad Grbac



------------------------

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present


     Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.



Poznata hrvatska književnica Vesna Krmpotić u nedjelju 17. lipnja slavi osamdeseti rođendan u zagrebačkom kazalištu Komedija. Proslava počinje u 18 sati, a tom će prilikom biti predstavljena knjiga "Pitam te, Bože...". Proslavu organizira Hrvatsko-indijsko društvo prijateljstva. 


Vesna Krmpotić poznata je pjesnikinja, ali i autorica proznih knjiga od kojih je najzapaženija bila "Brdo iznad oblaka". Vesna Krmpotić članica je Hrvatskog društva pisaca i Društva hrvatskih književnika, a rođena je u Dubrovniku 17. lipnja 1932. godine. Bavi se i prevođenjem, te esejistikom.


Naš izbor iz ljubavne poezije Vesne Krmpotić odnosno digitalnu knjigu "Što sam ono htjela tobom reći", moći ćete preuzeti na sljedećem linku: http://www.digitalne-knjige.com/krmpotic.php

Smrt knjige: "Fahrenheit 451" postaje stvarnost






Ono čega se Ray Bradbury najviše plašio, a to je potpuna dominacija elektroničkih medija, televizije i komercijalnih internetskih portala, obistinilo se u današnjem vremenu površnosti i globalnog zatupljivanja 

 

U knjizi »Fahrenheit 451« nedavno preminulog Raya Bradburyja vodi se sljedeći dijalog između vatrogasca Guya Montaga i djevojke Clarisse: – Koliko dugo radite kao vatrogasac? – Od svoje dvadesete, to jest već deset godina. – Pročitate li ikad koju od knjiga koje palite?

 

    Nasmijao se. – To je protuzakonito.

 

    – Oh! Naravno.

 

    – Lijep je to posao. Ponedjeljkom Poea, srijedom Steinbecka, petkom Pounda, satri ih u pepeo, a onda satri i pepeo. To nam je službeno geslo. 

 

Spaljivanje knjiga u Bradburyjevom antiutopijskom romanu odvija se u ozračju potpune političke korektnosti. Tako u jednom dijelu knjige nailazimo na ovakve rečenice: »Obojeni ne vole Malog crnog Samba. Spali ga. Bijeli nisu oduševljeni Čiča Tominom kolibom. Spali je. Netko je napisao knjigu o duhanu i raku pluća? Proizvođači cigareta tule? Spali knjigu.« 

 

 U istoimenom filmu Françoisa Truffauta iz 1966. godine knjige gore u krupnim planovima. Pod vatrom se previjaju stranice književnih klasika. Taj svojevrsni genocid nad knjigama stravičan je simbol umiranja Riječi na lomači, pisao je u svojoj knjizi »Znaci sa ekrana« Bogdan Kalafatović. Zastrašujuća vizija budućnosti koju u knjizi »Fahrenheit 451« (objavljenoj 1953.) daje američki pisac Ray Bradbury, na neki način sve više postaje naša stvarnost. Barem kad su knjige i čitanje u pitanju. Doduše, ne događaju se masovna spaljivanja knjiga, ali su statistike o čitanju i kupovanju knjiga prilično poražavajuće. 

 

 Prema istraživanju GfK-a iz 2011. godine, u Hrvatskoj se knjige čitaju manje od svjetskog prosjeka. Oko 40 posto građana starijih od 15 godina mjesečno pročita barem jednu knjigu, a tijekom tri mjeseca samo 31 posto građana u Hrvatskoj kupilo je neku knjigu. Oni koji nisu kupili knjigu kao glavni razlog navode da im knjiga ne treba/ne zanima ih (51 posto), dok se 44 posto opravdava nepovoljnim financijskim prilikama. U jednom televizijskom prilogu mogao se čuti i podatak da 60 posto hrvatske djece plače i nije sretno ako im netko za rođendan pokloni knjigu.   

 

Kritika televizije

 

Dok optimisti i dalje ne vjeruju u smrt knjige, polaganom odumiranju civilizacije knjiga ipak svjedočimo. Ono čega se nedavno preminuli Ray Bradbury najviše plašio, a to je potpuna dominacija elektroničkih medija, naročito televizije i komercijalnih i ispraznih internetskih portala, obistinilo se u današnjem vremenu površnosti i globalnog zatupljivanja. Sâm Bradbury je izjavio da njegov roman pokušava dati naglasak na kritiku televizije, koja suptilno uništava racionalno i kritičko razmišljanje, tako da gledateljstvu daje djelomične i kratke informacije izvučene iz konteksta, dajući tako iluziju informiranosti i znanja. Bradbury je u tome vidio veću prijetnju društvu nego u samoj cenzuri. U vrijeme nastanka Bradburyjeva romana većina Amerikanaca nije posjedovala televizor, a ovaj pisac u svojoj knjizi predviđa budućnost u kojoj su televizori veliki i tanki i na njima se po cijeli dan vrti gomila gluposti. Budućnost nam je, prema svemu sudeći, stigla. 

 

Napisala: Kim Cuculić

 

Jun 17 '12

Digitalna revolucija ili tek propast tradicionalnog izdavaštva?


Iako izvješća pokazuju da prodaja knjiga u papirnatom izdanju opada – za čak 54,3%, a prodaja e-knjiga pobjedonosno raste za 138%, veliko pitanje ostaje visjeti u zraku – postoji li nešto što bismo mogli nazvati digitalnom revolucijom ili čak propašću tradicionalnog izdavaštva?

Kada je mlada Amerikanka Amanda Hocking 2010. godine krenula tipkati na svom kućnom računalu, koristeći dokolicu u svrhu koju bi oni nostalgični za vremenima koja nikad zapravo nisu nestala opisali kao plemenitu, zasigurno se nije nadala da će tek jednu godinu kasnije s romantično-vampirskom trilogijom 'Moja krv odobrava' zaraditi prvi milijun dolara. Poletna bivša zaposlenica staračkog doma jedna je od začetnica ludila samostalnog objavljivanja u digitalnoj sferi. 

Ta će ekskurzija 'veća od života' nekima predstavljati kraj puta koji su još krajem prošlog stoljeća zagovarali ljudi poput profesora Jeremyja Butlera sa Sveučilišta u Arizoni. Vidjevši prednost u digitalnim formatima Butleru je digitalno samoobjavljivanje predstavljalo čin dokidanja jaza između autora i čitatelja (za koji je najčešće okrivljavan distributer/izdavačka kuća). Napisati, opremiti i distribuirati knjigu brže, bolje, šire i jeftinije nego ikad prije mnoge nije ostavilo ravnodušnima. 

Pojavljivanje i strmi uzlet elektroničkih čitača knjiga je u proteklih nekoliko godina revitalizirao ideju digitalne literature. No, dok su se jedni odlično snalazili, otkrivši da u toplini svog doma mogu otiskivati riječi na ekran da bi ih potom izravno ponudili čitaocu poput gore spomenute Hocking, drugi su se vrlo brzo prizemljili. Autoricu 'ljubića' Nyree Belleville može se svrstati u potonje, nakon početnog uspjeha, doživjela je sudbinu otkazivanja ugovora s izdavačkom kućom. 

I tisuće drugih autora odjednom su se našli u toj priči, shvativši kako je obećavajući svijet Amande Hocking vrlo dalek i neizgledan, neovisno o platformi na kojoj se piše. Navala mladih i neafirmiranih pisaca koji su svoju sreću odlučili potražiti u digitalnim prostranstvima elektroničkog samoizdavaštva nije stvorila društvo pismenijih i literarno 'gladnijih' individua. Dapače, u ovom ekstatičnom naletu da se samoobjavljuje elektronički, izronile su stotine tisuća novih digitalnih knjiga za koje gotovo i nema čitaoca jer nisu vidljive. 

Proteklih mjeseci nešto su uočljiviji članci, studije i knjige koje pokušavaju kontekstualizirati fenomen digitalnog izdavaštva onkraj tehnološke perspektive. Primjerice, članak škotskog autora i kolumnista Ewana Morrisona naslovljen 'Mjehurić elektroničkog samoizdavaštva' koji je krajem siječnja objavljen u britanskoj novini The Guardian problematizirat će tendencije koje nisu nove, a tiču se pismenosti u doba elektroničkih 'strojeva'.

 

Uredio i obradio: Nenad Grbac 

------------------------

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present


     Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.

 

Jun 15 '12
FRANZ KAFKA O DOBROJ KNJIZI



Piše: Denis Kožljan

Čitajući Kafkina djela, ne samo za obveznu lektiru, mogla sam njegovu definiciju o dobroj knjizi primijeniti na jedan američki roman naslova "Krvavi meridijan" ili "Večernja rumen na zapadu" autora Cormaca McCarthyja.

Naime Kafka kaže:"Knjiga mora biti sjekira za zamrznuto more u nama, " a što bi značilo da sve ono što smo pročitali treba nedvojbeno u nama ostaviti neki trag, tj. ne zabaviti čitaoca već promijeniti ga iz nutra. A upravo će se to zasigurno dogoditi svakom onom čitatelju koji u ruke uzme ovaj, neobičan roman, u prvi mah mogli bismo pomisliti da je to možda i neki horor po žanru zbog mnogih nasilničkih scena koje lede krv u žilama. No, onda ćemo se, sve što budemo dalje čitali, uvjeriti kako je to neka kombinacija "bit" stila i "srednjovjekovnog", a možda i zbog toga jer knjiga nema zapleta, nema ni unutarnjeg opisa likova, a ima mnoštvo krvavih, scena ubijanja, silovanja, skidanja skalpova. Pa možda najbolje konstatirati kako je to jedan krvavi kontekst "snuf" vesterna. 

Kafka je dakle jako dobro znao što želi svojom definicijom dobre knjige reći i usmjeriti ljubitelja ovakve vrste romana na čitanje, napose jer nas "Krvavi meridijan" dobro drma, zastrašuje, drži u nekoj slici nasilja i igri egzistencije. Scene mučenja, ubijanja, u vrijeme američko-meksičkog rata na samoj granici, lome svakog onog tko želi pročitati ovu specifičnu knjigu. Vrijeme radnje je sredina 19. st. točnije 1849. godina, kad se američka nacija rađala na krvavim stečevinama, kad se skidala glava za glavu, kad je rat bjesnio u svoj svojoj jačini. Tako su i scene u romanu krvave, teške, dinamične, a dok se američka nacija formira u jednom novom i stalnijem obliku, borbe na samoj granici ne jenjavaju. Dapače, odvijaju se na više frontova i s domorodačkim kulturama dok se istovremeno formiraju nove granice.

A potvrdi zašto upravo ova knjiga mijenja njenog čitatelja je i glavni junak bez imena, jednostavno Dječak, mali, Kids koji se putujući na Jug pridružuje bandi neregularne vojske, lovaca na skalpe i silovatelje. On je utjelovljenje, neću reći negativnosti glavnog junaka, već je prikaza ljudske slabosti, samilosti i ravnodušja u samoj igri za opstanak, za egzistenciju. Pored Maloga, tu je i još jedan jednako jak lik, Glanton, a njega je autor Carmaca zapravo predstavio i prikazao kao oličenje stvarnog aktera i povijesne ličnosti, a koja je zaista postojala u memoarima jednog sudionika tog strašnog ratnog pohoda.

Ovaj bih roman preporučila za čitanje svim onim jakih živaca, a koji žude za akcijama, koji ne ostaju ravnodušni na scene kao iz najorginalnijih horora. Dojam opisa likova (primjer suca) su opisi u obliku groteske i hiperbole..."sudac je bio kao pojava, čudovište iz mraka..." Naglasak na značaj same situacije i ratnih zbivanja, ovaj vrsni romanopisac dao je i uporabom mnogih i različitih biblijskih odnosno religijskih motiva, no oni su tek u sjeni krvavih tragova koji su dali pravi pečat ovom djelu.

Mogu dakle zaključiti da Kafkina definicija "dobre knjige", sa svih aspekata biva pogođena na primjeru ovog američkog romana.

Jun 13 '12 · Oznake: franz kafka o dobroj knjizi

PROZNA DJELA MOĆNIJA SU NEGO ŠTO SE MISLILO

 

Istraživanje: "Uranjanje" u likove iz romana može vas promijeniti kao osobe

 

 

 

Američki znanstvenici utvrdili su da "uranjanje" u prozno djelo može utjecati na vaše ponašanje i misli koje su mogu metamorfozirati kako bi odgovarale onome vašeg omiljenog lika

 

NEW YORK – Prozna djela mogu biti puno moćnija nego što mislite – kad se poistovjećujete s likom u romanu postoje veliki izgledi da ćete postati poput njega, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Personality and Social Psychology.

 

Američki znanstvenici utvrdili su da "uranjanje" u prozno djelo može utjecati na vaše ponašanje i misli koje su mogu metamorfozirati kako bi odgovarale onome vašeg omiljenog lika. Znanstvenici vjeruju da nas fiktivni likovi mogu promijeniti na bolje, prenosi američka mreža msnbc. Kad se vežete uz lik Atticusa Fincha iz kultnog romana "Ubiti pticu rugalicu" američke spisateljice Harper Lee više se fokusirate na etično ponašanje, kaže voditelj istraživanja Geoff Kaufman s američkog Dartmouth Collegea.No, upozorava, romani mogu imati i tamnu stranu podsjećajući na američkog Psiha.

 

"Lik je vrlo karizmatičan i privlačan no on je serijski ubojica. U mjeri u kojoj se vežete uz njega nastojite razumjeti ili opravdati njegova djela", kaže Kaufman.

 

Znanstveni tim utvrdio je da proživljavanje likova iz romana može dovesti do stvarnih promjena u životu čitatelja, no nije utvrdio koliko dugo traju te promjene. Kaufman vjeruje da romani mogu mijenjati život.

 

"Ukoliko imate duboku vezu s likovima to može imati trajni učinak. Može vas nadahnuti da ponovno nešto pročitate i nakon toga je učinak osnažen".Znanstvenici su u prvom testu utvrdili da je vjerojatnost da se čitatelji priče o čovjeku koji je svladao mnoge zapreke kako bi izašao na izbore i sami u sljedećim danima odazovu pozivu na birališta puno veća u odnosu na čitatelje drugih djela.

 

U drugom testu ispitanici su podijeljeni u dvije skupine u kojoj je prva čitala priču o heroju za kojeg se tek na kraju otkriva njegova homoseksualnost dok je drugoj skupini taj podatak bio otkriven već na početku priče. Utvrđeno je da je puno pozitivnije stajalište prema homoseksualnoj populaciji bilo zabilježeno u prvoj skupini. To je zato što su upoznali lik i vezali se uz njega prije nego što se njihov doživljaj mogao zamagliti stereotipima prema homoseksualcima, objašnjava Kaufman.

 

Oni koji su od početka znali za njegovu seksualnu orijentaciju nisu se s njim poistovjećivali zbog stereotipa koji je uspostavio distancu između čitatelja i lika, objašnjava američki znanstvenik. Kaufman vjeruje da taj učinak imaju samo pisana djela ali ne i filmovi u kojima smo od početka postavljeni u jasnu ulogu promatrača.




------------------------

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present


     Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.




 

 



NEW YORK  Nenadmašni majstor znanstvene fantastike, američki pisac Ray Bradbury , čija su lirske vizije budućnosti odražavale i optimizam i tjeskobu poratne Amerike, umro je u utorak u svom domu u južnoj Kaliforniji u 91. godini, objavio je New York Times.

Bradbury, autor »Marsijanskih kronika«, »Fahrenheita 451«, »Ilustriranog muškarca« i »Sunčevih zlatnih jabuka«, prodao je osam milijuna primjeraka svojih knjiga na 36 jezika.
Po mnogim kritičarima, Bradbury je najzaslužniji što je znanstvena fantastika ušla u literarnu srednju struju. Njegovo se ime nalazilo na vrhu svih ljestvica najvažnijih SF pisaca 20. stoljeća, uz Isaaca Asimova, Arthura C. Clarkea, Roberta A. Heinleina i Stanislawa Lema.

Iako nikada nije dobio Pulitzerovu nagradu, Bradbury je 2007. dobio posebno Pulitzerovo priznanje za »uglednu, bogatu i vrlo utjecajnu karijeru nenadmašnog autora znanstvene fantastike«.



Jun 11 '12

PORAŽAVAJUĆI REZULTATI ČITANJA

 

Knjiga na ozbiljnom ispitu budućnost

 

Bez djece i mladih, a sa sve većim izazovima s kojima se suočava, knjiga bi se mogla naći u ozbiljnim problemima




Nakon istraživanja GFK-a Hrvatska (Centar za istraživanje tržišta) o čitalačkim navikama Hrvata, bez obzira na spektar tumačenja od katastrofičnih do gotovo optimističnih, jedan podatak posebno je ostao zapamćen: 44 posto ispitanih na reprezentativnom uzorku u posljednjih godinu dana nije pročitalo nijednu knjigu. Kupljenu, posuđenu ili ukradenu. U takvim okolnostima puno više od fokusa na produkciju knjiga čini se potrebnijim promišljati modele promocije književnosti i čitanja. Jest, izdavački sektor je u krizi, brojke prodanih naslova i naklade konstantno se smanjuju, kao i dotacije javnog kapitala, no opstat će najizdržljiviji i oni koji najbolje uravnoteže svoje programe isključivo pod uvjetom da netko uopće želi čitati njihove knjige. 

Stoga ne čudi da je u sklopu Festivala europske kratke priče, ne samo živahnog jedanaestogodišnjeg promotora proze kratkog metra, nego i platforme za šira promišljanja književnosti, organiziran radni sastanak pod nazivom Modeli i programi promocije nacionalnih književnosti. U zagrebačkoj Booksi okupilo se podosta europskih i regionalnih stručnjaka koji se time bave bilo izvan bilo unutar institucija. Zaključke je u takvim okolnostima teško iznositi, jer sastanci su to uglavnom informativne naravi, no osim zanimljivih podataka o funkcionirnju sustava potpora književnosti u zemljama s kojima dijelimo neke sličnosti, poput BDP-a, broja stanovnika, tranzicijskog iskustva ili nečeg sličnog, okupljeni su gotovo u pravilu slušali pesimistična predviđanja.  

Tako je nama bliska Slovenija, regionalnim uzorom u utvrđivanju posebne Javne agencije za knjigu (JAK), izdvojene iz Ministarstva kulture, u međuvremenu prilično zaokrenula svoju politiku. Kako je naglasila Katja Stergar, nova Vlada  nije formalno odlučila ukinuti Agenciju, ali je zato obećala plaće samo za troje od sedmero sadašnjih zaposlenika te smanjenje budžeta za JAK od čak 45 posto, uz smanjenje budžeta za knjižne programe za 25 posto. 

Upitnik

Dobar potez organizatora radnog sastanaka bio je sastavljanje upitnika o situacijama na interesnom polju u zemljama obuhvaćenim ispitivanjem, tako da se vrijeme nije trošilo na uvodna izlaganja sudionika. Prema tom upitniku situacija u Nizozemskoj nije toliko loša, no i to se brzo rasplinulo kad je Bas Pauw iz Nizozemske zaklade za književnost objasnio da su rezovi zapravo ispred a ne iza njih. Iako književnost u smanjenom proračunu za kulturu stoji još sasvim solidno, a dio ušteda napravljen je ujedinjavanjem dviju agencija – one za vanjsku i one za unutrašnju promocijiu u jednu – od 2013. godine i njih očekuju bolni rezovi. 

Slično je i u Latviji, gdje se pitanjem knjige bavi nevladina organizacija, čiji pak budžet ni u najboljim danima nije prelazio 90.000 eura, kako je to istaknuo Janis Oga, ravnatelj Latvijskog književnog centra. Naravno, nije puno drugačije ni u Hrvatskoj, u kojoj se također smanjio budžet za kulturu uopće, no Dubravka Đurić Nemec iz Ministarstva kulture bila je ipak optimistična u vezi s nekim novim modelima podrške knjižnom tržištu. Odnedavno je tako Ministarstvo kulture utvrdilo aposteriorno nagrađivanje pisaca te u pokušaju da se piscima popravi status odlučilo dodjeljivati 10 stimulacija od po 15.000 kuna za najbolja ostvarenja na području romanesknog stvaralaštva za 2011. godinu. Inače je to implementacija jednog od naputaka iz akcije pisaca »Pravo na profesiju«, poznate i kao Perišićeve inicijative. No oni u ministarstvu, kako je to objasnila Nemec, za razliku od svih ostalih prisutnih na sastanku u Booksi, po zakonu u pravilu ne mogu pokretati akcije, nego ih samo podržavati. Zato i ona vidi jednu javnu neovisnu agenciju za knjigu u budućnosti. 

Rasti s knjigom

No što je s promotivnim aktivnostima, što je sa životom knjige nakon što se pojavi u knjižarama? Svi su se okupljeni u tom pitanju složili da bi trebalo činiti više. Alexandra Buchler iz organizacije Literatura preko granica (LAF), platforme za književnu razmjenu, prijevode i debate, istaknula je da se premalo pažnje posvećuje novim medijima, digitalnim oblicima knjiga koji će u budućnosti igrati možda i najvažniju ulogu. Većina sudionika sastanka na ovom je pitanju iznosila uobičajene promotivne aktivnosti, poput podržavanja ili organiziranja festivala, slanja pisaca u međunarodne razmjene i sl. Nemec je pritom istaknula da su u Ministarstvu počeli raditi na jednom od novih prioriteta, promocijama čitanja u knjižnicama. 

U kontekstu smanjivanja čitanja knjiga, o čemu svjedoče i paneuropska i pojedinačna statistička istraživanja, logičnim se čini stavljanje snažnog naglaska na čitanje djece i mladih. Odgojeni na videoigrama, ali i društvenim mrežama i ostalim blagodatima virtualnog svijeta, mladi danas čitaju možda i više nego ikad prije, samo su to također sve manje knjige. Stergar iz JAK-a pritom je izložila najelaboriraniju platformu za promociju čitanja kod mladih. Oni su naime utvrdili da su kritične godine, one kada mladi prestaju čitati, sedmi razred osnovne i prvi razred srednje škole. Zato su utvrdili nekoliko projekata. Jedan od njih je utvrđivanje društva »Čitateljska značka«, s nizom aktivnosti, zatim je tu i projekt s poznatim osobama u Sloveniji koje će se sretati s učenicima i promovirati čitanje, a tu je i program »Rastem s knjigom«, što uključuje tiskanje knjige nekog slovenskog autora u 20.000 primjeraka, koja se onda dijeli učenicima u sedmom razredu. Na taj način oni upoznaju i knjižnicu, jer po knjigu moraju otići sami. 

Autor: Davor Mandić


Preuzeto s adrese: http://www.novilist.hr/



Uredio i obradio: Nenad Grbac


------------------------

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present


     Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.



PROZAIK, ESEJIST I KRITIČAR IGOR ŽIC:


Krleža nije plagijator jer je bio previše talentiran i radišan




Piše: Denis Derk


Igor Žic, prozaik, esejist i kritičar iz Rijeke, nedavno je u Maloj knjižnici Društva hrvatskih književnika objavio “Književne eseje”. Zajednički nazivnik rijetko polemičnih eseja je – Miroslav Krleža.


:: Zašto u knjizi pišete da je Krleža provincijski bard ogrnut komesarskim kožnim mantilom i najveći pisac KPJ?

Cijela moja knjiga svojevrsna je polemika s Krležom. Uobičajeni pojednostavljeni prikaz hrvatske književnosti u XX. stoljeću glasi: A. G. Matoš obilježio je početak stoljeća svojim esejima, a nakon njegove smrti 1914. dolazi Miroslav Krleža i svojim monumentalnim opusom ispunjava sve beskrajne praznine. Na sreću, to uopće nije istina...

Nakon povratka iz Srbije mladi se Krleža, tijekom rane jeseni 1913. godine, javlja u Zagrebu Milanu Marjanoviću, čovjeku velikog srpskog povjerenja, kojem su dali novac da pokrene, u Rijeci, Književne novosti. Taj je časopis izdavao Gjuro Trbojević, čija je knjižara bila u sklopu pravoslavne crkve svetog Nikole, pedesetak metara od riječkoga Gradskog tornja. Odmah na prvi Krležin objavljeni tekst – Legendu u Književnim novostima br. 1 – list Srpstvo je donijelo pohvalnu kritiku iz pera Milana Savića, a vrlo utjecajne i tiražne, katoličke Riječke novine, anonimni napad! Kad netko počne svoj književni rad kao plaćenik, to ne može dobro završiti! Nakon Oktobarske revolucije 1917. godine, Krleža je prihvatio Lenjina kao mesiju i bacio se svim snagama na širenje nove vjere. S Augustom Cesarcem radio je na pokretanju lista Plamen. Časopis je izišao 1. siječnja 1919. i bio je, velikim dijelom, financiran novcem ruskih komunista!

Krleža je od početka bio partijski potrčko. Tridesetih godina džeparac mu je redovito isplaćivala Ruskinja Irina Aleksander, zagrebačka šefica Kominterne – koja je pogurala i Tita prema vrhu partije! – a nakon 1945. godine to je činila partija preko Leksikografskog zavoda.

:: U knjizi se najviše bavite odnosom Krleža – Kamov. Tvrdite da je Krleža sprečavao objavu Kamovljeve “Isušene kaljuže” na kojoj je temeljio svoj roman “Na rubu pameti” i da je iskoristio prvu scenu Kamovljeve drame “Mamino srce” za “Glembajeve”. Je li Krleža plagijator?

Ne, Krleža je bio odviše inteligentan, talentiran, radišan i beskrupulozan da bi se spustio na razinu plagijatora! On je napravio nešto drugo... Kamov je umro u nejasnim okolnostima u Barceloni 8. kolovoza 1910. godine i “Isušena kaljuža” ostala je u rukopisu. Prva velika prilika za tiskanje ukazala se krajem Prvog svjetskog rata u zagrebačkom Nakladnom zavodu Jug. Od knjiga koje su bile u pripremi 1918.-1919. – a tada se nisu pojavile! – bili su mladenački eseji Nikole Polića, roman “Isušena kaljuža” njegovog brata Janka Polića Kamova te Krležin “Hrvatski bog Mars” i njegova drama “Michelangelo Buonarotti”. NZJ izdao je i 26 brojeva Krležine revije Plamen. U istoj reviji Miroslav Krleža objavio je svoju fantastičnu priču Hodorlahomor Veliki posvećenu Uspomeni Janka Polića Kamova koji je junački pao sa stijegom u ruci (br. 4 i 5-6). Da nešto nije u redu na relaciji Krleža – Kamov možemo zaključiti po tome što je posveta nestala već s prvog pretiska priče 1923. godine!

Ako je ovaj prvi slučaj bio otvoreno pozivanje na Kamova, poslije 1923. situacija se bitno promijenila. U potrazi za novim putovima svoga književnog istraživanja, Krleža je nanovo iščitao rukopis Kamovljeve drame “Mamino srce” i nastala je njegova najuspješnija drama “Gospoda Glembajevi”! Naravno, kad je Krleža u pitanju, Glembajevi su nešto posve izmišljeno, sredina koja u Zagrebu nije postojala. S druge strane, kad Kamov opisuje ekonomski slom nekad vrlo bogate obitelji, nema izmišljanja! On, u drami “Mamino srce” opisuje propast svoje, desetljećima vrlo bogate obitelji Polić!

I zato “Mamino srce” šokira – imamo osjećaj da smo nazočni nečemu brutalno iskrenom, Glembajevima bez cifranosti, patetičnosti i skolastičnosti! Krleža je uzeo iz prve scene “Maminog srca” premalo da bi postao plagijator, a previše da bi imao čistu savjest! Treći se put Krleža otvoreno prihvatio Kamova 1937. kad je Ljubo Wiesner pokušao tiskati “Isušenu kaljužu”. Krleža je onemogućio tiskanje, a objavio je svoj najbolji roman “Na rubu pameti” (1938.). Nigdje Krleža nije tako sitan, kao u odnosu prema Kamovu! “Na rubu pameti” je “Isušena kaljuža” (trenutačno) razočaranog komunističkog vjernika! Ne smijemo zaboraviti ni da je Krleža nastojao svim silama onemogućiti tiskanje “Isušene kaljuže” i nakon rata – pa je ona otisnuta tek 1957. – nakon brojnih problema! Salijeri prvi prepoznaje Mozarta!