Korisnički blogovi

Čitanje romana pomaže nam da brže i jasnije formiramo svoje mišljenje




Novo istraživanje kaže da čitanje proze, a naročito romana pomaže ljudima da prihvate nejasne ideje i da izbjegnu ponekad i namjerno podmetnute predrasude


Jeste li se ikad osjećali neugodno razgovarajući s nekim tko je sklon ironiji i dvosmislenosti ? Ne uzbuđujte se to je česta pojava. Općenito se smatra da najviše problema s razumijevanjem dvosmislenosti imaju ljudi krutih stavova, skloni dugom razmišljanju i sporom i mukotrpnom prosuđivanju.

 

Srećom, novo istraživanje sugerira jednostavan recept pomoću kojeg ćete izbjeći ovakve nevolje: Čitajte više književnu prozu.

 

Tri znanstvenika Sveučilišta u Torontu, na čelu s psihologinjom Majom Đikić, zaključili su da ljudi koji su čitali samo kratke priče imaju manju potrebu za ono što psiholozi nazivaju "kognitivne zatvaranja." U usporedbi s vršnjacima koji su upravo pročitali esej, izrazili su više podudarnosti s poremećajem i nesigurnost stavova koji omogućuju sofisticirane načine razmišljanja i veću kreativnost.

 

"Izloženost književnosti", pišu znanstvenici u  časopisu "Journal kreativnosti istraživanja", "može vam ponuditi više maštovitosti, kreativnosti i jasniju prosudbu naizgled zamršenih situacija."

 

Đikić i njezini kolege opisuju istraživanje koje su proveli na uzorku od 100 studenata Sveučilišta u Torontu. Nakon dolaska u laboratoriju i pružanje nekih osobne podatke, studenti su pročitali jednu od osam kratkih priča ili jedan od osam eseja. Izmišljeni priče su napisane od strane autora, kao što su Wallace Stegner, Jean Stafford, i Paul Bowles, su fantastični eseji pisani na tragu pisaca kao što su George Bernard Shaw i Stephen Jay Gould.

 

Nakon toga, svaki sudionik ispunio je anketu mjerenje njihove emocionalne potrebe za sigurnošću i stabilnošću. Oni su izrazili svoje slaganje ili neslaganje s takvim izjavama kao "ne sviđaju mi se situacije koje su nesigurne" ili "ne sviđaju mi se pitanja na koja se može odgovoriti na mnogo različitih načina."

 

Oni koji su čitali kratku priču imali su značajno niže rezultate na tom testu od onih koji čitaju esej. Naime, oni su izrazili manje potrebu za redom i više udobnosti s dvosmislenosti. Ovaj efekt je bio posebno izražen među onima koji su izvijestili da su u životu pročitali svega nekoliko knjiga.

 

Nasuprot tome studenti koji čitaju puno knjiga iskazali su izvrsne rezultate upravo u pronicljivosti, predviđanju rezultata naizgled zamršenih zapleta, a njihova maštovitost i kreativnost iznenadila je znanstvenike koji su provodili istraživanje.

 

Posebno su uočili da se studenti koji mnogo čitaju lakše izražavaju i da pri tome koriste znatno veći fond riječi. Njihov način odlučivanja je znatno jasniji odlučniji i brži od vršnjaka koji ne čitaju mnogo, a nisu skloni ni olakom primanju sugestivnih reklamnih poruka ili slijepom slušanju mišljenja nametnutog kroz medije.

 

Sve to jasno objašnjava i zašto se "Elite" u mnogim zemljama svijeta na svaki način trude knjige i školovanje učiniti što skupljim i nedostupnijim siromašnim slojevima društva. Naime, ni političarima, ni tajnim službama, ni bankarima, korporacijama, ni osiguravajućim društvima ne trebaju ljudi koji mogu i znaju razmišljati vlastitom glavom.

 


Napisao: Nenad Grbac


------------------------

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present


     Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.