Cigaretni dim jača štitnjaču i imunološki sustav



Autor: Ljubica Šaran

Desetljećima nas uvjeravaju kako je cigaretni dim glavni uzročnik najgorih i najopasnijih bolesti za koje naša medicina još uvijek nema lijeka. S druge strane, do nas dopire sve više znanstvenih istraživanja koja pokazuju kako prirodan duhan ima nevjerojatna ljekovita svojstva.

Pasivno pušenje – opasnost ili lijek?

2004. godine je profesor endokrinologije i metabolizma dr. Paul W. Ladenson na odsjeku patologije, onkologije i radiologije medicinskog fakulteta John Hopkins napravio složenu i dugogodišnju studiju u kojoj je otkrio nekoliko vrlo interesantnih podataka vezanih uz pušenje duhana, uključujući i sekundarno pušenje cigaretnog dima.

Naime, Ladenson je otkrio kako čak i najmanje udisanje (sekundarno) udisanje cigaretnog dima smanjuje efekte Hashimotove bolesti to jest oblika tireoiditisa. Iako postoji nekoliko oblika tireoiditisa (tihi limfocitni u subakutni) Hashimotov tireoiditis je kronična autoimuna bolest koja označava upalu štitne žlijezde s limfocitnom infiltracijom iste. Ovakav oblik hipertireoze je danas najčešći i najteže se liječi.

Obično je kronični limfocitni tireoiditis osam puta češći kod žena nego li kod muškaraca. U SAD-u se svake godine izda preko 70 milijuna recepata s lijekovima za zalječenje Hashimotove bolesti, smatra se da je samo u SAD-u od kraja drugog svjetskog rata 20 milijuna ljudi bolovalo od iste dok se danas liječi preko 400 tisuća pacijenata.

Iako je Landeson otkrio i kliničkim studijama potvrdio korisnost duhanskog dima u liječenju poremećaja i teških oboljenja štitne žlijezde, medicina i farmacije su ignorirali njegova istraživanja sve dok nije ustanovio da cigaretni dim sadrži visoke koncentracije alkaloida anatabina koji se pojavljuje i u drugim biljkama poput paprike, zelenih rajčica, krumpira, velebilja i patlidžana. Nakon ekstrahiranja anatabina iz duhana i stvaranja Anatabloca, po prvi put su znanstvenici mogli gledati kako nestaje upalni proces u štitnoj žlijezdi bez nuspojava koje su obično pratile tretmane vezane uz štitnu žlijezdu.

Anatabin je za sada najlakše ekstrahirati upravo iz duhana, dok je ekstrakcija kod nekih biljaka, poput otrovnog velebilja iznimno skupa i komplicirana. Dim organskog duhana je s druge strane toliko pun anatabina da liječi i druge upale poput koronarnih arterijskih bolesti (kardio-athero geneze), Alzheimerove bolesti, gastroenterologije, reume, raka, autoimunih bolesti poput lupusa, dijabetesa, astme, reumatoidnog artritisa i brojnih drugih poremećaja i bolesti. Nakon ispitivanja u pet saveznih država, Michiganu, Floridi, Teksasu, New Jerseyu i Illinoisu, Landensonov Anatabloc je postao pravo malo blago u liječenju različitih vrsta upala bez potrebe za korištenjem antibiotika.

Landesonovo otkriće je najviše pomoglo letačkom osoblju putničkih zrakoplova koji imaju kronične probleme sa štitnjačom zbog konstantne prekomjerne radijacije koju akumuliraju tijekom boravka u višim dijelovima atmosfere za vrijeme transkontinentalnih putovanja. No od 4000 kemikalija koje se nalaze u duhanu mnoge od njih imaju antiupalno djelovanje.

Čudesni anatabin – bogatstvo prirode

2011. godine Roskampov Institut na čelu s dr. Ladensonom je ustanovio kako anatabin djeluje na većinu gotovo neuništivih upala. Naime, ovaj prirodni spoj uništava upale tako što smanjuje C-reaktivne proteine (CRP) kod miševa s Alzheimerovom bolešću, također inhibira aktivaciju NF-kB-a koji je glavni regulator i okidač upalnih molekula poput cox-2.

S obzirom na iznimno pozitivna svojstva anatabina i patentiranog dodatka hrani Anatabloca, za ovo istraživanje su se zainteresirali i Japanci i njihova fondacija Uehura, što nas i ne treba čuditi jer je radijacija u nekim dijelovima Japana toliko povećana da su problemi sa štitnjačom i rak iste žlijezde postali svakodnevnica velikog broja građana Japana.

Što se dogodi ako prestanete pušiti?

Znanstvenici Johna Hopkinsa su u studiji iz 2004. otkrili kako ljudi koju su odustali od pušenja duhana imaju veliku mogućnost razvitaka različitih oboljenja štitnjače, a naročito pacijenti koji imaju Gravesovu bolest. Za sada postoji hipoteza da se takva stanja razvijaju upravo zbog nedostatka anatabina koji su pušači redovito inhalirali u sebe s cigaretnim dimom, no zbog velikog otpora prema cigaretama, vrlo je moguće kako nikada nećemo imati direktnu studiju koja će se pozabaviti ovim problemom.

S druge strane, većina osoba koja prestane pušiti naglo poveća težinu, s obzirom da poremećaji u štitnjači uzrokuju nagle promjene u tjelesnoj težini, ovo bi mogao biti još jedan razlog za ozbiljna istraživanja koja bi pokazala koliko spojevi u duhanskom dimu zaista utječu na ljude i koliko je organski duhan ljekovit, a ne toksičan (osim naravno gotovo 600 kemikalija koje se u duhan dodaju u tvornicama).

Brojna su znanstvena istraživanja koja pružaju drugačiju sliku o duhanu, od one u koju nas pokušavaju uvjeriti protivnici pušenja i političari koji donose iznimno restriktivne zakone protiv pušenja. Uznemiravajuće je i to što priroda nudi ljekovite kemikalije koje farmacija i medicina u potpunosti negira i ignorira samo zato što se isti ne mogu patentirati ili zato što u potpunosti liječe bolesti.

Medicina bi trebala izliječiti naše bolesti, a farmacija bi trebala biti podrška medicini, točnije, ljudskome zdravlju. Koliko je to daleko od istine i pravog stanja na terenu, možemo svakodnevno vidjeti.


Prethodni post     
     Sljedeći post
     Blog

Zid

Nema komentara
Morate se prijaviti na komentar