| | | | | | | | | | | | | | | | | Rođen je u selu Potpeć, nedaleko od Tuzle, u Bosni i Hercegovini, |
| | u seljačko-rudarskoj porodici. Bilo je to sada već davne 1932. |
| | | | | Kao dječaka odveli su ga u Tuzlu i smjestili u dječji dom. Više | | | godina je živio u đačkim domovima u kojima se, a i kasnije, bavio | | | raznim društvenim, i posebno, sportskim djelatnostima, ali samo | | | kao organizator. Misli da je bio društveno aktivan zbog straha | | | da će se ako ne uspije morati vratiti na selo, a poljoprivredne | | | radove nije obožavao. |
|
|
| | U Tuzli je živio od djetinjstva do odlaska u mirovinu, kada je s obitelji u ratu došao u Pulu. | | | | | | Studije pravnih nauka završio je u Zagrebu. | | | | | | U Tuzli je radio pravne poslove i obavljao razne dužnosti. Bio je dugo vremena direktor poduzeća, | | | obavljao sam dužnosti pravobranitelja i generalnog sekretara Univerziteta. | | | | | | Često je pisao i objavljivao radove pravne struke i prakse. Napisao je i objavio više knjiga o rekreaciji | | | u prirodi, posebno pješačenju i vježbama u prirodi. Među prvima u Hrvatskoj napisao je i objavio knjigu | | | o nordijskom hodanju. | | | | | | U Puli je pokrenuo i organizirao masovno pješačenje u prirodi i utemeljio KRUPP - Klub rekreativaca | | | u prirodi Pula, s kojim je kao voditelj pješačenja hodao na teritorijama 50 gradova i mjesta u Istri, | | | Gorskom kotaru, Sloveniji i Italiji. | | | | | | Dobitnik je Ordena rada i Ordena zasluga za narod i više priznanja za razvoj sporta i drugih | | | djelatnosti u Tuzli, Bosni i Hercegovini, bivšoj državi, ali i u Puli i Republici Hrvatskoj. | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | UVODNE NAPOMENE | |
| | | Aforizam je kratka humoristično-satirična izreka koja na duhovit način iskazuje oštru | | kritiku stanja i pojava u društvu. | |
| | | Satira je kao književni žanr nastala kada je vrijeme išlo unazad tijekom drugog stoljeća | | stare ere. Rodonačelnikom se smatra rimski pisac Lukilije. Satira je književni oblik u kojem | | se kritički ismijavaju pojedinac, skupina i pojave društvene nepravde. Ona razobličava | | društvene proturječnosti, političke strasti i druge pojedinačne i društvene slabosti, a | |
| svojim podsmijehom na podrugljiv i duhovit način, opominje i ispravlja. | | | | Za razliku od satire, koja kritizira i opominje, humor je dobroćudan, a neki satiričari ga | | nazivaju ""vic s ljubavlju"". Humor nasmijava, a satira ismijava. Humor oraspoloži, dok | | satira ukazuje na društvene bolesti. Uz to, humor je najjače oruđe i saveznik u | |
| procesu ozdravljenja. | | | | Od postanka ljudskog društva humor je životna filozofija, optimistički pogled na svijet, ali | | dovoljno kritična da se u tom ""lebdećem stanju"" ne uspavamo. Humor ne sakriva | | neugodne činjenice, da bi nam bilo ljepše. On nas bodri da bolje i uspješnije preskačemo | | svakodnevne prepreke. Dobar humor nas makar na trenutak odmara od isforsirane | | službene mudrosti, kojom nas siluju propagandni mehanizmi. On nas uči da je prirodnost i | |
| spontana jednostavnost najveća mudrost. | | | | Mnogi liječnici, psiholozi i sociolozi često naglašavaju da smijeh pomlađuje srce i mozak, | | prevenira i liječi stres, jača krvne žile i ozbiljna je prevencija mnogim drugim oboljenjima. | | Humoristični smijeh oslobađa i rasterećuje, čini čovjeka raspoloženijim i vedrijim. | |
| | | Napolitanci zato kažu: Kada se smiješ cijeli svijet je s tobom, a kada plačeš, onda si sam. | | | |
| | | | | |
| | | | | | | | | | | | | POGOVOR | |
| | | Moj uvaženi zemljak i dragi prijatelj Savo Ilić, pod stare je dane aktivirao sjajnu Zmajevu | | stihovnu misao ""pjesma nas je održala, njojzi hvala"" pa se u umirovljeničkim danima i | | godinama vratio najljepšoj kulturnoj stvari na svijetu – čitanju i pisanju. | | | |
| Ta tajna ljubav koja, nakon svršenih tečajeva, osnovnih škola i fakulteta, kod mnogih ljudi | | nikada više ne dođe do izražaja, u mog je starog druga, nakon odlaska u zasluženu | | mirovinu, postala nasušnom potrebom i estetskim porokom koji će ga, vjerujem, pratiti do | | kraja života. Za tu spisateljsku činjenicu, pa makar se ona mjerila u promilima, odgovorna | | je i moja literarna i ljudska malenkost. | |
| | | Naime, negdje sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća i milenija, eks branitelj | | radničkih prava i sada već odavno preminule društvene svojine, drug Ilić, predložio me je | | za svoga prvog zamjenika u nikad prežaljenoj instituciji društvenog pravobranitelja | | samoupravljanja. Na te sam poslove došao kao diplomirani politolog, ekonomski post- | |
| diplomac, perspektivni pjesnik i predsjednik Književnog kluba Tuzla, iz kojeg je poteklo | | na desetke danas afirmiranih pisaca. | | | | Mom dobrom i plemenitom Savi Iliću, u to je vrijeme bilo čudno, kako jedan intelektualno | | osviješteni marksistički ekonomist piše tamo neke pjesmice, bez namjere da me uvrijedi ili | | omalovaži moj status sina iz rudarsko-kućaničke obitelji. Nije to u njegovoj prirodi, pošto i | |
| on, kako sam ističe, potječe iz seljačko-rudarske obitelji; rođen je u selu ispod orlove | | klisure i blizu vučje jame. | | | | I tako danas, u novom stoljeću i tisućljeću, u onomad dugo očekivanoj boljoj budućnosti, | | nama dvojici jedino preostaje da se riječima, ako već ne možemo djelima, borimo protiv | | političkog crnila, intelektualnog crvenila i društveno-ekonomskog sivila. I zato, evo, | | umjesto lovnih i kriminalnih priča i romana, mi pišemo aforizme, epigrame, gnome, | | sentencije i njima, kao akupunkturom iglama ili ježevim bodljama, bockamo sumornu | | životnu zbilju i njezine zloduhe i od naroda otuđene polit-ekonomske protagoniste. Činimo | |
| to tek toliko da nas želja mine, i da pokažemo kako nismo gluhi i slijepi na sve što se | | oko nas događa. | | | | Hvala ti za taj dar dobri moj i plemeniti zemljače i prijatelju, Savo Iliću. U moje ime i, | | dakako, u ime i za dobro čitatelja kojima bi to pisanje trebalo biti na ljudsko zadovoljstvo i | | duhovnu korist. Neka te posluži dobro zdravlje i srce junačko, sa svim premosnicama koje | | su ti dobri liječnici, prije mnogo godina, znalački ugradili. Hodi, makar i usporeno, i nadalje | | pulskim stazama, vedar i nasmijan kako si to cijeloga života činio. I zapisuj misli koje ti | | usput padnu na pamet, te ih u nove knjiga ukoriči. | |
| | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | UVOD | | | | MISLIM – DAKLE, NISAM | | | | PUN PROMAŠAJ | | | | O LJUDIMA SVE | | | | ISTOČNE MISLI | | | | POGOVOR | | | | AUTOBIOGRAFSKA ZABILJEŠKA | | | | SADRŽAJ | | | | |
|
|
