Conte Vladimir-Stjepan Biondić pl. Devcich rođen je
 26.12.1938. u Sušaku u plemičkoj obitelji Devcich. Kao
  dijete od dvije godine dolazi s roditeljima u Zagrebu u
 kojem prebiva do danas. U Zagrebu završava gimnaziju i
 Pravni fakultet.

 

 U mladosti piše uglavnom športske članke za Polet i
  Studentski list. Prilikom služenja vojnog roka organizira
 kulturni život u garnizonu Sinj, te između ostalog piše o
 događajima u i oko kasarne, koncipira radio program kasarne i postavlja na scenu dva manja
 kazališna prikaza iz vojničkog života.
  
 U kasnijim godinama surađuje s Privrednim vjesnikom i Forumom. Kao magistar prava, najprije
 vodeći stručnjak na području zdravstvenog, pa zatim mirovinskog osiguranja i na kraju
 zemljišno-knjižnog prava aktivno je sudjelovao pri izradi svih zakonskih i podzakonskih propisa
 iz prve dvije djelatnosti, a ujedno je bio i jedan od prvih protagonista razvoja tržišta u
  području posredovanja u prometu s nekretninama.
  
 Kao poznati vrhunski športaš bio je višestruki državni prvak i reprezentativac u stolnom
 tenisu gdje je pobjeđivao najjače hrvatske igrače između ostalih Hrbuda, Šurbeka i
  Stipančića.
  
 

Kao član i kapetan Studentske reprezentacije Zagreba osvaja hrvatski kup, a od poznatih

 

svjetskih igrača pobjedio je prvaka Belgije Rolana (tad deseti na evropskoj ranglisti) i jednog

 od najjačih azijskih igrača prvaka i reprezentativca Hong Konga Tan Lia. Nekoliko je godina
 

bio među najjačim igračima SOKAZ-a (deseti na hrvatskoj ranglisti) gdje je osvojio niz

 

momčadskih i pojedinačnih prvenstava.

  
 

U bridžu je osvojio naslov velemajstora, nekoliko državnih prvenstava Hrvatske i Jugoslavije,

 te bio kapetan momčadi koja je osvojila prvo prvenstvo Hrvatske i zastupala Hrvatsku na
 

svjetskom prvenstvu u Ostendeu. Pobjeđivao je na nizu internacionalnih turnira bridža u

  
 

Hrvatskoj i Evropi, te sa uspjehom nastupao na nekoliko evropskih i svjetskih prvenstava.

 

Bio je i all round športaš u svim igrama s loptom, a u mladosti je bio i istaknuti šahist.

 Kao profesor iz stolnog tenisa na Fakultetu za fizičku kulturu izdao je i svoja skripta, a kao
 trener saveznog ranga i republički kapetan uspješno je vodio hrvatsku žensku reprezentaciju
 i naše najjače stolnoteniske momčadi (Zagreb, Marathon i dr.).
  
  Tijekom bogate pravničke karijere napisao je nekoliko stručnih radova i održao par predavanja
 iz pravne domene i to prvenstveno kao rukovodeći stručnjak na području posredovanja u
 prometu sa nekretninama (bio je predsjednik zagrebačkog i potpredsjednik republičkog
 odbora Udruženja posrednika u prometu nekretnina).
 Uz to napisao je i niz bridž kolumni i školu bridža
  
 

Od svojih brojnih radova izdao je i osam knjiga - Ja sam Roi, Bridž - šport igra ili nešto treće,

 

Roi svjedok jednog vremena iliti leve iti ne, Za Dom i Domovinu UVIJEK I i II, Na oblaku

 

sjećanja, U vrtlogu životnih strasti i Plamti vječni plamen s hrvatskog ognjišća.

 

Član je Družbe Braća Hrvatskog Zmaja kao Zmaj od Majke Božje Remetske, Dopredsjednik

 

Reda hrvatske krune, Društva književnika „Sv.Jeronima", Hrvatske akademije znanosti i

 

umjetnosti u dijaspori u Baselu i Hrvatske akademske zajednice „Kralj Tomislav" u Zagrebu.

 
 Aktivan je u nizu domoljubnih udruga.
 
 
 
 
e-mail adresa: vbiondi938@gmail.com
 
 
 
 
 
PROLOG
 
Što bismo kazali o ovoj zbirci pjesama, koju je Vladimir Biondić djelomično
napisao i djelomično sabrao od drugih poznatih i nepoznatih autora po kriteriju -
domoljubnosti. Ništa neobično, osim činjenice, da kod gospodina Biondića,
romanopisca i pjesnika, domoljublje ima kultnu vrijednost, kao neupitnost, kao
najveća svetost, kao nešto za što se treba žrtvovati, jer je ono samo po sebi
plemenitost. Za njega je domoljublje ideal kojem su podčinjeni, ali ne i
podcijenjeni, svi drugi ideali s kojima se čovjek u ovozemnom životu susreće.
 
Za pripadnike brojnih naroda u svijetu, koji nemaju martirij i povijest punu
žrtava, ovakav stav autora bio bi posve nerazumljiv, pa i neshvatljiv. Ali pjesnik
Vladimir Biondić svom dubinom svoje duše prti breme narodnih muka koje je kroz
svoju trinaest stoljetnu povijest na ovim prostorima njegov hrvatski narod
pretrpio, i još uvijek trpi. Zapravo cijelim svojim životom, skupa s nama, bio je
svjedok jednog od najtragičnijih razdoblja u povijesti njegovog naroda. I on
svojim primjerom pokazuje daje potpunoma plemenit i osjećajan čovjek, jer se
ta patnja duboko urezuje u njegovu dušu da ju osjeća kao osobnu patnju. Jer
nad povijesnom sudbinom Domovine proplakale bi i stijene, kamo li ne bi
osjećajan, senzibilan i domoljubiv čovjek poput Vladimira.
 
Ideal kao domoljublje, ili domoljublje kao ideal nije svojstveno samo našem
pjesniku Biondiću. To domoljublje nalazimo kod brojnih hrvatskih pjesnika
ponirući duboko u narodnu povijest, od neimenovanih narodnih guslara koji su ga
iskazivali kroz narodne pjesme do pjesnika novijeg doba, sve do ponekog
pjesnika Biondiću živog suvremenika i prijatelja.
 
Nije lako biti domoljub, to nije bilo lako nikada u povijesti hrvatskog naroda, pa
ni danas, pa makar to nekome neupućenom ne znam kako apsurdno zvučalo. I
danas se domoljublje iskazuje više šaptom nego gromoglasno, više dušom nego
tijelom, više mišlju nego javnim pjevom pjesme. Domoljublje se iskazuje gotovo
u potaji, nejavno ili polu javno, ponekad i stidljivo, sramljivo kao da se radi o
činu izdaje domovine, a ne o činu plemenitosti iskazivanja ljubavi prema njoj.
 
Za domoljublje kao da još nije stiglo tehnološki moderno doba. Njega nema na
TV ekranima, na radio postajama, vrlo gaje malo i na nosačima zvuka, a dao
dnevnim ili tjednim tiskovinama i ne govorimo. Ima ga tek u ponekoj knjizi kojoj
nikada nema mjesta u izlogu, u ponekom vjerskom glasilu, ponekom blogu na
Internetu -jer po suvremenoj i neoliberalnoj prosudbi ono je nazadno,
konzervativno, nacionalističko, ukratko anakrono jer pripada nekom drugom
vremenu, nekom drugom svjetonazoru kojeg smo davno nadišli. Domoljublje je i
prepreka za ulazak u EU, njemu definitivno tamo nema mjesta, barem ne
onom hrvatskom.
 
Upravo zato, upravo zbog toga, i upravo poradi toga ova domoljubna zbirka
Vladimira Biondića sada, u ovom društvenom mraku, više svijetli poput
svjetlosti lampe koja se bolje, jače i dalje vidi po noći nego po danu.
Mile Prpa
 
 
 
 
 
Dosad smo na portalu objavili dvadeset knjiga gospodina Vladimira Biondića
Te knjige možete preuzeti ukoliko svojim mišem kliknete na bilo koji
od sljedećih linkova:
Ja sam ROI; digitalne knjige, 2013.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic.php
Hinko Gudac u potrazi za svetim gralom; digitalne knjige, 2013.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic2.php
Plamen slobode nek' VJEČNO SVIJETLI; digitalne knjige, 2013.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic3.php
Život bez pozlate; digitalne knjige, 2013.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic4.php
Na valovima ljubavi; digitalne knjige, 2014.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic5.php
Na oblaku sjećanja; digitalne knjige, 2014.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic6.php
ROI svjedok jednog vremena iliti leve iti ne, 2015.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic7.php
 
Bridge - šport, igra ili nešto treče, 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic8.php
 
Zvuci ljubavi iz Maksimirske šume; 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic9.php
 
Jednom za vrijeme plavog mjeseca; 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic10.php
 
Bleiburg - holokaust hrvatskog naroda; 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic11.php
 
Bleiburg II - In te domine speravi ; Zagreb, 2016
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic12.php
 
Bog i Hrvati; Zagreb, 2016
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic13.php
 
Duhovi iz boce; Zagreb, 2016
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic14.php
 
Posljednji pozdrav; Zagreb, 2017
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic15.php
 
DAISY - moje uspomene u riječi i slici; Zagreb, 2017
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic16.php
 
Vitez svjetlosti i nade; Zagreb, 2017
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic17.php
 
Hrvatska ljubavi moja; Zagreb, 2019
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic18.php
 
Za Dom i Domovinu - UVIJEK; Zagreb, 2019
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic19.php
 
Pjesme naroda Horvatzkoga; Zagreb, 2020
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic20.php
 
 
  
  
 
 
Riječ autora – Plamen slobode nek' vječno svijetli
Prolog – Mile Prpa
Neupitna Hrvatska – Tomislav Dragun
Umjesto prologa – Vlado je moj dragi zmajski brat – Dr. Zvonimir
Šeparović
 
I. DIO MOJOJ DOMOVINI
 
Umjesto prologa – Plamen slobode nek' vječno svijetli
Domovina nas zove
Vrati nam se oče Domovine
Oltaru sveti Domovine moje
Hrvatska ja te ljubim
Quo vadis Hrvatska
Blaženom Kardinalu Alojziju Stepincu
U vječnu spomen
Kletva
Prethodnici slobode
Vjera jača od uspomene
Domovina nas zove
Sjećanje na krvnika
Himna pobjede
Hrvatskim tigrovima
Hrvatskom orlu Juri Francetiću
Za Dom i Domovinu UVIJEK
U smjeru gospodnjem
Spomenik u Srbu
Sunce se ponovno rađa
Smrt ili život vječni
Rodna grudo moja
Povratak junaka
Oda Odžaku
Maksimirskom sokolu
Kuda nas vodiš gospodine
Dolazak Harahvata
In te domine speravi
Nepoznatom hrvatskom domobranu
Zov slobode
Vukovarski gori plamen
Dr. Milan Šufflay
Vizionaru u spomen
U lancima okovani
Spomen
Međugorje
Probudi se Sarkotiću
Moja pjesma Domovini
Majci Božjoj velebitskog stijenja
Jazovko tugo moja
Škabrnji u spomen
 
II. DIO - PRIČE KOJE ŽIVE U NAMA
 
Uvod - Tko se boji duha Nikole Šubića Zrinskog Sigetskog
Navik on živi ki zgine pošteno
Mirogoj - Hrvatski partenon
Nedosanjani san
Svi mitovi hrvatske povjesnice
Istina što Vam je to
Ja u jeseni, jesen u meni
Za bolje sutra
Smijemo li oprostiti
Put istine
Može li zaborav pobjediti sjećanje
Sjene prošlosti
Put istine
Posljednji pozdrav junaku
Proglas narodu horvatzkome
 
III DIO PJESME ZA DUŠU
 
Uvod - In memoriam
Mojoj ljubljenoj majci
Poema o ljubavi
More
Posljednji pozdrav Branku Kralju
Amigo
Nehaju
Zadar grad uspomena
Majci Božjoj Remetskoj
Mrtvačka elegija
Lurd
I na kreju svjetlo
Poema o Zagrebu
Večer u Maksimiru
Kraj mojeg ognjišća
 
IV- DIO - ŽIVOT OKO NAS
 
Uvod - Uspomene na Roi-a ( Rojogrami )
Posljednji pozdrav Roi-u
Vukovar iz pasjeg kuta
Daisy i Roi
Čudna ljubavna priča
Kako sam zavolio pse
U osvit dana
 
Bilješka o piscu
Kazalo
 
 
5
7
11
21
 
 
28
 
29
33
34
36
39
40
42
44
46
47
48
50
51
52
53
54
56
58
60
62
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
77
79
80
82
83
84
86
88
90
92
 
94
 
95
100
102
106
114
124
128
132
136
140
144
146
152
154
156
162
 
163
 
166
168
170
172
173
174
176
178
180
182
185
186
189
190
 
192
 
193
200
203
209
212
220
228
 
230
233
 
 
 
 
Copyright ; Nenad Grbac & Impero present