Vladimir-Stjepan Biondić pl. Devčić hrvatski akademik,
 magistar prava, pisac i vrhunski hrvatski športaš
  rođen je 26.12.1938. u Sušaku u plemićkoj obitelji Devčić.
  
 Kao dijete od dvije godine dolazi s roditeljima u Zagrebu
 u kojem prebiva do danas. U Zagrebu završava gimnaziju i
  Pravni fakultet. U mladosti piše uglavnom športske članke
 za Polet i Studentski list. Prilikom služenja vojnog roka
 organizira kulturni život u garnizonu Sinj, te između
 ostalog piše i postavlja na scenu dva manja kazališna
 
 

prikaza iz vojničkog života. U kasnijim godinama surađuje s Privrednim vjesnikom i Forumom.

Kao magistar prava, najprije vodeći stručnjak na području zdravstvenog, pa zatim
mirovinskog osiguranja i na kraju zemljišno-knjižnog prava aktivno je sudjelovao pri izradi
svih zakonskih i podzakonskih propisa iz prve dvije djelatnosti, a ujedno je bio i jedan od
prvih protagonista razvoja tržišta u području posredovanja u prometu s nekretninama.
 
Kao poznati vrhunski športaš bio je višestruki državni prvak i reprezentativac u stolnom
tenisu gdje je pobjeđivao najjače hrvatske igrače između ostalih Hrbuda, Šurbeka,
Stipančića i Rotha.
 
Kao član i kapetan Studentske reprezentacije Zagreba osvojio je i hrvatski kup, a od
poznatih svjetskih igrača pobjedio je prvaka Belgije Rolana (tad deseti na evropskoj
ranglisti) i Tan Lia prvaka Hong Konga i jednog od najjačih azijskih igrača. Nekoliko je
godina bio među najjačim igračima SOKAZ-a (deseti na hrvatskoj ranglisti) gdje je osvojio
niz prvenstava.
 
Kao član i kapetan Studentske reprezentacije Zagreba osvojio je i hrvatski kup, a od
poznatih svjetskih igrača pobjedio je prvaka Belgije Rolana (tad deseti na evropskoj ranglisti)
i Tan Lia prvaka Hong Konga i jednog od najjačih azijskih igrača. Nekoliko je godina bio među
najjačim igračima SOKAZ-a (deseti na hrvatskoj ranglisti) gdje je osvojio niz prvenstava.
 
U bridžu je osvojio naslov velemajstora, nekoliko državnih prvenstava Hrvatske i Jugoslavije,
te bio kapetan momčadi koja je osvojila prvo prvenstvo slobodne Hrvatske i zastupala
Hrvatsku na svjetskom prvenstvu u Ostendeu. Pobjeđivao je na nizu internacionalnih turnira
bridža u Hrvatskoj i Evropi (Beč, Monte Carlo, Sofija, Zagreb, Beograd, Rijeka, Dubrovnik,
Vukovar i dr.), te nastupao na nekoliko evropskih i svjetskih prvenstava. Bio je i all round
športaš u svim igrama s loptom, a u mladosti je kao istaknuti šahist nastupao za svoju
školu i garnizon Sinj.
Kao profesor iz stolnog tenisa na Fakultetu za fizičku kulturu izdao je i svoja skripta, a kao
trener saveznog ranga i republički kapetan uspješno je vodio hrvatsku žensku reprezentaciju
i naše najjače stolnoteniske momčadi (Zagreb, Marathon i dr.).
 
Tijekom bogate pravničke karijere napisao je nekoliko stručnih radova i održao niz predavanja
iz pravne domene i to prvenstveno kao rukovodeći stručnjak na području posredovanja u
prometu sa nekretninama (bio je predsjednik zagrebačkog i potpredsjednik republičkog
odbora Udruženja posrednika u prometu nekretnina).
 
Uz to napisao je i niz bridž kolumni i školu bridža.
 
Od svojih brojnih radova izdao je i deset knjiga - Ja sam Roi, Bridž - šport igra ili nešto treće,
Roi svjedok jednog vremena iliti leve iti ne, Za Dom i Domovinu UVIJEK I i II, Hinko Gudac u
potrazi za svetim gralom, Na oblaku sjećanja, U vrtlogu životnih strasti (Život bez pozlate),
Plamti vječni plamen s hrvatskog ognjišća i Na valovima ljubavi.
 
Član je Družbe Braća Hrvatskog Zmaja kao Zmaj od Majke Božje Remetske, Reda hrvatske
krune, Hrvatskog književnog društva Rijeka, Društva književnika „Sv.Jeronima", Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori Basel i Hrvatske akademske zajednice „Kralj
Tomislav" u Zagrebu.
 
Aktivan je i u nizu domoljubnih udruga.
 
 
 
 
e-mail adresa: vbiondi938@gmail.com
  
 
 
 
PROLOG
 
U tisućuljetnom sjećanju ili nacionalnoj memoriji hrvatskog naroda – Bleiburg (i sve ono
što se na širokom planu pod tim pojmom podrazumijeva) zauzima u hrvatskoj povijesti
posve posebno mjesto. Iz hrvatskog smjera gledanja Bleiburg je najveća i najljuća rana
na cjelokupnom hrvatskom hodu od stoljeća sedmog kroz sve moguće Scile i Haribde
-nacionalne borbe za opstanak. Bleiburg je za hrvatski narod najveća tragedija, tragedija
nad tragedijama. Bleiburg je majka svih hrvatskih tragedija. On se može usporediti samo
s Holokaustom nad Židovima, Gladomorom nad Ukrajincima i možda turskim genocidom
nad Armencima.
 
To se događalo ponajviše u miru, nakon završetka II. svjetskog rata – krvoproliće koje
je hametice pokosilo najveći dio hrvatske mladosti, najvitalniji dio hrvatskog naroda,
te je većinski uništena hrvatska inteligencija, a brojne hrvatske nacionalne kulturne i
druge institucije su raspuštene, zabranjene ili posve uništene.
 
Nakon Bleiburga hrvatski narod se više nikada nije demografski oporavio. Njegove strašne
posljedice trpimo još i danas, ali osjećat’ ćemo ih i narednih stoljeća. Tamo se umiralo
za Hrvatsku – tamo su tekli potoci krvi. Tamo se dogodilo nešto što je Milovan Đilas
opisao riječima. – “Zlo što smo mi napravili Hrvatima, to se ne pamti u cijeloj povijesti
Europe.”
 
Tamo je počelo, a nastavilo se preko mariborskih tenkovskih rovova, preko Teznog,
Kočevskog roga, Macelja, Hude jame, Jazovke i brojnih drugih poznatih i nepoznatih
stratišta - hrvatsku mladost svuda su kosili na beskrajnim marševima smrti. To je bio
trijumf pentagrama, sotonskog simbola crvene zvijezde – općeg pokolja nad golorukim
nemoćnim narodom, nad ogromnom vojskom koja se u dobroj vjeri predala i položila
oružje. Tamo je bila najveća pobjeda bezbožništva, pobjeda zla nad kršćanskim pukom,
kojeg optužiše da su najveći zločinci, poput Krista kojeg proglasiše zločincem da bi
pravdali njegovo ubojstvo.
 
Danas po Sloveniji (kao najvećem stratištu i grobnici hrvatskog naroda), po Hrvatskoj,
BiH, Srbiji, sve do Makedonije posijane su kosti, u blizu dvije tisuće masovnih stratišta –
ali ostalo je prokletstvo hrvatskih kostiju koje, na žalost njihovih ubojica, još nisu
istrunule i kao činjenice optužuju, vape za pravdom do samog neba. Tamo se nije
ubijalo po imenu i prezimenu, tamo su ubijane kategorije ljudi – devedeset postotno
Hrvati – “Koji su morali umrijeti da bi Jugoslavija živjela.” (citat Milovana Đilasa). Tamo
se nije sijala sama smrt, već su to mahom bile mučeničke, sadističke smrti. To su
biblijske kosturnice koje spominje Sv. Ivan apostol u svome Otkrivenju.
 
Istraživanja hrvatskog holokausta zbog poznatih političkih okolnosti i silnica koje djeluju,
čak i unutar samostalne i neovisne hrvatske države, nisu dobila blagoslov dosad niti
edne vlasti u nezavisnoj Hrvatskoj. Ta istraživanja s teškoćom idu i u Sloveniji, a u
j Hrvatskoj niti na jednom mainstream mediju nećete naći izvještaje o otkriću novih i
novih masovnih stratiša. Sve se radi polu ilegalno, pojedinci, pojedine udruge, ali ne i
vlasti – da se ne bi povrijedilo tzv. antifašiste koji su zaštićeni poput ličkih medvjeda.
 
Ali, ne smijemo se pokolebati, jer ako smijemo znati baš sve što se dogodilo u doba
Rimskog Carstva, još više imamo pravo doznati što se u našoj domovini dogodilo 1945.
g. i u Poraću. Prošlo je vrijeme ŠUTNJE. Dolazi vrijeme ISTINE na kojoj mora poraditi
cjelokupna hrvatska inteligencija domovinske i iseljene Hrvatske. Ne smijemo našim
potomcima, budućim hrvatskim naraštajima ostaviti u povijesti crnu rupu. I to,
najtragičniji dio naše povijesti da ostane neistražen. Zato pozdravljam i ovo istraživanje
o tragediji Bleiburga našeg dragog Vladimira Biondića. Neka ovaj njegov uradak bude još
jedna kap u slapu kojeg čine brojni znani i neznani istraživači tog tragičnog vremena.
 U Zagrebu, 24. veljače 2016. g. Hrvatski akademik magistar Mile Prpa
 
 
 
 
 
Dosad smo na portalu objavili dvadeset knjiga gospodina Vladimira Biondića
Te knjige možete preuzeti ukoliko svojim mišem kliknete na bilo koji
od sljedećih linkova:
Ja sam ROI; digitalne knjige, 2013.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic.php
Hinko Gudac u potrazi za svetim gralom; digitalne knjige, 2013.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic2.php
Plamen slobode nek' VJEČNO SVIJETLI; digitalne knjige, 2013.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic3.php
Život bez pozlate; digitalne knjige, 2013.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic4.php
Na valovima ljubavi; digitalne knjige, 2014.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic5.php
Na oblaku sjećanja; digitalne knjige, 2014.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic6.php
ROI svjedok jednog vremena iliti leve iti ne, 2015.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic7.php
 
Bridge - šport, igra ili nešto treče, 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic8.php
 
Zvuci ljubavi iz Maksimirske šume; 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic9.php
 
Jednom za vrijeme plavog mjeseca; 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic10.php
 
Bleiburg - holokaust hrvatskog naroda; 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic11.php
 
Bleiburg II - In te domine speravi ; Zagreb, 2016
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic12.php
 
Bog i Hrvati; Zagreb, 2016
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic13.php
 
Duhovi iz boce; Zagreb, 2016
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic14.php
 
Posljednji pozdrav; Zagreb, 2017
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic15.php
 
DAISY - moje uspomene u riječi i slici; Zagreb, 2017
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic16.php
 
Vitez svjetlosti i nade; Zagreb, 2017
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic17.php
 
Hrvatska ljubavi moja; Zagreb, 2019
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic18.php
 
Za Dom i Domovinu - UVIJEK; Zagreb, 2019
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic19.php
 
Pjesme naroda Horvatzkoga; Zagreb, 2020
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic20.php
 
 
  
  
 
 
DOMOVINA
 
PROLOG
 
PROLOG AUKTORA
 
I POGLAVLJE - DVIJE HRVATSKE
 
GOVOR MRŽNJE I DJECA PAKLA
 
ŠKOLA MRŽNJE
 
KARDINAL BLAŽENI ALOJZIJE STEPINAC
 
II POGLAVLJE - A KAKO JE SVE TO POČELO
 
DR. MILAN pl. ŠUFFLAY
 
VELEBITSKO-VUKOVARSKI POBJEDNIČKI KRUG
 
III POGLAVLJE NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
 
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA - MOJA država
 
BLEIBURŠKA TRAGEDIJA I HRVATSKI KRIŽNI PUT
O ŽRTVAMA I KRVNICIMA
 
IV POGLAVLJE TO SMO MI - HRVATI
 
O HRVATSKOM MENTALITETU
 
TAKO JE ZBORIO NAJVEĆI SIN NAŠEG NARODA
OTAC DOMOVINE DR. ANTE STARČEVIĆ
 
MOJE ZAVRŠNE MISLI
 
IMAMO HRVATSKU! ALI KAKVU?
 
BILJEŠKA O PISCU
 
KNJIGE U DIGITALNOM FORMATU
 
SADRŽAJ
 
7
 
13
 
19
 
27
 
49
 
59
 
69
 
89
 
101
 
115
 
129
 
169
 
191
 
205
 
219
 
236
 
244
 
 
251
 
252
 
258
 
261
 
263
  
 
 
 
Copyright ; Nenad Grbac & Impero present